Slijepi traže dvije tisuće kuna dodatka

Obećanja su dobra, kući smo se vratili zadovoljni, kazao je tajnik udruge Špiro Zrilić, dodajući kako su u Zagreb svoje članove, one koji su to htjeli, poveli ‘na rekreaciju’. Na taj način su obilježili Međunarodni dan bijelog štapa

Članovi Udruge slijepih Zadarske županije vratili su se iz mirnog prosvjeda u Zagrebu gdje su marširali do Trga bana Josipa Jelačića i ponovno ukazali na svoje probleme. Produžili su potom i do Markovog trga gdje su se obratili Vladi s pozivom da ih se primi na razgovor.
– Obećanja su dobra, kući smo se vratili zadovoljni, kazao je tajnik udruge Špiro Zrilić, dodajući kako su u Zagreb svoje članove, one koji su to htjeli, poveli ‘na rekreaciju’. Na taj način su obilježili Međunarodni dan bijelog štapa, kaže, a ovo je prvi put da su dobili podršku i od svih ostalih invalida težih kategorija. Prosvjedovalo se, naravno, zbog nedovoljno novca.
– Vlada slabo financira naš Hrvatski savez i temeljne udruge. Dodatak na teški invaliditet, sljepoću, najniži je u Europi. A i sve države bivše Jugoslavije su ispred nas, pojašnjava Zrilić. I uistinu, minimalni dodatak za sljepoću u Hrvatskoj koji iznosi 450 kuna prestiže čak i Albanija kod kojih on iznosi 80 eura. A gdje su tu još Srbija i BiH sa 175 eura, ili pak Slovenija sa 300 eura. A to su podaci još otprije nekoliko godina, ističe Zrilić, što znači da su dodaci u drugim zemljama sada još i veći. Inače, ratni vojni invalidi u Hrvatskoj imaju preko četiri tisuće kuna dodatka, no ono što udruge slijepih traže jest da minimalni dodatak za one koji nemaju tu kategoriju bude barem dvije tisuće kuna.
Što se tiče pak druge problematike, iz Udruge slijepih Zadarske županije ponovno upozoravaju i na problem sa semaforima.
– Nikako da se stave u funkciju i da rade kako treba. Svi znamo da su skupi popravci, ali građani jednostavno nemaju sluha za nas. Skidaju ih, kvare ih, a nama su potrebni. Evo, sada imamo jednog slijepog studenta iz Posedarja koji ne može prijeći križanje na Relji bez pratnje, jer od četiri semafora rade samo dva, poručuju iz udruge, dodajući i to da građani pomažu slijepim osobama na frekventnijim prijelazima, no na onima gdje nema puno pješaka, bez adekvatnih semafora slijepe osobe su prepuštene same sebi.