Činovnička pita skuplja od seljačke tepsije

Za plaće 434 djelatnika Agencije za plaćanja u poljoprivredi u proračunu je osigurano 69 milijuna kuna, a golemi činovnički pogon samo će za materijalne troškove progutati gotovo 42 mililijuna kuna
Hrvatski su poljoprivrednici unatrag četiri godine iz europskih predpristupnih programa za svoja ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj, SAPARD-a i IPARD-a, uspjeli izvući 176 milijuna kuna, odnosno tek oko 50 posto tog, namjenskog novca. Istovremeno, za rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja je od 1. siječnja ove godine, s 434 zaposlena, preuzela isplatu tih sredstava poljoprivrednicima, samo je u ovoj godini predviđen trošak od 166 milijuna kuna! Otprilike, to znači da Agencija sama, za vlastiti administrativni pogon, godišnje potroši koliko se i seljacima isplati za gradnju staklenika, farmi i ostalog.
Strogi kriteriji
Kroz SAPARD program, koji je trajao od 2006. do kraja prošle godine, na teren je otišlo 117 milijuna kuna. IPARD je novi pretpristupni program EU-a za razdoblje do 2013. godine, kojim je predviđena dodjela 1,3 milijarde kuna, a do sada isplaćeno svega 58,7 milijuna kuna. Kako odgovaraju u Ministarstvu poljoprivrede, za treći IPARD natječaj, koji je završio 5. studenog, zaprimljeno je 26 prijava, s ukupnim iznosom zahtijevane potpore od 51 milijuna kuna. Čak i da svi zahtjevi budu prihvaćeni, što je malo vjerojatno, to znači da će iz IPARD-a ukupno biti isplaćeno 109,7 milijuna kuna, odnosno tek oko 8,5 posto od ukupno dostupnih sredstava.
Temeljni razlozi zbog kojih se poljoprivrednicima isplaćuje malo predpristupnih EU sredstava su, priznaju i u Ministarstvu, vrlo strogi kriteriji za prijavu i odobrenje projekata, zatim nedovoljno razvijena mreža konzultanata, kao i “slabija financijska sposobnost ciljanih korisnika”. Naime, da bi seljak, odnosno njegovo obiteljsko gospodarstvo, ili pak neki veći poljoprivredni pogon, uopće dobio taj novac, prvo projekt u potpunosti mora platiti sam, vlastitim, ili sredstvima banaka, koje seljake već zaobilaze u širokom luku, a onda tek, kad je projekt završen, iz EU-a može očekivati povrat polovice potrošenog. Također, razlog je i to što kroz ove programe poljoprivrednici ne mogu dobivati novac za kupnju poljoprivredne mehanizacije, za što im sredstva u najvećoj mjeri i trebaju.
Trošak funkcioniranja
“Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom financira se iz državnog proračuna RH. Njezin proračun ove godine iznosi 166,7 milijuna kuna, od čega je za plaće djelatnika osiguran iznos od 69 milijuna kuna, te 56 milijuna kuna za uspostavu infrastrukture za provedbu EU fondova. Ostatak proračunskih sredstava predviđen je za materijalne troškove Agencije”, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
To znači da će Agencija samo u ovoj godini na “ostale materijalne troškove” potrošiti 41,7 milijuna kuna, odnosno više od 70 posto sredstava ukupno isplaćenih poljoprivrednicima dosad kroz novi, IPARD program. Trošak funkcioniranja Agencije, repliciraju u Ministarstvu, ne može se, međutim, vezivati isključivo uz SAPARD/IPARD program, jer je njihova provedba samo jedna od zadaća Agencije. Od ukupno 434 zaposlenih, kažu, tek šestina djelatnika radi na poslovima provedbe pretpristupnih programa, uz što obavlja i pripremne radnje za postpristupno razdoblje. Ako, dakle, 72 ljudi radi na isplati predpristupnih, i planiranju isplate postpristupnih fondova, to znači da preostala 362 zaposlenika zaprima i obrađuje isplatu ostalih poljoprivrednih poticaja, koje financira država.
 

Novac iz EU fondova uglavnom velikim tvrtkama

Novac iz predpristupnih fondova do sada su, osim nekoliko desetaka obiteljskih gospodarstava, uspjele dobiti samo veće, uhodane poljoprivredne tvrtke. Manji poljoprivrednik, da bi novac dobio, ne smije biti zadužen, što je rijetkost, dok projekt, da bi naknadno dobio novac, mora isfinancirati potpuno sam, ili pak s kreditom, s kojim je ionako preopterećen. Platiti mora i izradu skupe projektne dokumentacije, a ako želi unaprijediti svoju proizvodnju žitarica i uljarica, imati mora najmanje 20 hektara zemlje, dok je prosječna obradiva površina u Hrvatskoj 5,7 hektara.