U subotu na Velom Ižu proslava stogodišnjice iške čitaonice

Slika korisnika valentinam
Proslava u Domu kulture
Čitaonica je zgrađena novčanim sredstvima iseljenih Ižana i dragovoljnim radom samih žitelja (predivan primjer povezanosti), bila je vlasništvo sela, primjer sloge, ljubavi i rada za svoje mjesto, mjesto identiteta svih generacija
Bogate djelatnosti u Čitaonici signalizirale su da je Iž bio razvijeniji (i u gospodarskom smislu) od svih drugih okolnih mjesta

U subotu, 20. listopada u 12 sati u Domu kulture u Velom Ižu Ižani će proslaviti 100 godina osnutka Čitaonice u Velom Ižu, prve narodne čitaonice na zadarskim otocima.

Na svečanu sjednicu pozvani su predstavnici zadarske vlasti, udruge Otočni sabor te još neki drugi uzvanici, prije svega iz područja knjižnično-čitaoničke djelatnosti.

Proslava je iški prilog događanjima Mjesecu hrvatske knjige koji se ove godine održava pod motom Baš baština (U)čitaj nasljeđe. A koncipirana je kao svojevrsni zov upomoć.

Bila je to prva čitaonica za narod na zadarskim otocima. Uz Čitaonicu, današnji Dom kulture, vezuju se brojne priče, lijepe i loše. Najprije, da je izgrađena novčanim sredstvima iseljenih Ižana i dragovoljnim radom samih žitelja (predivan primjer povezanosti), da je bila vlasništvo sela, primjer sloge, ljubavi i rada za svoje mjesto, mjesto identiteta svih generacija. Pedesetak godina odvijale su se tako bogate djelatnosti da je Iž bio razvijeniji (i u gospodarskom smislu) od svih drugih okolnih mjesta. Zgrada je zaštićeni spomenik hrvatske kulturne baštine i kao građevina (uz Hvarsko kazalište još jedina zgrada kazališnog tipa na hrvatskim otocima), ali i zbog postignuća na područjima raznih i brojnih djelatnosti.

Onda je uslijedilo razdoblje odumiranja svih djelatnosti, najprije pomalo, a onda i razdoblje potpunog prestanka rada Čitaonice (1970-ih), a od 1988. i prestanak rada kulturno-umjetničkog društva. Prestalo je i gospodarenje zgradom, nakon čega je uslijedilo barbarsko razdoblje sramotnog uništavanja dokumentacije, imovine i devastiranja zgrade.

Oko 2001. grupa entuzijasta okupljena u Udruzi Ižana i prijatelja Iža iz Zagreba pokreće obnovu zgrade Doma kulture. Zgrada se „čisti“, sakupljaju ostaci dokumentacije, izrađuje dokumentacija za obnovu, a započinje i mukotrpno pribavljanje donacija za obnovu.

Godine 2003. utemeljuju u Velom Ižu KUD „Sloga“, kao nekog nasljednika prijašnjeg KUD-a, koji na sebe preuzima oživljavanje kulturnih djelatnosti, ali, kao pravna osoba s Iža, i sve obveze u vezi daljnje obnove Doma kulture.

Obnova traje već 18 godina sa sredstvima koja pristižu „na kapaljku“, zbog čega se radovi organiziraju svake godine ponešto. I mnogo toga se napravilo, ali i još mnogo toga i ostalo.

U tekućoj obnovi ne sudjeluje Grad Zadar kao sadašnji vlasnik, a ni Mjesni odbor Veli Iž kao predstavnik iške vlasti i korisnika zgrade žitelja Iža.

Grad Zadar plaća potrošnju struje u Domu kulture, a drugih oblika upravljanja i gospodarenje zgradom nema. Upravitelja nema, domara nema, pomoćne osobe za čišćenje nema. Čišćenje zgrade svake godine nakon poduzetih radova, kao i čišćenje i pripremanje prostora za sva događanja u Domu kulture, organizira KUD „Sloga“ kao dragovoljni rad žitelja Iža.

Pa i u takvim uvjetima u zgradi se tijekom 15 godina priređuju brojna i raznolika događanja, posebno u okviru Iškog kulturnog ljeta, što sve ostavlja dojam da je na Ižu sve dobro i sjajno.

Po završetku obnove, Ižani žele ponovno otvoriti suvremeni oblik narodne knjižnice u lokalnoj zajednici (podržava ih Gradska knjižnica Zadar), koja bi svojim poslovanjem odgovarala potrebama svih grupacija žitelja otoka, od djece predškolske dobi do najstarijih.

Nažalost, došlo je do situacije kad sve to može ponovno prestati, ali i ponoviti se barbarsko razdoblje devastiranja.

To je razlog zbog kojega je, kažu organizatori, proslava koncipirana kao zov upomoć.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4 (3 glasova)