Mi Srbi želimo preuzeti odgovornost za izgradnju hrvatskog društva

U Zadar sam dolazio spriječiti otklanjanje posljedica rušenja objekata prije nego što se utvrdi stanje i pravni temelj za odštetu. To smo privremeno zaustavili, kazao je Uzelac

Na ovim parlamentarnim izborima SDSS izlazi iz političkog geta i dok se drugi bore za vlast, mi se borimo za ravnopravnost, rekao je na jučerašnjoj javnoj tribini Slobodan Uzelac, nositelj liste SDSS-a u IX. izbornoj jedinici obrazlažući zbog čega ova stranka glasove traži na općoj listi, a ne na manjinskoj.
– Manjinska pitanja tradicionalnih manjina uglavnom su uređena, ali kada je riječ o novonastalim manjinama koje su u Jugoslaviji bile narodnosti, taj proces ide sporo i teško, a posebno za srpsku manjinsku zajednicu. Teško ide i za Rome, a mi smo spremni pomoći i njima. Jesmo nacionalna manjina, ali mi Srbi želimo preuzeti odgovornost za izgradnju hrvatskog društva, koje je danas obilježeno nepravednostima, ne samo prema nacionalnim manjinama, Srbima, nego i prema drugim kategorijama građana, na prvom mjestu prema radnicima. Prvih 20 godina imali smo razumijevanja zbog rata izazvanog sudarom dviju pogrešnih politika; one Beograda koja je tražila da svi Srbi žive u jednoj državi i time okrenula leđa Srbima koji to ne mogu ili ne žele i politike Zagreba koja je smatrala da Hrvatska može biti sretna jedino bez Srba.
Mi smo u zemlji koju volimo
 Obje te politike obile su se o leđa Srbima koji tu žive, nas koji nismo u stranoj zemlji već u zemlji koju volimo i koju želimo graditi zajedno sa svim građanima RH. S desnice i s ljevice nas napadaju da uzimamo tuđe glasove kada vam poručujemo da glasujete za sebe. Ako je glasovati za sebe uzimanje tuđih glasova, neka bude, rekao je Uzelac okupljenima u hotelu Kolovare priznajući kako SDSS u koalicijskoj vladi nije u svemu uspio.
– U posljednje četiri godine više sam puta dolazio u ovaj grad, u ovu sredinu, štititi žrtve onih koji nisu znali podnijeti pobjedu. Jesmo li tu nepravdu ispravili? Ponešto da, ali daleko smo od toga. Obnovljeno je 20.000 kuća, trudili smo se da bivši nositelji stanarskog prava dobiju stanove koje mogu otkupiti. Gotovo ništa nismo, međutim, napravili za bivše nositelje stanarskog prava koji se ne namjeravaju vratiti. U Zadar sam dolazio spriječiti otklanjanje posljedica rušenja objekata prije nego što se utvrdi stanje i pravni temelj za odštetu. To smo privremeno zaustavili. U Teslinom kraju još uvijek nema struje jer je nekom samozaljubljenom čelniku zasmetala činjenica da tamo žive pripadnici druge nacionalnosti, uz Zrmanju i Krku sela su bez vode iako njima prolaze cijevi kojima se napajaju gradovi. Moramo zaštititi i imovinu onih koji se više ne žele vratiti.
Rasvijetliti sudbinu nestalih
Odgovarajući na pitanje sudionika tribine koji se požalio da država od njega traži da otkupi stan za 23.000 eura, a istodobno mu duguje 40 mirovina, Uzelac je kazao kako će Srbi povratnici koji tuže državu za neisplaćene mirovine nakon 1995. po svoj prilici dobiti spor, a time i zaostale mirovine, dok su neisplaćene mirovine za razdoblje od 1991. do 1995. praktično izgubljene iz razloga što je Sud pravde u Strasbourgu u takvom slučaju presudio u korist države koja je uspjela dokazati da je tužiteljica primala naknadu, iako ta naknada, rekao je, nije iznosila niti 5 maraka.
– Postigli smo dogovor da cijena otkupa stana iznosi trećinu tržišne vrijednosti, jer nije bilo drugog načina. Otkupite stan i prodajte ga za trostruko veću cijenu. Ograničenje koje je ranije postojalo i po kojem se 10 godina nisu mogli prodavati otkupljeni stanovi i obnovljene kuće smo ukinuli baš zato jer nam je bilo jasno da ljudi nemaju načina da u tim stanovima i tim kućama žive, također, je kazao Uzelac koji je pozvao građane koji imaju informacije koje bi mogle rasvijetlili sudbinu nestalih ili raspolažu informacijama vezanim uz ratne zločine, bez obzira koja strana ih je počinila, da se obrate DORH-u kako bi obitelji saznale sudbinu svojih srodnika, krivci bili kažnjeni, a nevini ostali nevini.

U Golubiću je napravljena pogreška dijela vlasti

– U Golubiću je napravljena pogreška dijela vlasti. Ne smije se spriječiti obilježavanje ljudskog groba, pa ma kako čovjek izgubio život, poručio je Uzelac osvrćući se na slučaj postavljanja i kasnije zamjene spomen ploče s popisom mještana Golubića stradalih između 1991. i 1995. drugom na kojoj se pijetet općenito odaje Golubićanima stradalim u ratovima.