Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Povratak veloiških lopižara

Autor: Katina Vrsaljko

16.11.2009. 23:00
Povratak veloiških lopižara

Foto: Adam VIDAS



Posebnosti iškog lončarstva su miješanje gline i kalcita, miješanje nogama na koži ili jutenoj vreći i pečenje na otvorenoj vatri za koje pripreme traju po cijeli dan. Rijetkost kod iškog lončarstva je to što se i dalje koristi staro lončarsko kolo koje su drugi centri lončarstva napustili nakon pojave kola sa zamašnjakom, a potom i električnog kola, kaže Petrović


Radionice tradicionalnog iškog lončarstva pod nazivom “Iška keramika” otvorene su jučer u Gradskoj straži, a vodit će ih Predrag Petrović-Pepi. Realizaciju ovog nesvakidašnjeg projekta financijski su omogućili Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zadru, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Narodni muzej u Zadru, Etnološki odjel i Muzejsko pedagoška služba.
Posebnosti iške keramike
Na otvorenju je okupljene prvo pozdravio Hrvoje Perica, ravnatelj Narodnog muzeja.
– Na radionicama će grupe svih uzrasta, od vrtićke pa do umirovljenika, vidjeti kako od komada gline dobiti konačan proizvod na starom lončarskom kolu. Jedino zadnja faza, dakle, samo pečenje, neće biti prikazano jer su za to potrebni posebni uvjeti, rekao je Perica.
Više o samom postupku i lončarstvu uopće ispričao je sam voditelj radionice.
– Posebnosti iškog lončarstva su miješanje gline i kalcita, miješanje nogama na koži ili jutenoj vreći i pečenje na otvorenoj vatri za koje pripreme traju po cijeli dan. Rijetkost kod iškog lončarstva je to što se i dalje koristi staro lončarsko kolo koje su drugi centri lončarstva napustili nakon pojave kola sa zamašnjakom, a potom i električnog kola. Kod iškog lončarstva posuda ne nastaje od jednog komada gline, nego se valjušci gline grade jedan na drugoga i zaglađuju drvenim alatom. Zato su stari Ižani i govorili da idu graditi, što se odnosilo na lončarenje, kazao je Petrović koji je inače učitelj u osnovnoj školi, a ovaj stari zanat naučio je sasvim slučajno.
Brudet iz glinene posude
– Gledao sam stare majstore i poželio probati, bez pomisli da bih se ovime mogao baviti. Malo, pomalo sam to zavolio, a nakon pet-šest godina ubacio sam i nešto novo pa sam počeo dodavati stakalca, terakotu, bijelu i crvenu glinu pa se posude pretvaraju u skulpture. Inače, stari tradicionalni ukrasi na posudama su bili valovi, točkice ili ravne crte. Dan-danas ljudi koriste ove posude u kućanstvu. Recimo, brudet je najukusniji kad se kuha u glinenoj posudi, otkriva Petrović.
Za izradu jedne posude Petroviću treba oko 20 minuta. Kad se ona oblikuje treba se sušiti u hladu desetak dana. Ne smije biti na suncu ili vjetru kako ne bi došlo do degeneracije gline. Nakon toga se peče na otvorenoj vatri.
Petrović se ovime bavi već 23 godine i, kako kaže, više se nitko na Ižu ne bavi lončarstvom.
Ovaj zanimljivi zanat imat će prilike probati grupe iz dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, studenata i umirovljenika.
– Jako se veselim radionicama i radu sa zainteresiranima. Iako su ove grupe već formirane, zainteresirani mogu doći pogledati što radimo. U utorak, srijedu i četvrtak ćemo biti ovdje od 9 do 12 i od 14 do 17 sati, a u petak od 9 do 12 i od 14 do 15,30, kazao je Petrović.
Na otvorenju radionice prisutnima je demonstrirao kako se radi posuda iški lopiž koja je dobila ime po veloiškim lopižarima. Još prije trideset godina o njima je pisala Olga Oštarić, a danas njene riječi krase katalog ove radionice.