TREĆI MANDAT »Ne može se svatko baviti PR-om i odnosima s javnošću«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
Zadranka Vlatka Vučić-Marasović na čelu Dalmatinske podružnice HUOJ-a
Prvi veliki zadatak bio je prije svega uspostaviti dobru komunikaciju Stožera i javnosti, odnosno uvjeriti kako politiku, tako i struku da se informacije moraju davati na vrijeme, da javnost svaki dan mora znati točne informacije i da nam je najvažnije putem medija spriječiti širenje dezinformacija i panike koja se počela javljati među stanovnicima. Stožer je trebalo uvjeriti da informacije moraju ići iz jednog izvora, da izjave moraju biti ujednačene, ističe Vlatka Vučić-Marasović
Arhiva ZL
Tijekom epidemije preuzela je važnu ulogu u Stožeru

Zadranka Vlatka Vučić-Marasović, pomoćnica pročelnice Ureda župana Zadarske županije koja upravlja radom Odsjeka za odnose s javnošću Ureda župana opet je izabrana za predsjednicu Dalmatinske podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću.
Završila je poslijediplomski specijalistički studij Odnosi s javnošću na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i stekla akademski naziv sveučilišne specijalistice iz odnosa s javnošću. Dodatnom obrazovanju prethodilo je školovanje na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je diplomirala na Odsjeku za talijanski jezik i književnost i Odsjeku za povijest umjetnosti. Članica je HUOJ-a od 2008. godine, a aktivno sudjeluje i u svim aktivnostima koje provodi Hrvatska zajednica županija u dijelu odnosa s javnošću ili u realizaciji seminara i manifestacija. Članica je Radne skupine za odnose s javnošću Hrvatske zajednice županija te zajedno s ostalim kolegama sudjeluje u pozicioniranju i profiliranju struke u javnom sektoru te lokalnoj i područnoj samoupravi.
Početkom pandemije koronavirusa u Hrvatskoj preuzima krizno komuniciranje Stožera civilne zaštite Zadarske županije.

U Sudu časti nije lako

Upravo su završili izbori za vodstvo Hrvatske udruge za odnose s javnošću i ponovno ste izabrani za predsjednicu Dalmatinske podružnice. Ovo je vaš treći mandat na čelu ove podružnice, od 2017. do 2020. bili ste i članicom Suda časti, a dvije godine za redom i članica žirija Grand Prixa. Kakva su dosadašnja iskustva, suradnja s kolegama?
Prije svega bih zahvalila svim članovima koji su mi dali svoj glas i u ovom mandatu, te našoj krovnoj organizaciji koja podržava sve naše ideje. Ujedno bih čestitala novom vodstvu Udruge, a posebno mojim kolegicama Ermini Duraj - voditeljici Službe za odnose s javnošću i protokol u Primorsko - goranskoj županiji i Meliti Pavlek, glavnoj tajnici Hrvatske zajednice županija koje su ušle u Nadzorni i Upravni odbor HUOJ-a te Senki Bilać, pročelnici Ureda župana Šibensko-kninske županije koja je u još jednom mandatu izabrana za tajnicu naše podružnice.
Za predsjednicu podružnice izabrana sam na izvanrednim izborima 2016. i redovitim izborima 2017., a tada je, kao i sada za tajnicu podružnice izabrana i moja kolegica iz Šibenika Senka Bilać. Posao nam je u startu bio utoliko lakši što ona i ja godinama surađujemo kako zbog istog posla kojeg obavljamo, tako i zbog rada unutar Radne skupine za odnose s javnošću Hrvatske zajednice županija čija je ona predsjednica. Ubrzo smo ‘oživjele’ podružnicu organizacijom brojnih edukacija i predavanja, promocijom knjiga te zainteresirale nove članove za uključenje u HUOJ. Dalmatinska podružnica obuhvaća područje Splitsko - dalmatinske županije, Šibensko - kninske županije, Zadarske županije te od nedavno Dubrovačko - neretvanske županije. Upravo ta prostorna raspršenost predstavlja nam problem i uvijek je nekome teško doći primjerice iz Splita u Zadar, Šibenik ili obrnuto.
No unatoč tome, uspjele smo u svakoj županiji održati neko predavanje ili okupljanje, osim u Dubrovačkoj koja nam tek od nedavno pripada. Podružnica sada broji 50 članova, a voljela bi da se svi aktivnije uključe u rad. Imala sam čast biti i članicom Suda časti što nije nimalo laka uloga jer se često treba »suditi« kolegama koje poznajete i procjenjivati jesu li prekršili kodeks časti ili zloupotrijebili svoj položaj. Ali svako novo iskustvo je dobro iskustvo, tako da sam i radom u tom tijelu nešto naučila. Posebno puno iskustva stekla sam članstvom u žiriju naše godišnje strukovne nagrade Grand Prix i upoznala puno novih kolega koji imaju sjajne ideje, a još bolje interpretacije. U to vrijeme kroz ruke mi je prošlo toliko dobrih projekata da je zaista bilo teško odlučiti koji je najbolji. Mislim da je upravo ova strukovna nagrada prilika mnogima profilirati se u ovom poslu i pokazati svoje znanje.

