Je li Tesla Hrvat ili Srbin?

Slika korisnika mkvanja
U čast Ulici Nikole Tesle u Zadru
Pitanje etničke pripadnosti koje je sam Tesla za života beskonačno nadišao, pitanje koje apsolutno nema nikakvog smisla u valorizaciji ovog znanstvenika koji je odavno postao globalnom veličinom, još i danas je relevantno balkanskim liliputancima koji nisu dorasli baštiniti lik i djelo diva u svijetu znanstvenih otkrića
Vedran SITNICA
Zadarska Ulica Nikole Tesle

Je li Nikola Tesla koji se rodio 1856. godine hrvatski ili srpski znanstvenik? Oko odgovora na to pitanje posvađali se, eto, ovih dana vladajući u Zagrebu i Beogradu. Ministarstvo kulture Srbije ljuti se što Hrvatska na svjetskoj izložbi Dubai EXPO 2020. Teslu želi predstaviti kao hrvatskog znanstvenika i inovatora. Srbijanska politika u tome vidi neutemeljeno »prisvajanje Tesle« jer je on, eto, Srbin, a ne Hrvat.

Moralno-intelektualni »krkanluk«

A s hrvatske strane pak idu protuargumenti da je rođen na tlu današnje Hrvatske (u Lici) i da je čak on sam u jednom svom brzojavu napisao kako se ponosi srpskim rodom i hrvatskom domovinom.
Pitanje etničke pripadnosti koje je sam Tesla za života beskonačno nadišao, pitanje koje apsolutno nema nikakvog smisla u valorizaciji ovog znanstvenika koji je odavno postao globalnom veličinom, još i danas je relevantno balkanskim liliputancima koji nisu dorasli baštiniti lik i djelo diva u svijetu znanstvenih otkrića. Samo u moralno-intelektualnom »krkanluku« simptomatičnom, nažalost, za naše duhovno podneblje, tu se usred 21. stoljeća nacionalni higijeničari glođu oko toga je li Nikola Tesla (bio) Hrvat ili Srbin.
U tim povuci-potegni lupetanjima tipa što bi se dogodilo Tesli da se 1941.-1942. našao u NDH, tj. bi li kao Srbin završio u Jasenovcu (ovo su, između ostalog, poruke iz službenog Beograda!), možda je najljekovitiji put da mi sami sebi, a ne Beogradu postavimo neka ključna pitanja kada je Tesla u pitanju.
Umjesto da kroz službenu politiku i medijske komentare samo »domoljubno« oponiramo srbijanskim optužbama, upitajmo se koliko smo mi sami krivi što je Nikola Tesla »ispao« iz mozaika hrvatskog kulturnog i znanstvenog identiteta. Zar smo zaboravili da je spomenik tom velikanu u tijeku Domovinskog rata minom raznesen u bezbroj komadića nasred središnjeg trga u Gospiću!? To nije učinila srpska vojska, to smo učinili mi! A kad kažem »mi«, mislim pod tim na našu kolektivnu odgovornost jer u tim 90-im godinama, kada se to dogodilo, nitko, ama baš nitko iz političke, kulturne, intelektualne i znanstvene zajednice ove zemlje nije javno, jasno i glasno ustao protiv te besprizorne svinjarije. Taj je događaj, iako su svi znali za njega, bio obavijen velom službene šutnje jer, eto, »rat je, treba razumjeti situaciju, ljudi pate pod srpskim granatama«, itd. A upravo u takvom pristupu, hrvatska je službena politika (koja sada svesrdno vidi u Tesli svog čovjeka) udarila temelje percepciji koju koristi službeni Beograd, a koja kaže da je Tesla Srbin.

Gospić i slapovi Niagare

Da smo kao društvo, država i narod, na vrijeme ispravno reagirali na nedopustive gadarije koje su počinili samozvani, nelegalni i opasni »utjerivači pravde« kroz (po)ratne godine, danas bi s puno većom vjerodostojnošću i legitimitetom mogli braniti Teslu kao hrvatskog znanstvenika i inovatora.
Sad se gradonačelnik Gospića Karlo Starčević hvali kako na proljeće u Gospić vraća spomenik Nikole Tesle. A pravo pitanje nije kada se Tesla vraća u Gospić nego zašto je iz njega uopće dinamitom istjeran! Na slapovima Niagare, primjerice, gdje Teslin spomenik stoji još od 1976., nikome ne pada napamet da ga minira. Niti da mu prebrojava krvna zrnca.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno