Pola godine zaoštravanja, a pola izvlačenja iz krize

Slika korisnika admin
advent_8
Filip BRALA
Kakva će nam biti Nova?

Društveni bruto proizvod Hrvatske u dosadašnjem tijeku godine pao je za 6,3 posto i pokazuje tendenciju smirenja pada, kažu. No valja nam kazati da je to samo odraz činjenice da je, recimo, treći kvartal prošle godine već bio slab, za razliku od prva dva pa je pad statistički manji, ali i na bitno manju bazu. Fizički obujam industrijske proizvodnje manji je za gotovo 10 posto. Obujam građevinskih radova pada preko pet posto. Turizam se naizgled dobro drži, jer smo s noćenjima ponovili lanjsku godinu, iako državna statistika vodi minus od jedan posto, ali je riječ i o metodologiji. Izvoz je manji oko 22 posto, a uvoz preko 27 posto pa smo prividno s boljom trgovinskom bilancom nego ranije. Kad to prevodimo na ljudima razumljivu računicu, podsjetimo se samo pada cijena nafte u odnosu na rekordne lanjske, ili još bolje - konstatirajmo da je prodaja vozila pala za više od 50 posto, a sva su iz uvoza. Inflacija nam je, uz turizam, najmanji od svih problema jer je ispod od EU predloženih i propisanih tri posto. Uostalom nema ni očekivanja rasta cijena kad ljudi ionako ne kupuju. Stope registrirane nezaposlenosti uhvatila je 16 posto. Iako hrvatska metodologija nije istovjetna onoj EU ili Međunarodne organizacije rada, odnosno više je iskazane nezaposlenosti nego kod njihovih strožih kriterija, to je ipak dvostruko više od nekih osam posto u Europi. Istina je kažu da je anketna nezaposlenost na oko devet posto, no i ona sa svakomjesečnim gubljenjem poslova raste.

Pad potrošnje i investicija

Državna potrošnja, posebice kapitalna ulaganja drastično su kresana. I ovdje navodimo da će se, recimo, u cestogradnji, koja je bila najdinamičnije područje u zemlji u iduće tri godine izgraditi 20-ak km autocesta, da ne kažem da se to nekad "jelo za doručak".

Osobna potrošnja građana najveća je rak rana i nedostajuća karika za društveni rast na koju smo prethodnih godina navikli. Prilike da bi se ona mogla uvećati gotovo nema. Posla je sve manje, plaće su sve tanje i rjeđe, a ni turisti, hvala im što su došli, se ne razbacuju, a ljudi su sve manje skloni kreditima, kad ih banke i hoće dati.

Iz svega je toga Vlada, naravno, zbog sebe, projicirala rast na 0,5 posto. Oprezniji ekonomisti su između minusa i stagnacije, što će reći nule, ipak skloniji minusu. Istina većina misli blažem minusu od ovogodišnjeg. No i tu je potrebno biti jasan, ako smo ove godine pali preko šest posto, daljnji minus je pad i u odnosu na taj već drastičan te se stoga očekuje u blažoj formi. Dok svijet daje naznake, a posljednjih tjedana iz sve više zemalja i egzaktne pokazatelje da su izašli iz krize, Hrvatska ne vidi izlaz iz nje. Krizom se smatra kada zemlja dva tromjesečja zaredom iskaže minus BDP-a. Hrvatska ga iskazuje tri tromjesečja zaredom, a i prethodni, onaj zadnji u 2008. godini, vrtio se oko nule.

Očekivanja u ZD županiji

Vrlo je teško, a nažalost, time se baš nitko egzaktnije ne bavi, kazati što možemo očekivati u Zadarskoj županiji. Jasno je da 90 posto rečenog za Hrvatsku ne možemo izbjeći. No i kakav-takav otklon na bolje bio bi dobar, kao i suprotno, pad gori od Hrvatskog prosjeka bio bi prebolan.

Zadarske gospodarske prilike počivaju u većoj mjeri na uslugama, a tek su manjim dijelom vezane uz proizvodnju. To znači da nas i teže pogađa pad potrošnje. Kao što su društva koja su slabo proizvodna kasnije osjetila krizu (kao mi) tako se takva društva sporije vade iz nje, jer prve naznake izlaza dolaze s oživljavanjem proizvodnje. U tom je naznaka izlaza dijela svijeta iz krize bitna za ona društva koja su industrijska i izvozna. Hrvatska je to u maloj, a Zadarska županija u još manjoj mjeri.

