Dobar dimnjak glavu čuva

Smrtonosni ugljični monoksid nastaje kada kruta goriva ili plin sagorijevaju uz manjak kisika. Najčešći su uzrok neispravne peći ili dimovodi, a kad se tragedija dogodi, kasno je hvatati se za glavu

Beživotno tijelo mlade žene ležalo je na krevetu. Nije se probudila. Kada je u subotu navečer otišla spavati i zapalila peć na drva u sobi nije ni slutila da će to biti kobno. I za nju i za njezino nerođeno dijete. Nova stolarija na prozorima onemogućila je da spasonisni dašak zraka uđe u sobu. A dok su drva sagorijevala u peći smrtonosni ugljični monoksid nezaustavljivo se širio prostorijom. Trudna Anita Malačić (32) preminula je u snu, a njezinog zaručnika Dražena Ledinskog spasio je u posljednji trenutak od smrti otac koji je ušao u sobu razvalivši vrata sjekirom. Bilo je to 25. studenog ove godine u okolici Zagreba.
Ni dva tjedna kasnije u svojoj kući u Oporovcu supružnici su se otrovali u ugljičnim monoksidom. Otrovni je plin prodirao je tijekom noći zbog nedovoljnog prozračivanja kupaonice u kojoj je instaliran protočni plinski bojler. Iako se koncentracija CO povećala nije dosegla letalnu razinu. Bračni je par prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da nisu nastupile teže posljedice trovanja ugljičnim monoksidom. Ubrzo su oboje pušteni kući.
Obavezno provjetravanje
– Na mjesto događaja izašli su djelatnici Međimurje plina koji su utvrdili da na plinskim instalacijama nema nepravilnosti, dok je izmjerena koncentracija od 300 ppm (normalno je 30), što je bilo uzrok trovanja, potvrdila je 11. prosinca međimurska policija.
Dok je međimurska policija objavljivala tu službenu informaciju njihovi kolege iz susjedne varaždinske policije zbrajali su nove žrtve. U Jalkovcu u kući u Ulici Florijana Bobića 10. prosinca oko 17 sati pronađen mrtav muškarac, te žena besvjesnom stanju. Ubrzo je utvrđeno da je riječ o 57-godišnjaku i njegovoj 52-godišnjoj supruzi.
– Uzrok trovanja je nedostatak kisika unutar stambenog prostora zbog dugotrajnog loženja peći na kruta goriva, uz izostanak redovite cirkulacije svježeg zraka izvana, priopćila je policija potvrđujući da su i na domu supružnika prozori bili čvrsto zatvoreni.
Svi ovi tragični slučajevi dogodili su se na početku sezone grijanja. Hladnoća je stisla i baš nitko ne želi dragocjenu toplinu nepotrebno raspršivati.
Motori najopasniji
I mnogi zaboravljaju da je ugljični monoksid (CO) vrlo otrovan plin od kojeg danas umire više ljudi nego od svih ostalih otrova zajedno. Nastaje sagorijevanjem tvari koje sadrže ugljik (poput krutih, tekućih i plinskih goriva) bez dovoljne količine kisika.
Zato su neispravne peći i začepljeni dimnjaci velika opasnost u kućanstvu.
– Najčešća otrovanja s CO kao produktom neispravna izgaranja zemnog plina događaju se u kupaonicama. Poseban oprez potreban je pri korištenju bojlera ili plinskog grijača za vjetrovita vremena, jer u takvim vremenskim uvjetima dimnjaci mogu biti nefunkcionalni, a plinovi nastali izgaranjem ostaju ili se vraćaju u prostorije. U nekim slučajevima otrovanja nastaju kad je uključena kuhinjska napa, a vrata i prozori od PVC-a zatvoreni. Tada može doći do povrata dimnih plinova u stan. Česta su otrovanja i prilikom kuhanja, kad plin dugo gori u maloj kuhinji ili je plinski plamen pokriven loncem prevelikog promjera. Velika količina CO nalazi se u ispušnom plinu automobilskog motora (7 posto), pa do otrovanja može doći u garaži. U nedovoljno prozračenoj garaži rad jednog motora može za nekoliko minuta stvoriti smrtonosnu koncentraciju plina.
Lakši od zraka
Zbog neispravnih ili dotrajalih ispušnih cijevi ili loše izolacije, tijekom vožnje plin može prodrijeti u unutrašnjost vozila ili kabine brodice. Otrovanje može nastati i u koloni vozila kad se ventilacijskim sustavom plin uvlači u unutrašnjost vozila, upozoravaju liječnice Ingrid Bošan-Kilibarda i Slobodanka Keleuva.
Ugljični monoksid je plin bez boje, mirisa i okusa. Zbog činjenice da se ne može osjetiti i ubija bez upozorenja, naziva se “podmuklim ubojicom”. Lako se širi, pa je otrovanje moguće u prostorijama koje nisu izravno u vezi s izvorom plina. Laganiji je od zraka, prostorija se njime puni od stropa prema dolje.
Disanjem ulazi u pluća, a zatim se u krvi veže za hemoglobin i stvara karboksihemoglobin (COHb). Upravo je sklonost vezanja na hemoglobin, koja je 250 puta veća od kisika, uzrok njegove otrovnosti. Karboksihemoglobin ili blokirani hemoglobin onesposobljen je za vezanje i prijenos kisika, pa dolazi do pomanjkanja kisika u tijelu, unutarnjega gušenja i smrti, objašnjavaju liječnice.

Od glavobolje do nesvjestice

Pri izloženosti koncentracijama od oko 200 ppm nakon 50 minuta javlja se glavobolja praćena slabljenjem mentalnih funkcija. Isti simptomi javljaju se nakon 20 minuta izloženosti 500 ppm, dok koncentracija od 1000 do 10.000 ppm već za 10 minuta uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu i mučninu, nakon čega nastupaju nesvjestica i smrt.
Zbog ovih tragičnih slučajeva policija je još jednom skrenula građanima pozornost da plinska trošila i trošila na tekuća goriva obavezno servisiraju kod ovlaštenih stručnih servisera jer će time povećati sigurnost i racionalizirati potrošnju goriva, da im pregled i čišćenje dimnjaka i dimovodnih kanala obavi dimnjačar kao ovlaštena i odgovorna stručna osoba, te da redovito čiste ventilacijske dovode i odvode zraka na vratima kupaonica ili kotlovnice.