Novinarstvo i demokracija proživljavaju duboku krizu

Premise na kojima je moderno novinarstvo utemeljeno danas su se stubokom promijenile. Što se tiče kriza koje potresaju moderno novinarstvo, svi uočavaju promjene u padu kvalitete, u jačanju pritisaka političkih elita na nacionalnoj i lokalnoj razini. Također, očigledni su novi trendovi i novi žanrovi. Poglavito valja uočiti porast količine ne-novinarskih informacija. Stoga nam se nameće pitanje komu vjerovati, tko govori istinu? – kazao je Dahlgren
U organizaciji Odjela za turizam i komunikacijske znanosti jučer je na Sveučilištu u Zadru gostovao profesor Peter Dahlgren sa Sveučilišta u Lundu u Švedskoj. Profesor Dahlgren, predstavljen kao svjetski poznati stručnjak komunikacijske znanosti, kao i stručnjak za medije, u sklopu svog posjeta zadarskom Sveučilištu u konferencijskoj dvorani novog sveučilišnog kampusa održao je jučer tijekom prijepodneva predavanje naslovljeno “Ocrtavanje razvoja novinarstva: Horizonti demokracije”.
– Na današnjem ću predavanju govoriti o novinarstvu, odnosno o tome što akademski autoriteti kažu o odnosu modernog novinarstva i demokracije. Naravno, moje vam predavanje neće ponuditi konačnu istinu o novinarstvu. Na početku nam valja kazati kako, po mišljenju mnogih, novinarstvo i demokracija danas proživljavaju duboku krizu. Moja je osnovna premisa da je demokracija “raison d’etre” novinarstva. Demokraciju pritom shvaćam kao projekt koji se uvijek može popravljati, kao projekt koji se nikada ne može smatrati dovršenim, ali je najvažnije da demokracija nije samo sistem već i način života, specifičan set usvojenih vrijednosti, nešto što se rekreira svakim danom, baš kao i novinartsvo, kazao je na početku svog vrlo posjećenog predavanja Dahlgren.
Potom je svoju pažnju usmjerio ocrtavanju položaja modernog novinarstva, koje, kao i demokracija, istaknuo je, nikada ne može dostići vlastiti ideal:
– Premise na kojima je moderno novinarstvo utemeljeno danas su se stubokom promijenile. Što se tiče kriza koje potresaju moderno novinarstvo, svi uočavaju promjene u padu kvalitete, u jačanju pritisaka političkih elita na nacionalnoj i lokalnoj razini. Također, očigledni su novi trendovi i novi žanrovi. Poglavito valja uočiti porast količine ne-novinarskih informacija. Stoga nam se nameće pitanje komu vjerovati, tko govori istinu? Uočljivo je i nestajanje pripovjednog novinarstva koje je bilo vrlo značajno iz razloga što je skupu činjenica davalo smisao. Novinarima se nameće pitanje na koji se način žele obraćati svojim čitateljima. Žele li im se obraćati kao građanima ili kao konzumentima?
Dalje je Dahlgren govorio o javnoj sferi koja se od Habermasovog vremena znatno izmjenila i s kojom se sve snažnije isprepliće privatna sfera. Promjene u javnoj sferi pogoduju horiznotalnoj razmjeni komunikacija za razliku od nekeda dominantne vertikalne. Nadalje je Dahlgren razmatrao propadanje tradicionalnog novinarstva na zapadu upozorivši kako objektivnost kao kriterij vrednovanja novinarstva, u svijetu u kojem se sve snažnije sukobljavaju različite perspektive, gubi značaj. Zahvaljujući raširenosti medija javlja se novinarstvo beskućnika, religijskih ili etničkih manjina, različitih aktivista i dr. od kojih svi svijetu pristupaju i njegove pojave tumače iz svojeg očišta… Posjetitelji, u najvećem broju studenti zadarskog sveučilišta, su ovo predavanje vrlo pažljivo slušali, a predavača nagradili snažnim aplauzom. Nakon predavanja profesor Dahlgren je spremno odgovarao na studentske upite.