Dobre vijesti: turizam i ribe

Većina općih određenja govori u prilog loših prognoza za iduću godinu u Zadarskoj županiji. Što ima pozitivno? Turizam se i ove godine pokazao puno uspješniji od očekivanja, iako nitko ne spori manji priljev novca. Turizam u Zadarskoj županiji igra iznimno važnu ulogu, a i dogodine nitko ne očekuje da će biti gore nego ove. Druga dobra vijest, koju mnogi nisu primijetili, ali je za Zadarsku županiju jako važna su - ribice. Naime, Hrvatska je u segmentu izvoza i uvoza riba i morskih plodova imala najbolje pokazatelje ove godine, rast i preko 200 posto. Zadarska županija epicentar je poslova s ribom, bilo da se radi o ulovu, uzgoju ili preradi. Dakle, tu smo imali dobru nedovoljno valoriziranu vijest. Pozitivni dio priče već se događa ovog trenutka, a protegnut će se na početak iduće godine, a riječ je o plasmanu tuna u Japan. Istina je da su međunarodni propisi ti koji ovaj posao čak i srednjoročno čine vrlo upitnim, jer drastično smanjenje dopuštenog ulova ide već dogodine. No za sad on Hrvatskoj donosi najviše ribljih deviza, a tako će biti i u ovoj godini. Tu su, naravno, i sve druge riblje priče - Adrija, Mardešić, Ostrea i svi drugi što sole ribu, a i Cromaris...

 Tu najveći dio pozitive prestaje.

Nevolje Zadarske županije

Najveći dio ljudi u Zadarskoj županiji radi u trgovini. Pevec je vrh sante leda svega što se u njoj već događa. Dobit ćemo novi najveći trgovački centar. No manje više je jasan scenarij po kojem se promet u trgovini ne uvećava, već smanjuje, niti broj zaposlenih raste već je približno jednak: neki će se zaposliti i uzeti promet, ali će drugi dobiti otkaz i ostati bez prometa. Veći rast moguć je jedino ako mi budemo imali više novaca i više trošili. A nećemo.

Trgovina u analizama Gospodarske komore sudjeluje u BDP-u Zadarske županije sa oko 30-35 posto. Realno je to znatno više jer se komorske analize baziraju na domicilnim tvrtkama, a trgovinom kraljuju nedomicilne. U tom segmentu s padom prometa od 15-ak posto do daljnjega nitko ne očekuje previše dobra. Poseban problem bit će u zaposlenosti jer trgovina angažira vrlo velik broj radnika.

Prerađivačka industrija

Prerađivačka industrija u ZD županiji krivac je za manje od 20 posto BDP-a. Kod nje je trenutačno stanje loše, dio tvrtki, da ih ne imenujemo, šalje radnike na čekanje, dio kasni s plaćom ili se muči da je isplati. Uz pad narudžbi muči ih i pad likvidnosti. Analizirajući našu prerađivačku industriju znamo da je najvećim dijelom prehrambena, odnosno da je proizvodnja hrane i pića u njoj dominantna s oko 50 posto. Za ribe smo kazali da im puno dugujemo i da su dobra nada i u idućem razdoblju. Općenito valja kazati da kada je kriza biti oslonjen na prehrambenu proizvodnju nije loše. Naime, potrošnja hrane nikad ne može pasti ispod nekog minimuma, a sve ostalo može. No tu one naše proizvođače koji nisu snažniji izvoznici čeka nevolja zbog prije spomenutih trgovaca. Koji - ne plaćaju.

 Sljedeća industrija koja nas drži je spoj strojograđevne, metalske i metaloprerađivačke koja segne i do 30 posto ukupne industrije. Kod nje postoje djelomične nade u buđenje narudžbi s oživljavanjem svjetske proizvodnje. Kod onih koje su oslonjene na zemlje u kojima se kraj krize ne nazire stanje će biti i gore. Nade vezujemo za najave oporavka u automobilskoj industriji. Ostalo nam je u najvećoj mjeri vezano za ambalažne folije namijenjene prehrambenoj industriji, gdje bi stanje moglo krenuti k boljem. Na kraju je nešto odumiruće kemije.

Graditeljstvo i brodarstvo

Sljedeća nam je stepenica građevinarstvo. Poseban je udjel domaće građevine u stanovima dok su u niskogradnji češće druga i treća ruka. Imamo zamašne projekte vodovodizacije i odvodnje, a na to će se nastaviti i plinofikacija. S tim da se time bavi malen broj tvrtki. Stanogradnja je mamac kojem nisu odoljeli razni nam zadarski tajkuni uz tradicionalne građevinare. Iako se kunu u to da stanove prodaju, svi znamo da nije tako, a što je vidljivo iz statistika kao i poreznih naplata. Velike nove nade za građevinare koji su nas posljednjih nekoliko godina silno radovali u trenucima skačući i 70 posto u poslu, za sad nema. Posebice one koncentrirane na uhodanu formulu otkup zemlje, prenamjene zemljišta, prodaja, ili gradnja pa prodaja stanova.  Aktiviranjem zone Crno kao i aktiviranjem POS stanogradnje Grad bi mogao čuda učiniti među takvima pa je tu prisutno značajno klatno.

