U slučaju iznenadnog srčanog zastoja dragocjena je svaka sekunda

U organizaciji Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije jutros je na Narodnom trgu organizirana javnozdravstvena akcija kojom su građanima prezentirani postupci reanimacije i ukazana važnost brzog i pravilnog postupka oživljavanja. Akcija je održana povodom Svjetskog dana oživljavanja koja je nastala iz inicijative Europskog vijeća za reanimatologiju (ERC-European Resuscitation Council), a koja se od 2013. godine obilježava 16. listopada kao Europski dan oživljavanja srca.
Prošle je godine inicijativa Europskog vijeća za reanimatologiju, kao i srodnih stručnih društava iz cijelog svijeta prerasla u globalnu akciju pod nazivom Svjetski dan oživljavanja, koja je održana u brojnim svjetskim, pa tako i hrvatskim gradovima.
Akcijom se nastoji podići svijest javnosti o srčanom zastoju i ukazati ljudima koji nemaju medicinsko znanje da sami mogu spasiti nekome život usvajanjem tehnike oživljavanja.
Više o samoj akciji i njenoj važnosti kazao je dr. Ivan Ivanić iz Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije.

Jednostavni postupci, a spašavaju život
– Cilj akcije je da se građanima pokažu osnovni postupci pružanja prve pomoći, dakle masaža srca i umjetno disanje, jer je u slučajevima iznenadnog srčanog zastoja doslovno svaka sekunda važna za spas nečijeg života, kaže dr. Ivanić i naglašava kako svaka minuta pružanja postupka masaže srca za 12 posto povećava šanse za preživljavanjem.
– Praksa pokazuje da je vrlo malo laika spremno i obučeno pružiti masažu i umjetno disanje unesrećenom. Problem je kako neznanje tako i strah da se ne pogriješi jer ljudi se boje da ne pogoršaju nečije stanje, što je pogrešno razmišljanje, dodaje dr. Ivanić i ističe da je riječ o jedostavnim postupcima koji se mogu brzo savladati, a spašavaju život.
Ukoliko netko iz bilo kojeg razloga ne želi osobi koja je doživjela kardiorespiratorni arest pružiti umjetno disanje, liječnik Ivanić napominje da do dolaska hitne medicinske pomoći treba barem pristupiti provođenju masaže srca. Naime, i sama masaža srca unesrećenom značajno povećava izglede za preživljavanje.
Masažu srca, kako su jučer na Narodnom trgu imali prilike naučiti mnogi građani, treba provoditi neprekidno, ravnomjerno i ritmično, pritiskom na donju polovicu prsne kosti oko 100-120 kompresija tj. pritisaka u minuti pri čemu se prsni koš mora utisnuti bar 5-6 centimetara, kada je riječ o odrasloj osobi. Prije pristupanja reanimaciji potrebno je osloboditi i dišne putove, prvenstveno njihovim čišćenjem, ako nema sumnje na traumu vratne kralježnice, te zabacivanjem glave.

Srčani zastoji u do 70 posto slučajeva događa se kod kuće
S obzirom da se srčani zastoj u čak 60 do 70 posto slučajeva događa kod kuće, kada su upravo ukućani i susjedi oni koji prvi priskaču u pomoć, upravo su te prve minute, do dolaska stručne medicinske pomoći, presudne ne samo za preživljavanje, već i za sprječavanje ili ublažavanje eventualnih posljedica srčanog aresta.
Nakon iznenadnog srčanog zastoja mozak, naime, može preživjeti samo tri do pet minuta bez kisika što je manje vremena nego što prođe do dolaska Hitne medicinske pomoći.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko devet tisuća osoba godišnje doživi srčani zastoj izvan bolnice, a od deset žrtava srčanog zastoja preživi samo jedna.
Osim sa samim postupkom reanimacije građani su imali prilike upoznati se i s korištenjem automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a), malenog prijenosnog uređaja jednostavne primjene koji isporučuje električnu struju osobama sa srčanim zastojem uslijed poremećaja srčanog ritma. Prednost ovih uređaja, koji su dostupni i na određenim zadarskim lokacijama među kojima je i Gradska uprava, upravo je činjenica što ga mogu koristiti i laici koji kroz kratku i ciljanu edukaciju uspješno svladavaju njegovo korištenje. Automatski vanjski defibrilator, koji se pojavio u svijetu početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, vrši analizu srčanog ritma i omogućuje defibrilaciju dajući pritom upute spašavatelju na hrvatskom jeziku.