Gospodarstvenici triju država obnavljaju “jugosferu”

Sve zemlje regije poslale su svoje predstavnike na Forum menadžera Jugoistočne Europe Bled-Kopaonik, a bili su tu i Erhard Busek te Riccardo Illy, samo su hrvatski političari bojkotirali gospodarski summit
Slovenski, hrvatski i srpski gospodarstvenici okupili su se jučer na Bledu na Forumu menadžera Jugoistočne Europe Bled-Kopaonik, kako bi razgovarali o obnovi gospodarskih i trgovačkih veza što su postojale na prostoru jugoistočne Europe za vrijeme bivše države, kako bi prostor jugoistoka Europe doživio rast i blagostanje.
Stoga je Bloomberg u jučerašnjem članku bledski forum najavio tezom da gospodarstvenici triju država obnavljaju “jugosferu”. Akronim “jugosfera” smislio je novinar londonskog Economista Tim Judah, kako bi opisao situaciju na prostoru bivše Jugoslavije, koji se u republikama bivše države najčešće eufemistički naziva “regijom”, u kojoj ljude povezuje mnogo više stvari no što to oni obično žele priznati.
Povezivanje željeznica
Menadžeri tvrtki iz Hrvatske, Slovenije i Srbije spremni su na ono što se političari ne usuđuju – oživljavanje starih veza i stvaranje “jugosfere” – ali ovaj put isključivo radi dodatnog profita što ga očekuju od obnove gospodarske suradnje na nekadašnjem jugoslavenskom tržištu. Hrvatske, srpske i slovenske željeznice, uz potporu politike svih triju zemalja, već su dogovorile i osnovale zajedničko poduzeće, jer je obnova prometne infrastrukture preduvjet razvitku veza na ostalim područjima. Ideja o povezivanju aviokompanija je zapela, nakon što su u Zagrebu procijenili da spajanje Croatia Airlinesa i JAT-a nije u interesu hrvatske aviokompanije.
Franjo Bobinac, direktor slovenskog Gorenja i jedan od promotora ideje o gospodarskom povezivanju na prostoru bivše Jugoslavije, prisjetio se za Bloomberg dana kada su političari kritizirali kompanije ako su poslovale s ostalim republikama iz bivše Jugoslavije, poručujući kako zajedno s ostalim menadžerima iz Hrvatske i Srbije želi promovirati vrhunske proizvode iz “nekad jedinstvene zemlje”. Uz Bobinca, u izgradnji “jugosfere” i obnovi starih veza posebno se naglašava uloga prvog čovjeka Atlantic Grupe Emila Tadeschija, koji je interes za regiju nedavno potvrdio akvizicijom Kolinske, kao i predsjednika uprave Naftne industrije Srbije Vadima Jakovljeva, koji su najavljeni kao ključni sudionici bledskog sastanka.
Prema podacima MMF-a, zajednički BDP u bivšim jugoslavenskim republikama – Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu – iznosi 192 milijarde dolara.
Gosti ministri i guverneri
Na Bledu se okupilo oko 300 gospodarstvenika iz svih gospodarskih sektora iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i drugih zemalja. Bila je ondje i politička elita iz Slovenije – ministar znanosti Gregor Golobič te ministar za razvoj i europske poslove Mitja Gaspari – zatim zamjenik srpskog premijera Božidar Đelić i ministar gospodarstva Mlađan Dinkić, pa guverner centralne banke BiH Kemal Kozarić. Tu su bili i gosti iz inozemstva, posebno zainteresirani za “jugosferu”: Erhard Busek, nekadašnji šef Pakta za stabilnost, a sada ravnatelj instituta za središnju Europu i Podunavlje, te Riccardo Illy, nekadašnji gradonačelnik Trsta i predsjednik Furlanije i Julijske krajine, a danas samo prvi čovjek Grupe Illy. Dakle, sve zemlje regije – ili “jugosfere” – poslale su svoje političke predstavnike na Bled, osim Hrvatske.
 

Ljudi nespremni na jugosferu, ali u njoj žive

Timothy Ash, britanski povjesničar, smatra da su zemlje “jugosfere” “prirodni partneri jedni drugima”. Novinar Judah pak kaže kako ljudi možda nisu spremni na “jugosferu, ali u njoj žive”. “Ujutro piju hrvatsko mlijeko, zatim gledaju bosansku televiziju grickajući grickalice srpske kompanije u vlasništvu slovenske kompanije, koju bi trebala kupiti hrvatska kompanija”, ilustrativan je Judah.

Gorenje bojleri proizvode se u Srbiji

Franjo Bobinac, direktor slovenskog Gorenja, lani je pritisnut gubicima u Sloveniji, odlučio proizvodnju bojlera iz Ljubljane preseliti u Srbiju. Tržište bojlera nije se oporavljalo, gubici su se gomilali, a onda je još u Sloveniji porasla minimalna plaća. Zato je tvornicu preselio u Staru Pazovu, gdje su troškovi proizvodnje niži i gdje dobivaju i druge poticaje, kakvih u Sloveniji nema.