Nakon graditeljstva sa 12 posto udjela u BDP-u gotovo ravno tome je prijevoz skladištenje i veze. Ima tu i Luke i zračne luke i prijevoznika, no ipak je to prije svega i iznad svega Tankerska plovidba - krivac za oko 10 posto regionalnog BDP-a. Njima je ova godina krizna, ali će s nešto starih ugovora i time čarteru kroz ovu godinu držati glavu iznad vode. Godina pred nama po predviđanju struke u Tankerskoj, ali i sve druge struke do Ujedinjenih naroda, značit će zaoštravanje i produbljivanje krize. Dva su temeljna razloga: skromna očekivanja od rasta svjetske trgovine, nakon prethodnog značajnog pada te povećanje flote. Znači na već premalo posla dolazi golem broj novih brodova koji će konkurirati za "mrvice". Zašto? Jer se odluke o gradnji brodova donose godinama unaprijed, a ove i iduće godine na tržište ulaze brodovi ugovarani u konjukturi i dobrim zaradama. Iduća godina, osim čuda, nosi gubitke većini brodarskih tvrtki. Najvjerojatnije i najvrjednijoj zadarskoj tvrtki.

Kad već spominjemo građevinare i brodara, onda ponovimo da osim 25 posto BDP-a ove županije te dvije djelatnosti snose krivnju za dvije trećine ukupnih investicija u županiji!? Tankerska će sa svim mukama nastaviti sa svojim investicijama koje bi u kratkom razdoblju trebale rezultirati s prvo četiri, a vrlo brzo i čak osam brodova. No od te investicijske potrošnje osim snaženja tvrtke nema velikih koristi za lokalnu zajednicu jer se ne investiraju u njoj. Građevinari obećavaju i najavljuju nesmetan nastavak investiranja kao da ih balast neprodanih stanova ne pritišće, no jasno je da će se stvari usporiti.

Poljoprivreda, ribarstvo i turizam

 Osim navedenog ostaje nam poljoprivreda i ribarstvo svaki sa oko 2,5 posto udjela u BDP-u, a kod kojih očekujemo dobre vijesti, ali one ne mogu odlučno mijenjati ostalih 95 posto izvora od kojih živimo. I turizam koji službeno stoji na oko pet posto BDP-a može donijeti radost. Prva je radost što on stvarno nije na pet posto, već daleko više. Ovo je pak konzervativan statistički iskaz udjela u BDP-u tvrtki registriranih u turizmu. Kod turizma i prethodno spomenute poljoprivrede i ribarstva sreća dolazi i iz značajnog udjela sive, neoporezovane i neregistrirane djelatnosti koja je u ovim branšama i "sistemski" omogućena. Ne radujemo se, naravno, sivoj ekonomiji samo konstatiramo da će iz tih branši kao i do sad ovdje "kapnuti" više novca nego ga iskazujemo. Kao što znamo, veći dio privatne manje poljoprivrede nije u sustavu poreza i registriranih prihoda, kao i dio turizma i ribarstva. Iz tog sivog dijela dolazit će dio prihoda koji će držati i osobnu dijelom i investicijsku potrošnju iznad realno iskazive razine gledano na porezne prihode.

 Godina pred nama za prilike u Zadarskoj županiji bit će teža od ove najmanje do lipnja, nakon čega bi se eventualno moglo očekivati ublaženje.

Investicije

Najveću razinu investicija zadržat će Tankerska plovidba, bez utjecaja na lokalne ekonomske prilike. Najveći graditeljski zahvati vezani su uz Gaženicu (međunarodni kredit koji Vlada ne može zaustaviti, iako bi da se radi o proračunskim sredstvima sigurno bio odgođen), odnosno odvodnje i vodovodizacije, tekođer u znatnoj mjeri kredit Svjetske banke. U dijelu trgovine najveći pojedinačni projekt gradi se nad zadarskom veletržnicom. U turističkom portfelju očekuje se nastavak najveće investicije - Punte Skale te početak Crvene luke, dok za Preko još nismo sigurni. Ostale turističke investicije - Ninsko blato, Maraska, Relja... za sad ne vidimo. Stanogradnja nastavlja kroz niz subjekata, a temeljni problem s kojim će se nastaviti boriti iduće godine je prodaja.

Nelikvidnost, problemi s podmirenjem računa i isplatama plaća, otkazi te rast nezaposlenosti gotovo su sigurni do proljeća iduće godine, a vjerojatni i do ljeta.

 

 60:10:30

Djelatnosti koje stvaraju 60 posto ovdašnjeg BDP-a u krizi su i ne najavljuju boljitak, a riječ je o trgovini, građevinarstvu i brodarstvu.

Djelatnosti krive za 10 posto BDP-a nadaju se konjukturi, a riječ je o poljoprivredi i ribarstvu, odnosno turizmu. Sreća je što je ovo područje podregistrirano i realno je ipak puno važnije od krutog statističkog iskaza od 10 posto udjela u BDP-u.

 Prerađivačka industrija, pomoćne usluge, rudarstvo (čitaj kamen) i administracija, s udjelom od oko 30 posto u BDP-u dijelom će put oporavka, ali ne cjelovito te će problemi nekih tvrtki potirati buđenje drugih.

Dakle, ukupne "šanse" za boljitak su službeno na 10 posto, no na sreću neslužbeno su daleko više.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno