Dalmacija zaslužuje biti jedna cjelovita regija

Udruga je već pripremila načelan program obilježavanja s događanjima u svim dalmatinskim gradovima, a uz ostalo bi se službenom dalmatinskom himnom proglasila Stipišićeva pjesma “Dalmacijo povišću pritrujena”

Inicijativa Udruge Dalmacija nakon dobivanja potpore ministarstva kulture, predsjednika Ive Josipovića te brojnih ministara i saborskih zastupnika, od Sabora će pismenim putem zatražiti proglašavanje desetljeća Dalmacije kako bi se dostojno i na najvišoj mogućoj razini obilježilo dvije tisuće godina postojanja najstarije hrvatske regije te ujedno kolijevke hrvatske države, njene književnosti, kulture, brodogradnje, ribarstva, pomorstva, vinogradarstva, kao i mnogih drugih grana ključnih u razvoju hrvatske države kroz povijest, ističe se u priopćenju ove udruge.
Udruga od vlade traži regionalizaciju Hrvatske s pet regija te fiskalnu decentralizaciju kako bi se sačuvali identiteti regija, koji su ugroženi ustrojem države iz 1993. godine.
– Dalmacija treba i zaslužuje biti jedna cjelovita regija unutar Republike Hrvatske, a upravo njezini stanovnici moraju biti oni koji će odlučivati o strategiji gospodarskog, kulturnog, infrastrukturnog i drugih razvoja regije Dalmacije u skladu sa svojim potrebama, željama te specifičnim povijesnim identitetom.
Ukoliko Sabor RH prihvati prijedlog za proglašavanjem desetljeća Dalmacije bio bi to opći okvir te primjer drugim hrvatskim regijama da ožive svoju regionalnu kulturu i prepoznatljivost. Programi koje je Udruga Dalmacija već uvrstila u obilježavanje Dva milenija Dalmacije su znanstveni skup Dalmatia/Dalmacija – Studia Mediterranea u dva dijela, kandidatura Splita za Europsku prijestolnicu kulture 2020. zajedno s gradovima partnerima, među kojima bi bili Zadar i Pag, ali i Kotor i Mostar, kako bi među dalmatinskim gradovima ponovo oživio duh jedinstva te istovjetnih ciljeva u budućnosti, bez obzira na današnje granice. Oživjela bi se tradicija falkuše, korčulanske drvene brodogradnje, viškog ribarstva, podsjetilo na Hasanaginicu i povijest filma u Dalmaciji, utemeljio Muzej Dalmacije, festival mora Rota Palagruzona, otvorio ured u Bruxellesu… Službenom dalmatinskom himnom proglasila bi se ‘Dalmacijo povišću pritrujena’ Ljube Stipišića Delmate, a veliki jubilej bio bi praćen sloganom ‘Od rimske provincije do hrvatske regije’.
– Pozivamo sve Dalmatince, od Raba do Kotora, a također i sve građane Republike Hrvatske te cijelog svijeta da nam dostave svoje kvalitetne programe koji bi mogli doprinijeti obilježavanju ovog velikog jubileja. Sve one programe koji zadovoljavaju kriterijima obilježavanja jednog ovako krucijalno važnog jubileja za čitavu Dalmaciju rado ćemo uvrstiti u Program obilježavanja Dva milenija Dalmacije te predložiti Vladi RH, preko Ministarstva kulture RH, da uđu u godišnje planove financiranja ovog velikog projekta sredstvima fondova EU, ističu u Udruzi.

 STALI DALMATINSKI PROJEKTI

Kada bi stanovnici Dalmacije kao jedinstvene regije o tome sami odlučivali: Pelješki most bi se gradio odmah i sada i to od novca koji prikupimo tijekom turističke sezone od PDV-a i poreza. Brza cesta Trogir-Omiš, inače najprometnija dionica u cijeloj RH nije ni blizu završetka. Ulaganja u novu zadarsku luku Gaženicu, projekt šibenske bolnice, gat Vrulje i Luku d.o.o. Šibenik, protupoplavni sustav Metkovića i okolice te Luku Ploče – zaustavljena su, a cesta Šibenik – Drniš – Knin koja bi hrvatski kraljevski grad Knin konačno trebala spojiti na autocestu – nije realizirana.

 BENKOVAC U PROVANSI

Dalmatinska zagora je u vrijeme izbornih aktivnosti navođena i kao buduća ‘Hrvatska Provansa’, no postojeće stanje u gradovima poput Imotskog, Drniša, Knina ili Benkovca ne asocira baš na spominjanu i nadaleko poznatu bogatu francusku regiju.