Certificiranje stručnjaka u odnosima s javnošću

Pred vama je novo trogodišnje razdoblje, što planirate?
U narednom razdoblju zalagat ću se, koliko to trenutačna situacija bude dozvoljavala, da se HUOJ još bolje pozicionira po pitanju važnosti struke putem strukovnih edukacija svojim članovima, kroz određene teme i stručne predavače, ali i kroz educiranje šire javnosti, naročito studenata i dužnosnika o važnosti struke. Važno je promovirati našu struku kao bitnu u svakoj organizaciji kako bi se dodatno ukazala važnost profesije. I tijekom narednog razdoblja u fokusu djelovanja treba biti činjenica da su odnosi s javnošću zasebna upravljačka funkcija koja pomaže u uspostavljanju i održavanju uzajamnih pravaca komunikacije, razumijevanja, prihvaćanja i suradnje između organizacije i njezine javnosti. Važnost javnosti trebala bi biti i prioritet svake organizacije ili institucije, a jačim, usmjerenim djelovanjem ojačati reputaciju struke, ali i svih onih pojedinaca koji svojim radom u OSJ, nemalo puta bivaju neshvaćeni od nadređenih, medija i općenito javnosti. Posebna pozornost bit će i dalje usmjerena na zaštitu stručnjaka za odnose s javnošću u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, promociju i upoznavanje s mogućnostima certificiranja stručnjaka za odnose s javnošću, mogućnostima educiranja i promociji godišnje strukovne nagrade Grand Prix. Naime, s ciljem obrazovanja i podizanja stručnosti zaposlenih u odnosima s javnošću te uopće upravljanja reputacijom struke, Hrvatska udruga za odnose s javnošću uvela je 2014. godine postupak certificiranja stručnjaka u odnosima s javnošću. Stručnjaci u odnosima s javnošću sa CSOJ certifikatom stječu status certificiranog stručnjaka u odnosima s javnošću, koji im dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću, a koji predstavlja svojevrstan nadstandard obrazovanja i kvalitete rada certificiranih stručnjaka.

Javnost mora znati točne informacije

Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj posebno je pokazala koliko je važno dobro komunicirati i koliko je bitno imati točnu i pravovremenu informaciju. Neplanirano ste postali i dio Stožera civilne zaštite?
Gotovo preko noći, u svega nekoliko dana, svi županijski PR-ovci, glasnogovornici, djelatnici u odnosima s javnošću i šefovi kabineta u županijama postali su, iako to mjesto u Zakonu o sustavu civilne zaštite ne postoji, glasnogovornici županijskih Stožera civilne zaštite. Prvi puta istaknuta je važnost struke, posebno u dijelu posla kojega obavljamo u odnosima s javnošću. Kako sam od samih početaka, zajedno s ostalim kolegama iz županija preuzela krizno komuniciranje Stožera civilne zaštite Zadarske županije još sam jednom shvatila koliko je bilo važno dosadašnje ulaganje u znanje i razmjena iskustava. Upravo i to je jedan od razloga što sam se ponovno kandidirala za vodstvo podružnice.
Koliko je to bilo zahtjevno?
U početku je bilo dosta zahtjevno jer je prvi veliki zadatak bio prije svega uspostaviti dobru komunikaciju Stožera i javnosti, odnosno uvjeriti kako politiku, tako i struku da se informacije moraju davati na vrijeme, da javnost svaki dan mora znati točne informacije i da nam je najvažnije putem medija spriječiti širenje dezinformacija i panike koja se počela javljati među stanovnicima. Stožer je trebalo uvjeriti da informacije moraju ići iz jednog izvora, da izjave moraju biti ujednačene i u dogovoru s načelnikom i osobom zaduženom za odnose s javnošću, u ovome slučaju nama, županijskim PR-ovcima. Osobno sam najviše energije potrošila u uvjeravanju članova Stožera o važnosti dobre komunikacije, o važnosti davanja informacija te o potrebi svakodnevnog izvještavanja javnosti. Imala sam sreću da je naš načelnik Stožera, zamjenik župana Šime Vicković, od samog početka slušao struku pa tako i mene te mi prepustio sav posao oko komunikacije. Sada, gotovo šest mjeseci nakon izbijanja pandemije, mogu reći da sam zadovoljna učinjenim te da je između svih nas uspostavljena dobra suradnja vezana uz komunikaciju i način rada na kojem sam inzistirala od samih početaka.

