Svaki deseti građanin podmićivao, većinom liječnike

Slika korisnika admin
mito i korupcija

Građani općenito misle da je korupcija u hrvatskom zdravstvu puno veća nego što pokazuje njihovo vlastito iskustvo. Svaki drugi građanin vjeruje da "često, ili vrlo često" mora liječnicima i medicinskim sestrama u javnim zdravstvenim ustanovama dati mito. No, samo 11 posto tih istih građana je tijekom proteklih 12 mjeseci dalo mito, pokazalo je istraživanje koje je za 2011. godinu, na oko 3.000 ispitanika u Hrvatskoj, proveo Ekonomski institut u suradnji s Uredom za droge i kriminal pri Ujedinjenim narodima.

- Od onih koji su davali mito,  velik dio  otišao je liječnicima i medicinskim sestrama. No ukupni rezultati pokazuju da je percepcija korupcije ipak daleko raširenija od stvarnosti, rekla je između ostalog Jelena Budak iz Ekonomskog instituta na jučerašnjem okruglom stolu "Korupcija, privatno plaćanje i dopunska osiguranja", kojeg je organizirao časopis Banka.  Prema istraživanjima, korupcija u zdravstvu u EU najraširenija je u Grčkoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, ali razlike u odnosu na druge europske zemlje nisu jako velike.

U sklopu desetine građana koji su imali iskustvo korupcije, njih 56 posto dalo je mito liječnicima, a 38 posto medicinskim sestrama. Pritom, u dvije trećine slučajeva sami građani su ponudili mito, dok su ga liječnici i medicinske sestre tražili puno rjeđe, a najčešće putem trećih osoba. Pacijenti daju liječnicima više nego medicinskim sestrama, potvrdilo je istraživanje. Novac i vrijedni predmeti čine 48 posto mita liječnicima, a 21 posto sestrama koje uglavnom dobivaju hranu - bombonijere, kavu, ili slatkiše.

Prosječni iznos mita u Hrvatskoj iznosi 2.050 kuna, pri čemu je u 28 posto slučajeva riječ o iznosu manjem od tisuću kuna. Najzastupljeniji su darovi u vrijednosti od 3.000 do 5.000 kuna, a vrlo je mali dio njih iznad 10 tisuća kuna, prema tom istraživanju, rekla je Jelena Budak. Pritom, gotovo 80 posto građana smatra neprihvatljivim ako liječnik traži mito, ali 45 posto njih smatra prihvatljivim ako ga nudi pacijent.

- U hrvatskoj javnosti sazreli su uvjeti da građani prestanu nagrađivati doktore, to više što je najveći dio njih uglavnom zadovoljan uslugama naših  liječnika i medicinskih sestara, naglasila je Budak. No, korupcija je problem i u javnoj nabavi zdravstvenih ustanova, koje ovih dana pripremaju natječaje za nabavu lijekova i materijala u vrijednosti većoj od tri milijarde kuna.

- Obvezali smo ravnatelje na poštovanje pravila transparetnosti u nabavi, koja će biti objedinjena. Vjerujemo da ćemo na taj način uštedjeti 200 milijuna kuna godišnje, a možda i više, izjavio je Luka Vončina, pomoćnik ministra zdravlja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno