Lijekovi za Alzheimera nisu na listi HZZO-a

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
tolic_doktor
Vedran SITNICA
Dr. Ante Tolić - Što smo stariji, veća je vjerojatnost za dobivanje Alzheimera

Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna. Obilježavanje ovoga dana svake godine otvori nove polemike koje se vode oko ove vrste bolesti. Prema riječima dr. Ante Tolića, neurologa iz Specijalizirane bolnice za ortopediju u Biogradu na Moru, danas ova bolest pogađa 50 pa i više posto ljudi starijih od 90 godina.

Dr. Tolić naglašava da u nas nema neke ozbiljnije izvaninstitucionalne organizirane pomoći za oboljele, ali ni za članove njihovih obitelji. Ozbiljnije se ovom bolešću bave jedino liječnici u KBC-u Rebro u Zagrebu.

Bolest traje 7 do 20 godina

U suvremenom svijetu životni vijek ljudi se produljio, ali s produljenjem životnog vijeka povećava se i broj bolesnika s kroničnim bolestima karakterističnima za stariju životnu dob. Jedna takva bolest je demencija, od koje oko 60 posto svih bolesnika čine upravo bolesnici s Alzheimerovom demencijom. Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt. Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, odnosno progresivne degenerativne moždane promjene koje zahvaćaju pamćenje (memoriju), razmišljanje, ponašanje i emocije.

U SAD-u bolest je četvrti uzrok smrti. Napada kratkotrajno pamćenje i uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do znatnog gubitka moždane mase.

- Bolest se odvija tako da mozak više ne čisti štetne proteine te neuroni počinju odumirati, odnosno propadaju uslijed djelovanja štetnih bjelančevina. To je neurodegenerativna bolest koja je izravno povezana sa životnom dobi. Što smo stariji veća je vjerojatnost za dobivanjem Alzheimera, pojašnjava dr. Tolić.

Iako, nažalost, do danas nije otkriven lijek za demenciju, svakom oboljelom ipak treba biti dostupan medicinski tretman, zdravstveni savjeti i društvena potpora. Postoje lijekovi za usporavanje i ublažavanje bolesti u ranijim stadijima. Alzheimerova bolest je dvostruko češća kod žena, a najčešća u dobi od preko 65 godina. Bolest u prosjeku traje 7, katkad i do 20 godina.

- Kada bolest napadne um, pamćenje je vrlo kratkotrajno. Informacije koje tada čovjek dobije zaboravlja u roku od nekoliko minuta, a često je razdražljiv i agresivan. Oboljeli počnu zaboravljati, gube se u vlastitom stanu i sl., a u kasnijim stadijima bolesti dolazi do potpunog raspada ličnosti, nepokretnosti, raznih infekcija. Uslijed toga ubrzo i do neizbježnog smrtnog ishoda. Moram istaknuti kako nema ustanova koje bi se bavile isključivo oboljelima od Alzheimerove bolesti, kaže dr. Tolić.

Do 2020. 43 milijuna oboljelih

Alzheimerova bolest se može potpuno utvrditi nakon što se pregleda tkivo pod mikroskopom, što je moguće tek poslije smrti. Zbog toga, liječnici se oslanjaju na druge tehnike da bi dijagnosticirali Alzheimerovu bolest.

- Bolest se dijagnosticira isključivo kliničkom dijagnozom, pregledom i kognitivnim testovima. Ispituje se memorija oboljelog, pamćenje, rješavaju osnovne intelektualne zadatke. Na temelju tih testova radi se određeno bodovanje prema kojemu se određuje tip demencije u oboljelog. U 50 i više posto slučajeva nakon provedenih pregleda i testiranja radi se o Alzheimerovoj bolesti, naglasio je dr. Tolić.

Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije pogađaju danas oko 24 milijuna ljudi u svijetu, a znanstvenici procjenjuju da bi do 2020. godine u svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih. Procjene za Hrvatsku kreću se oko 80.000 oboljelih od demencije do 2006. godine, što znači da ih je danas još mnogo više.

- Svi lijekovi koji koliko-toliko pomažu oboljelima od Alzheimerove bolesti plaćaju se te stoje do 1.000 kuna mjesečno, što nije nimalo mali iznos za kućni budžet obitelji. Nijedan od tih lijekova nije na listi HZZO-a te je financiranje liječenja uz samog oboljelog veliko opterećenje za ionako traumatiziranu obitelj. Ljudi su, nažalost, prisiljeni snalaziti se kako znaju ako žele svojim voljenima olakšati i usporiti ovu tešku bolest, kazao dr. Tolić.

Demencija ne poznaje socijalne, ekonomske, etničke ni geografske barijere. Svaka osoba može iskusiti demenciju na svoj način, a ponekad i tako da se više nije u stanju brinuti o sebi i treba pomoć u svim aspektima svakodnevnog života.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno