PBZ i Zaba zatvorile špinu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Vedran KARUZA
Zagrebačka i Privredna banka do sada su bile glavni izvor novca za državu, njezina poduzeća i izvanproračunske fondove

U posljednjih 60 dana, odnosno od 18. kolovoza i povratka s godišnjih odmora, Vlada je na deset svojih sjednica odobrila oko tri milijarde kuna zaduženja državi, njezinim poduzećima ili agencijama. I u te tri milijarde kuna nigdje, ali baš nigdje, nema dvije najveće domaće banke, Zagrebačke i Privredne banke, koje su dotad bile glavni izvor novca za državu, njezina poduzeća i izvanproračunske fondove. Otad državi u pomoć najčešće i s najvećim iznosima priskaču Erste Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank, tu je i RBA, a sukladno svojoj snazi uskoči i Hrvatska poštanska banka. Na listi se s oko pola milijarde kuna i to za kredit Croatia Airlinesu našla i KFW IPEX, banka iz grupacije Njemačke razvojne banke. Spomenute banke financirale su otplatu državne obveznice, pristaju na reprogram kredita državnim agencijama, daju im kratkoročne pozajmice i financiraju poslove javnih poduzeća.

Osiguravanje likvidnosti

Posljednji put u takvoj je ulozi jedna od dvije najveće banke i to PBZ bila još prije ljetne stanke kad je Vlada odobrila zaduženje HEP-u, ali taj kredit ima više veze s poslovnim odnosnom PBZ-a s jednom od najvećih kompanija u državi koja je stabilizirala svoje poslovanje, a manje s odnosnom Vlade i banke.

Država se i u osiguranju svakodnevne likvidnosti, koja joj omogućuje da na vrijeme izvršava svoje obveze, pogotovu kad su isplate plaća i mirovina u pitanju, sve više okreće bankama čiji su vlasnici austrijske banke.

Od 2. kolovoza do 4. listopada održalo se sedam aukcija trezorskih zapisa, na kojima se država, u kunama i eurima, zadužuje najviše do godinu dana, i na taj način Ministarstvo financija proračunu je prskrbilo oko 3,2 milijarde kuna. Zagrebačka banka i PBZ, uključujući Međimursku banku koja je dio njezine PBZ Grupe, upisali su oko 700 milijuna kuna zapisa, što je oko 20 posto iznosa. S druge strane, austrijske banke, Erste, Hypo, Volksbank i RBA državi su dali pozajmicu od oko 1,2 milijarde kuna, dakle gotovo 38 posto onoga što joj je trebalo da pokrije tekuće obveze. Zanimljvo je i to da je Zagrebačka banka, koja je dosad bila navjeći kupac trezorskih zapisa, upisala tek 85 milijuna kuna, dok je PBZ gotovo u potpunosti okrenula leđa kunama i državi je dala kratkoričnu pozajmicu od 56 milijuna kuna u eurima.

Najveći iznos u kunama država je dobila od Erste banke koja je u dva mjeseca upisala čak 550 milijuna kuna trezorskih zapisa, što je gotovo sedam puta više od Zagrebačke banke. Uz to, Erste je upisala i šest milijuna kuna trezorskih zapisa u eurima.

Kako su velike banke u talijanskom vlasništvu bile "škrte" kad su u pitanju kratkoročne pozajmice, država se okrenula i domaćim izvorima pa se kod svojih banka, odnosno kod HPB-a i HBOR-a, zadužila za ukupno 360 milijuna kuna. Veći dio, i to 260 milijuna kuna dao je HBOR, banka čiji je posao prema zakonu financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, financiranje infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva, poticanje zaštite okoliša i osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika. No, u HBOR-u kažu da financiranjem države nisu izašli iz tih okvira, jer kupuju trezorske zapise "u skladu s internim procedurama upravljanja likvidnošću HBOR-a i u skladu s ugovornim obvezama prema međunarodnim financijskim institucijama od kojih HBOR pribavlja sredstva".

Odraz talijanske krize

Oslanjanje na "austrijske" banke u Vladi nerado komentiraju, no u neslužbenim razgovorima od te činjenice ne bježe. Priznaju i to da su takav rasplet očekivali i na njega se pripremili, jer su dvije najveće banke, PBZ i Zaba, već dovoljno izloženi kad je u pitanju financiranje države i njezinih poduzeća, pa je s obzirom na krizu u Italiji gdje su njihove matične banke kojima padaju rejtinzi, bilo za očekivati da će usporiti dotok novca državi. Pokazuje to i odgovor Ministarstva financija na naše pitanje koje banke sudjeluju s najviše novca u dosad danim pozajmicama. Tako je Zaba, prije nego što je u kolovozu zatvorila pipu, državi u kunama odobrila 2,7 milijardi kuna kratkoričnih kredita koji će na naplatu doći u sljedećih godinu dana. PBZ je bila opreznija kad su kune u pitanju, pa je državi dala oko 670 milijuna kuna, a više od 700 milijuna proračun se kratkoročno zadužio kod Hypo banke te za 580 milijuna kod Erste banke. U eurima je najizdašnija bila PBZ sa 184 milijuna, dok ostala tri mjesta opet drže banke s austrijskim kapitalom, RBA, Hypo i Volks bank.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno