Kako da se gušti zavrte u bušti

Proizvodi su vrhunski, proizvođači sve educiraniji, a pred svima je veliki posao – trženja
Treća po redu izložba hrane, pića, delikatesa i suvenira “Naši mali gušti” odigrala se u Arsenalu. Izložba je okupila 34 izlagača, a na štandovima je bilo moguće degustirati od aperitiva, preko pravog mesnog ili ribljeg obroka, do slastica. Da Zadrani itekako cijene svoju kulinarsku tradiciju, pokazalo se i kad je iznesen brudet od ugora s palentom koji je pripremio Kaljanin Livio Perin, poznat sa svojim Šiš Marom.
Gospodarska komora vodila je, a Obrtnička komora i Udruženje obrtnika Zadar, Grad Zadar i TZ Zadarske županije te Zadra, Biograda i Paga i Zadarska županija, poduprle su projekt, dok je program otvorio tajnik Komore Denis Ikić.
34 proizvođača
Vidjeli smo proizvode Pršutane – Posedarje, proizvođača “Puntica-pršut” i Dalmatino d.o.o. Uz pršut bio je tu i šokol, a novost je i pešt. Proizvoda u ovom profilu na ima još kao i proizvođača.
Adria d.d. na “Našim malim guštima” promovirala je nove proizvode; paštetu od tune i paštetu od tune s povrćem, mariniranu i soljenu ribu u svježem pakiranju. Ribarska zadruga “Naša sloga” iz Kali nudila je i inćune s kaparama i maslinama. Ali tu su i proizvodi “Šišmara” ili “Mardešića” te benkovačke tvrtke Ostrea d.o.o. Ostrea Dalmatia Centar za školjkarstvo ponudio nam je kamenice po koje više ne treba u Ston ili uvoz iz Francuske. I kod morskih delikatesa valja kazati kako je i proizvoda u ovom kraju kao i tvrtki još puno više.
Badel 1862 – Vinarija Benkovac na izložbu je stigla s tri nova proizvoda izrasla na korlatskim vinogradima: vinima Merlot, Cabernet Sauvignon i Syrah. Iako se najveći broj ovdašnjih ljudi u poljodjelstvu i dalje bavi vinogradom s vinima se baš i nismo mogli ponositi, a pogotovo ne tržišno nositi. Sada je došlo drugo vrijeme, sa 105 hektara Korlata konačno će i Zadarska županija ovo proljeće biti upisana u kartu vinara. Ne podcjenjujući niz manjih privatnih vinara koji su ulagali napore i do sad, tek ovo možemo nazvati ulaznicom. Bit će to velika ulaznica, vina još svježa imaju vrlo zaokruženu aromu, nevjerojatnu snagu i izgled.
Maslinovo ulje vidjelo se i probalo na štandovima Uljare Dujela, tvrtke Joskro d.o.o., O.P.G. “Aralaica”, dok se na onom tvrtke Kolina d.o.o. može naći i pašteta od maslina. Pakiranja, izgled i kvaliteta – izvrsni. Pravi gotovi proizvodi za domaćeg kupca, ali i turizam.
Pridružio se i Marex gel i promovirao torte od šumskog voća, čokolade, jabuka, pinjola i badema, T.O. “Gabrielli” s ponudom keksa s brusnicama, kokosom, lješnjacima, čokoladom, pinjolima i – “piadinom”.
Tvornica kruha Zadar pretpremijerno je nudila slastice koje će se na prodajnim mjestima pojaviti tek od sljećeg tjedna, a riječ je o “bajaderi” od kokosa, čokoladnoj breskvici, kiflicama od oraha i kolaču naziva “djedov brk”, a koji “skriva” orahe i čokoladu. Iz slano-slatkog repertoara pekarnice Krošutula izdvajaju se kiflice sa sirom i sezamom te brioši, a poseban božićni “menu” predstavljaju sacher mini torta i božićni kolač spravljen prema receptu generacije naših baka.
Likeri i pekmezi od šumskog voća mogu se degustirati na štandu splitskog proizvođača Bokun d.o.o., iz čije ponude se izdvaja kupinovo vino. Pekmezi od smokava, dunja i kupina nude se na štandu O.P.G. “Sandra Babac”, dok se na štandu O.P.G. “Bobić” može kušati marmelada od mogunja.
Med i proizvodi od meda zastupljeni su na štandovima više proizvođača. Na onom Braniteljske zadruge Apis – Dalmacija moguće je pronaći cvjetni prah, bogat vitaminom B, koji se preporučuje za jačanje imuniteta. Na štandu O.P.G. “Marijan Maruna” uz med i medicu nalazi se i propomed koji preporučuju za liječenje kašlja, a ponuda obuhvaća darovni program unutar kojeg se mogu izdvojiti orasi u medu. O.P.G. “Nedjeljko Čotić”, uz medicu i tri vrste meda, nudi i borovaču s medom koju preporučuje za bolesti dišnih puteva, te sok od artičoke s medom, medvjeđi luk i aloe veru s medom. Na kraju, još valja popiti kavu, a to se može učiniti na štandu Dinos kave. Bio je tu i štand cvjećarnice “Bella”. Kad su u pitanju suveniri, štand T.O. “Nešto drukčije” iz Biograda na Moru gdje je, uz ručno rađene i tradicijom inspirirane suvenire i nakit moguće, primjerice, pronaći straničnike s vezom tipičnim za biogradsko zaleđe. Autorica veza Zvjezdana Unušić zainteresiranog je posjetitelja spremna naučiti i izrađivati vez.
Ponudu suvenira i ukrasnih predmeta obogaćuju i štandovi tvrtke Kamen – Benkovac i Svijet stakla.
Štand Solane-Nin, uz ponudu mirisnih soli i soli pakirane u suvenirsku ambalažu s ninskim motivima, nudi i cvjetnu sol bogatu magnezijem i kalcijem.
Ulje lavande i jastučiće s lavandom potražiti ste mogli na štandu O.P.G. “CDR”, dok za ljekovite pripravke, masti i ulja, ali i darovni asortiman valja zastati na štandu P.T.O. “Nekić”.
Kako do plasmana
– Izložba delikatesnih proizvoda i suvenira zadarskog kraja održava se radi prezentacije kvalitetnih i autohtonih proizvoda Zadarske županije. Na ovaj se način nastoji javnosti približiti raznolikost autohtone ponude obale i zaleđa s posebnim naglaskom na obiteljska gospodarstva i obrte, istaknuo je otvarajući “Naše male gušte” Ikić.
No nekad je ovaj poziv bio više lokalpatriotski zov sračunat na sentiment. Danas možemo govoriti o vrhunskim neupitno konkurentnim i utrživim proizvodima.
Mnogima je problem – plasman. Komora i ovim korakom pokušava nešto učiniti no trebat će ići dalje. Za velike ili veće proizvođače ostaje mogućnost plasmana diljem naše ili strane trgovinske mreže. Za malene ostaje “usmena predaja”, no najgore za sad prolaze niti preveliki niti premali.
Njima se planira pomoći otvaranjem posebnih prodavaonica, za početak barem jedne. Svakako i ovakvim prezentacijama nakon kojih mnogi naši manji trgovci ili ugostitelji mogu naručiti robu kad je upoznaju.
U Italiji sam upoznao nacionalni program kojim država sufinancira u svim velikim lancima trgovina štandove na kojima se s posebnom oznakom prodaje proizvode koji odgovaraju izvornosti i upisani su u registar. Obveza velikim trgovcima, odnosno davanje prostora za prodaju bez naknade državna je podrška takvim projektima, usmjerenim mahom k obiteljskim gospodarstvima i zaštićenim autohtonim proizvodima.
Imali smo na “Guštima” i predavanje “Mediteranska prehrana – model pravilne prehrane” dr.sc. Marijane Matek-Sarić, predavanje o maslinarstvu mr.sc. Petra Pedišića.
Čulo se “puno lipih stvari”, ali i istinu da u Hrvatskoj konzumiramo u prosjeku od 8 do 10 kg ribe godišnje po glavi, što je ispod europskog prosjeka za duplo, a maslinova ulja od 1,5 do dvije litre, na čemu padaju sve naše priče, ne toliko u Zadru koliko u prosjeku Hrvatske.
Za podići prosjek Hrvatske valja prvo poći u Zagreb, a onda zašto ne u Osijek. Volio bih vidjeti onakav postav iz Arsenala u nekoj dvorani ovih gradova uz, naravno, dobru organizaciju i promociju.