«S druge strane«

Završili ste poslijediplomski studij Odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koliko vam je to pomoglo u poslu?
Naravno da mi je pomoglo, jer osim što sam tijekom poslijediplomskog studija bila primorana pročitati gomilu knjiga, ispolagati ispite i napisati završni rad koji je bio istraživačkog karaktera, upoznala sam puno ljudi s kojima i danas razmjenjujem iskustva. Bilo je situacija na poslu kada mi je savjet itekako dobrodošao. Znanje je bogatstvo, no poznavanje ljudi iz iste branše je još veće. Ja sam imala sreće da su moji nadležni u to vrijeme prepoznali važnost ulaganja u znanje te mi omogućili doškolovanje koje danas itekako primjenjujem u svom poslu. Dobro je to što sam prije posla u Odnosima s javnošću radila dugo kao novinarka pa dobro znam što im i kada treba i koliko je važno brzo dati traženu informaciju. Netko tko nije radio taj posao teže može shvatiti koliko je to važno. Kada sam počela raditi u Županiji trebalo mi je dosta vremena posložiti posao i naučiti raditi »s druge strane«, zato sam i upisala poslijediplomski studij kako bi što brže, kvalitetnije i bolje stekla nova znanja i radila ovaj posao koji uistinu volim, jer odnosi s javnošću nisu samo odnosi s medijima, to je puno šire i veće područje djelovanja. Posebno kada su u pitanju odnosi s javnošću u lokalnoj i regionalnoj samoupravi jer javni sektor postoji zbog javnosti, radi poslove za javnost i u javnosti. Dobro i kvalitetno komuniciranje gradova, općina i županija stoga je od iznimne važnosti. Nažalost, i dalje je aktualna pomalo izlizana sintagma da ‘svatko može biti vrstan komunikator i PR- ovac’. Sigurno je da to u našoj profesiji, kao ni u nekoj drugoj, ne može biti svatko jer ova struka osim stručnosti traži i iznimne karakterne osobine koje uz znanje čine itekakvu razliku. Zato ponavljam i ponavljat ću dok god imam volje i snage - nije svatko dobar komunikator i ne može se svatko baviti PR-om i odnosima s javnošću.


»Osobno sam najviše energije potrošila u uvjeravanju članova Stožera o važnosti dobre komunikacije, o važnosti davanja informacija te o potrebi svakodnevnog izvještavanja javnosti. Imala sam sreću da je naš načelnik Stožera, zamjenik župana Šime Vicković, od samog početka slušao struku pa tako i mene te mi prepustio sav posao oko komunikacije. Sada, gotovo šest mjeseci nakon izbijanja pandemije, mogu reći da sam zadovoljna učinjenim«
Vlatka VUČIĆ-MARASOVIĆ


»Znanje je bogatstvo, no poznavanje ljudi iz iste branše je još veće. Ja sam imala sreće da su moji nadležni u to vrijeme prepoznali važnost ulaganja u znanje te mi omogućili doškolovanje koje danas itekako primjenjujem u svom poslu. Dobro je to što sam prije posla u Odnosima s javnošću radila dugo kao novinarka pa dobro znam što im i kada treba i koliko je važno brzo dati traženu informaciju«
Vlatka VUČIĆ-MARASOVIĆ


«Ovo nije politička funkcija«

Tko je PR-ovac?

Mi u odnosima s javnošću posebno smo osjetljivi na tu temu jer godinama ulažemo u svoje znanje, bilo školovanjem koje sam već spomenula, bilo putem edukacija i seminara. U posljednjih nekoliko godina ovo je iznimno traženo i poželjno zanimanje što pokazuje i stalni porast broja studija odnosa s javnošću i studenata koji ih upisuju. Međutim, odnosi s javnošću su jedna iznimno zahtjevna disciplina, zahtjeva široko obrazovanje i interdisciplinarni pristup i tu još ima puno prostora za unaprjeđenje što se tiče obrazovanja PR-ovaca. Nove tehnologije nameću nam opet nova pravila i postavljaju nove izazove pred sve nas koji se bavimo ovim poslom. Zato kontinuirano moramo stjecati i primjenjivati nova znanja. Ono što mogu slobodno reći je to da u hrvatskim županijama rade stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom te odgovarajućim teorijskim i praktičnim znanjem koji su dobro umreženi, poznaju teren i problematiku. Uz to, i mi smo međusobno povezani kako radom u Radoj skupini za odnose s javnošću Hrvatske zajednice županija, tako i putem modernih tehnologija i suvremenih načina komunikacije. Međusobno se podupiremo, savjetujemo, usvajamo nova znanja, učimo jedni od drugih te komuniciramo oko aktualnih tema. Zato još jednom ističem, za svaki posao moraš imati određeno znanje, ne može netko tko se do jučer bavio, primjerice, glazbom ili fotografijom, ujutro se probuditi i reči da će se od danas baviti PR-om. Takve osobe nama ruše reputaciju.
I još nešto, ne manje važno - ovo nije politička funkcija mada se ona često povezuje s politikom, posebno u ministarstvima gdje se kolege glasnogovornici izmjenjuju s ministrima. I to ruši ugled struke jer mnogi od tih kolega (čast izuzetcima koje osobno poznajem) nikada prije nisu imali doticaja s odnosima s javnošću. Smatram da bi taj posao trebali obavljati stručnjaci, a sjajan primjer smo i imali u nekoliko ministarstava gdje su kolege radile godinama iako su se ministri izmjenjivali.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno