MALENA MISTA Mještani već razmišljali dovesti u Dragove čuvara praznih domova

Stanovništvo na otoku se osipa, nestaje, mladih nema jer ne mogu osigurati egzistenciju, a sve je to produkt nemara države prema otocima, pa tako i prema mjestu Dragove na Dugom otoku, ističe Eduard Dobrotić, predsjednik Mjesnog odbora Dragove.

Žive od iznajmljivanja apartmana
Iako rodom Dobrotić, on nije iz Dragova, već njegova supruga, no ipak punim srcem i radom nastoji doprinjeti napretku mjesta, ali problemi s kojima se susreće nisu mali i objašnjava kako bi se sve dalo popraviti kad bi bilo više volje od strane države.
– Ne mogu reći da se Općina ne trudi, daleko od toga, ali to nije dovoljno. Treba se uključiti državni aparat, kako bi ovo mjesto ponovno oživjelo, objašnjava Edi, kako ga od milja zovu mještani kojih je sada u Dragovama samo 25.
Mjesto koje je brojalo preko tristo stanovnika, danas je prazno, jedino živne u vrijeme turističke sezone, kada se taj broj udvostruči, a onda opet mrtvilo nastane jer tri mjeseca u godini nije dovljno da bi se od toga moglo preživjeti svih dvanaest mjeseci.
– Ima u nas tridesetak apartmana i rado nam dolaze gosti, oni nas i održavaju na životu. Kad pogledate starosnu dob stanovnika koji žive na otoku, onda ja spadam u mlađu generaciju kao mladi umirovljenik. I od čega drugog da umirovljenici žive, osim od iznajmljivanja apartmana koje nisu mještani napravili zbog luksuza već zbog potrebe preživljavanja, naglašava predsjednik MO Dragove.
Mjesto koje obiluje prirodnim ljepotame i povijesnim znamenitostima, bačeno je u zaborav, kao da ni ne postoji na geografskoj i nautičkoj karti.

Mlade u pokretanju posla koči administracija
– Otok je prilično zapušten, a ima sve uvjete za razvoj turizma i izvan sezone. Ali loša i nakakva povezanost ove strane Dugog otoka sa Salima uzrokuje velike probleme, dislociranost i odvojenost. Je li to tako zato što načelnik Općine Sali ima previše problema, premalo ljudi i novca, pitanje je koje muči sve nas koji tu živimo, priznaje Dobrotić.
Dugi otok je, kako objašnjava predjednik MO, dvaput izgubio uvjete za razvoj.
– Prvi put je to bilo kad se izgubila linija iz Ancone. Bila je to direktna linija Ancona- Brbinj- Zadar. A kada su kupili brod koji ne može uploviti u Brbinj, tada je Brbinj izbačen iz jednadžbe, a to je veliki gubitak za otok. S tim su se izgubile brze linije koje su vezale Anconu i Božavu do unazad par godina. Drugi gubitak je izgradnja ceste koja odvodi turiste iz Božave i Dragova, objašnjava Dobrotić dodajući kako cesta problem.
– Ona je omogućila povezanost između mjesta, ali turisti se više ne zadržavaju. Prije bi se iskrcali na Božavi i tamo bi i ostali i obišli bi mjesta koja su u blizini, sada toga više nema. Turisti odlaze dalje jer nema sadržaja koji bi ih zadržali kod nas, a nedostatak sadržaja prisutan je kao problem zbog nedovoljno novca i nedovoljno mladih, koji zbog egzistencijalne nesigurnosti ne žele živjeti na otoku, ističe Edi Dobrotić svjestan da bez mladih budućnosti nema, jer su oni povezani s vremenom i razvojem tehnologije, a što je starijoj generaciji otočana problem.
– U Dragovama su ostali samo stari ljudi i kad oni jednom napuste mjesto zbog bolesti ili smrti, nikoga više neće biti. Čak smo mi mještani došli do ideje da postavimo rampu na samom ulazu u mjesto i jednog čuvara, jer uskoro neće imati tko čuvati prazne domove koji su stvarani iz generacije u generaciju, sjetno zakljčuje Dobrotić. Ništa se ne radi kako bi se mladi ljudi zadržali na otoku, i kad bi pokrenuli neki svoj posao blokira ih se s hrpom administracije, što ih doslovno tjera iz mjesta.
– Mlade ljude se koči na svakom koraku papirplogijom, tako da oni ne mogu osigurati egzistenciju. To je veliki problem i za nas roditelje koji smo nemoćni da im bilo kako pomognemo, priča Dobrotić pojašnajvajući kako su kao roditelji koji su uspjeli steći komad zemlje, izgraditi nešto na njoj te svoj kapital poklonili djeci, zapravo nekorisni jer djeca od toga ne mogu napraviti ništa.
Naime, kako navodi Dobrotić, da bi razvili svoj posao mlade koči admistracija koja zahtijeva čekanje, a godine prolaze. Za mlade ljude sluha nema ni kod lokalne, a niti od državne vlasti.

