Zadarska županija treća po rastu stanovništva

Hrvatska je u pet godina izgubila gotovo 20.000 stanovnika, a gubitci su u 14 županija, dok svega šest i Grad Zagreb imaju rast. Zadarska je županija imala najveći rast stanovništva u zemlji osim “zagrebačkog prstena”, a ukupno treći u zemlji poslije Zagreba i Zagrebačke županije
U ovom priopćenju dana je procjena ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske na razini županija za razdoblje od 2005. do 2009., procjena stanovništva sredinom 2009. na razini države prema spolu i pojedinačnim godinama starosti te prema spolu i dobnim skupinama na razini županija.
Prema procjeni sredinom 2009. Republika Hrvatska imala je 4,429.078 stanovnika, što je 5.430 ili 0,12 posto manje nego prethodne godine. Unatoč smanjenju ukupnog broja stanovnika, šest županija bilježi lagani porast stanovništva.
U odnosu na procjenu prethodne godine, najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 2.326 ili 1,33 posto, dok je najveći relativni porast, kao i prošle godine zabilježen u Zadarskoj županiji, 1.087 ili 0,62 posto.
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske zadržao se na istoj razini kao i 2008. i iznosi 51,8 posto, a muškaraca 48,2 posto te je takav omjer u većini županija, a najmanji je u Ličko-senjskoj županiji gdje je udio ženskog stanovništva 50,4 posto.
Udio fertilnog kontingenta u ukupnom ženskom stanovništvu kontinuirano opada te u 2009. iznosi 45,3 posto.
U 2009. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosi 41,1 godinu.
Procesu starenja uvelike doprinosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 do 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Navedeni udio na razini države u 2009. iznosi 21,05 posto, dok je na razini županija najveći u Požeško-slavonskoj županiji, 24,1 posto, a najmanji u Primorsko-goranskoj županiji, 17,2 posto.
Stanovništva starog 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo najviše ima u Ličko-senjskoj županiji (22,9 posto), dok samo tri županije (Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Međimurska) bilježe navedeni udio manji od 16 posto.
50 posto stanovništva Republike Hrvatske živi u svega pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (790.298 ili 17,8 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (482.501 ili 10,9 posto), dok najmanje stanovnika imaju Požeško-slavonska (81.891 ili 1,8 posto) i Ličko-senjska županija (49924 ili 1,1 posto).
Zadarska županija prema istim procjenama ima 175.682 stanovnika, odnosno prema procjenama Državnog zavoda od 2005. godine ovdje stanovništvo suprotno nacionalnom trendu ipak konstantno raste sa 169.151 u 2005. godini na 171.201 u sljedećoj pa do sadašnje procjene. Stanovništvom Zadarska županija u ukupnom broju stanovnika u državi sudjeluje sa 3,97 posto. Prema tome ova je županija po stanovništvu u Hrvatskoj. Zagreb dominira sa 17,84 posto cjelokupnog stanovništva, Splitsko-dalmatinska županija ima 10,89 posto, a Zagrebačke županija sa 7,41 posto, nadmašila je i Primorsko-goransku sa 6,87 i Osječko baranjsku sa 7,21 posto. Istarska je na 4,85 posto, Vukovarsko-srijemska na 4,46, Varaždinska na 4,07 pa slijedi Zadarska kao deveta županija u zemlji. Nadomak nje je na 3,9 Brodsko-posavska,te s udjelom od 3,88 Sisačko-moslavačka.
Zadarska županija prema ovim je procjenama od 2005. godine nadmašila prethodno veće Sisačko-moslavačku i Brodsko-podravsku županiju te došla nadomak Varaždinske županije.
Zadarska županija spada u manji broj županija koje imaju rast stanovništva odnosno tu su samo Zagreb, Zagrebačka županije, Zadarska županija, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska.
Dakle, ispada da stanovništvo raste samo u Zagrebu i prstenu oko njega te na Jadranu osim u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Zadarska županija prema ovim je procjenama dobila u pet godina 6.500 stanovnika. Zagrebačka je prema tome s novih 8.000 stanovnika rasla najviše, potom s oko 7.000 Zagreb, Splitsko-dalmatinska je dobila oko 5.000 stanovnika, Šibenska nekoliko stotina, Istarska 4.000, Dubrovačko-neretvanska oko 3.000.
Zadarska je županija prema tome imala najveći rast osim “zagrebačkog prstena”, a ukupno treći u zemlji poslije Zagreba i Zagrebačke županije.
Nasuprot ovome je čak 14 županija koje gube stanovništvo od onih kod kojih je to simbolično i moguće “povratno” – Varaždinska, Primorsko-goranska i Međimurska županija, do onih kod kojih je gubitak velik, konstantan i naizgled nepovratan.
 

Starenje

U općim poreznim brojkama starenja stanovništva Zadarska županija “svesrdno” sudjeluje. Dok je udio starijih od 65 godina prema popisu 2001. godine ovdje iznosio 15,69 posto, sada je to 17,21 posto. Iako je to znatno povoljnije od Ličko-senjske i Šibensko-kninske županija s preko 20 posto udjela ovog stanovništva u ukupnom, ipak je među lošim rezultatima. Kod svih županija udio starijih veći je od 15 posto. Najpovoljniju starosnu strukturu imaju Zagrebačka i Međimurska županija.