Snaga i izdržljivost paških solara

Umirovljeni radnici solane s radošću se sjećaju starih vremena. Kažu da je bilo teško, ali i zabavno, posebice u vrijeme marende kada bi se okupili u hladovini i prepričavali razne događaje i anegdote. Mnogi su na bazene dolazili prije zore kako bi do podne odradili normu. Nekadašnji radnici solane kažu da im je bilo teško, ali su bili zadovoljni

Nakon kipa “Paška čipkarica” koji je postavljen u spomen na pokoljenja čipkarica koje su održale tradiciju čipkarstva, uskoro će se u Pagu postaviti i kip Paškog solara, kao spomen na radnike solane koji su na bazenima skupljali sol i utovarivali je u jedrenjake, brodice i vagone. Postavljanje kipa Paškog solara inicirao je Grad Pag, a idejno rješenje je izradio akademski kipar Tomislav Kršnjavi, autor kipa Paške čipkarica.
– Ideja o izradi i postavljanju kipa kojim bi se odala počast paškim solarima postoji već dulje vrijeme i sada smo dobili idejno rješenje koje ćemo razmotriti, a moramo utvrditi gdje će se i kada postaviti kip, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.
Tradicionalna proizvodnja
Prema predloženom idejnom rješenju, kip Paški solar trebao bi biti visok 2,10 metara.
Solarstvo je stoljećima bilo glavna gospodarska grana na Pagu, a prvi podaci o proizvodnji soli nalaze se u povijesnim dokumentima iz 9. stoljeća. Oko tisuću godina sol se proizvodila na tradicionalan način, kristalizacijom i skupljanjem na bazenima. Osamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je tvornica soli i tada je napušten tradicionalan način proizvodnje. Bazeni se od izgradnje tvornice koriste za proizvodnju salamure, mora visoke slanosti od koje se zagrijavanjem dobiva sol. Proizvodnja soli u tvornici ima niz prednosti, a dvije su posebno važne. Sol se može proizvoditi cijelu godinu, a ne samo ljeti i proizvodnja soli ne ovisi o vremenskim uvjetima. No nekada je bilo drugačije. Sol se proizvodila ljeti, a moralo se raditi od jutra do večeri jer je kiša mogla upropastiti proizvodnju. Na sezonskim poslovima berbe, prijevoza i skladištenja soli radilo je i do 500 radnika. Umirovljeni radnici solane s radošću se sjećaju starih vremena. Kažu da je bilo teško, ali i zabavno, posebice u vrijeme marende kada bi se okupili u hladovini i prepričavali razne događaje i anegdote. Mnogi su na bazene dolazili prije zore kako bi do podne odradili normu. Nekadašnji radnici solane kažu da im je bilo teško, ali su bili zadovoljni, jer se rad u solani isplatio. U godinama kada bi se proizvelo više soli od planiranog dobivali bi se takozvani viškovi, odnosno dodatne plaće. Rad na bazenima u vrijeme berbe soli bio je iscrpljujući.
Utovar rezerviran za najjače
Bazeni se nalaze na južnom dijelu Paške uvale, na površini od oko 2,5 milijuna metara četvornih i na tom se području stvorila mikroklima koju ljeti karakterizira povećana vlažnost i dnevne temperature zraka za oko pet stupnjeva više od temperature zraka na drugim dijelovima otoka. No temperatura mora je bila neizdrživa. Nekadašnji radnici solane dobro pamte kako je ponekad u vrijeme berbe soli more u bazenima bilo toliko vruće da se u njega nije smjelo zagaziti. Na bazenima se obavljalo razne poslove, no najvažniji su bili nagribanje, odnosno skupljanje soli, prijevoz soli u kolicima do hrpe i utovarivanje soli s hrpe u jedrenjake, na brodice i u vagone. Rad na utovaru soli bio je najteži i taj su posao obavljali samo najjači muškarci. Najomiljeniji radnik u solani bio je vodar koji je obavljao razne poslove na održavanju bazena, a u vrijeme berbe soli radnicima je donosio vodu. S kantama svježe, hladne vode prolazio je glavnim nasipom uz bazene i radnici su povicima najavljivali njegov dolazak. Rad na bazenima soli zabilježen je na brojnim fotografijama od kojih su prve napravljene koncem 19. stoljeća. Na najvećem broju fotografija su radnici koji skupljaju sol i oni su s vremenom postali simbol nekadašnjeg načina rada na bazenima. Zbog toga se i idejno rješenje kipa Paškog solara temelji na tom simbolu, na slici radnika koji drvenim alatom povlači sol nakupljenu na dnu bazena. Vrijeme je učinilo svoje i u Pagu je sve manje onih koji se sjećaju starog načina proizvodnje soli. Kip Paškog solara je odavanje počasti pokoljenjima radnika koji su radili na bazenima, ali taj će kip pomoći i u održavanju sjećanja na neka druga vremena, na vremena kada su ljeti na bazenima soli odjekivali glasovi stotina radnika, na vrijeme kada se život u Pagu nije mogao zamisliti bez solarstva.