Spora brza linija
I brodske veze su veliki problem. Povezanost sa Zadrom odnosi puno vremena, jer trenutna linija koja povezuje Božavu sa Zadrom je apsurdna. Da bi, primjerice, jedan stariji čovjek došao u Zadar on se mora ustati u 4 ujutro da bi stigao na brod.
– Bez brze veze ova strana otoka neće dobiti mlade ljude, a starima koji su na otoku je najgore, kaže Dobrotić dodajući kako brza linija koja se tako zove u ovoj varijanti ide iz Brbinja te se vraća u Božavu pa preko Zverinca, Sestrunja i Rivnja i tek tada stiže u Zadar. To odnosi jako puno vremena kojeg u današnje vrijeme nitko nema, kaže Dobrotić pojašnajvajući kako ima tu dosta inertnosti i od strane brodara kojima je država nudila subvenciju za brzu liniju, ali se nitko nije odazvao.
– Kada smo se obratili nadležnima kako bi se promijenila trenutna brodska linija, rečeno nam je kako je to u našoj općini pa neka se i dogovorimo odakle će brod isplovljavati, objašnjava predsjednik MO. Međutim, dogovora nije bilo, kako nastavlja Dobrotić, jer je svaki otok pokriven određenom političkom strukturom. S druge strane, država je nudila brzu brodsku liniju između Božave i Zadra preko ljeta, ali se od brodara nitko nije javio, iako je ponuđena subvencija za tu ljetnu liniju od strane države, tako da su i brodari, prema riječima Dobrotića, stvorili problem.
Ali ovaj dobri duh Dragova vidi rješenje i za problem uvođenja brodske linije u odlučnosti države, jer kako kaže, ako se nešto mora tada se ne odgađa.
– Kada je država odlučila pomoći oko rješavanja problema brze brodske linije, tada nije trebala reći da se može, već da se mora i tada bi se javio netko od brodara, objašnjava Dobrotić. Država mora stvoriti okvir, unutar kojeg će se ostvariti brza komunikacija koja je nužna za napredak otoka, jer će se samo tako vratiti ljudi na otok, a prvenstveno mladi, jer bez povezanosti, Dragove će sigurno odumrijeti, sjetno je zaključio predsjednik MO.

Više iseljenika nego stanovnika
Problem kanalizacije još uvijek nije riješen, no jeste vodoopskrba.
– Zahvaljujući ocu i sinu Kovačić iz Zagreba, inače vatrogascima, mi danas nemamo problem oko distribucije vode. Problem je riješen uz pomoć cisterne koja svojim kapacitetom pokriva cijeli otok. Vladimir i Luka Kovačić su se uključili u nabavku te cisterne te uz dobru opskrbu koju oni obavljaju kroz 24-satno radno vrijeme, svako domaćinstvo ima vodu koja im je potrebna, pogotovo ljeti, ističe Dobrotić dodajući kako je prije distribucija vode bila s manjim kapacitetom jedne cisterne koja nije bila dostatna.
Mjestu pomažu iseljenici iz Dragova, kojih je više po svijetu nego u mjestu, ali zahvaljujući njima i svećeniku kojeg mještani od milja zovu Riki koji je inače iz Poljske, Dragove ipak imaju i svoje dragosti.
– Sve što se u selu radi subvencioniraju iseljenici. Crkva ne bi opstala da nije tih ljudi koji skupljaju novac za mjesto. Ne bi bilo ni krova niti bi se mogla crkva ofarbati, kaže Dobrotić. Od lemozine, kako nam objašnjava, takav se trošak ne bi mogao pokriti. Zahvaljujući tim dobrim ljudima i našem svećeniku Rikardu održavaju se svetište Male Gospe i crkva sv. Leonarda. Bicikistička staza je u planu, ali se realizacija čeka jer za nju trebaju i sredstva, a MO to ne može samostalno financirati. Postoje aktivnosti koje podižu ovo mjesto. ali zahvaljujući angažmanu mještana i mjesnog odbora.
– Imamo zajednički projekt s Božavom. Mjesni odbor Dragove ulaže 40.000 kuna, dok će Božava to napraviti sa svoje strane te ćemo urediti i očistiti put koji će otvoriti uvalu i povezati Dragove s hotelom u Božavi. Na tom putu se nalaze i tri vojna tunela još iz vremena JNA koji bi se mogli pretvoriti u turističku atrakciju, zaključuje Dobrotić.(Nikolina MOJIĆ)