Što piti uz "napad" sljedova za Božić

Slika korisnika mkvanja
Priče i crtice o vinu
Dobra je stvar da je janjetina najomiljeniji ovdašnji blagdanski obrok jer ovdje s 80% dominira proizvodnja moćnih crnih vina, s preko 14% pa i 15% alkohola, ali s dobrim kiselinama i očuvanim aromama crvenog (šumskog) voća. Ima na sreću i sve boljih pošipa i chardonnaya, uz maraštinu, za ljubitelje tuke, a i desertna vina kao ni pjenušac (šampanjac) ovdje nam više nisu strani, kad nam se ni slatkiši više ne svode na fritule i kroštule
Božićni ručak prava je prilika za iskušati benkovačke vinske pobjednike

 Iako smo već kazali da je ovdašnja tradicija "ne miješati vina", svaka pristojna eno gastro preporuka polazi od recimo francuskih  tradicija, danas opće prihvaćenih, da svaka hrana traži svoje vino.  Dakle,  kada vas napadne masa sljedova onda je najbolje naoružati se prigodnim pićem (vinom) uz svaki slijed. I tada vas ništa ne može iznenaditi, a  niti vam pozliti.

Uz predjela: pjenušac ili laganije bijelo

Predjela ima svakakvih, ali gotovo siguran odgovor je pjenušac, a bogme od pred nekog vremena imamo ih i ovdje pa smo od Jokića preko Degarre  (s Pošipom i Maraštinom kao bazom) došli i do Škaulja (istina rijetkog,  ali rađenog na Grku), a za aromatičnija jela što bacaju na slatko nema bolje preporuke nego segnuti za Tulom (Baričevićevim prvim ovdašnji pjenušcem s Tulovih greda, ali od - meda). Coco Chanel svojevremeno je kazala "Šampanjac pijem samo u  dvije prilike: kad sam zaljubljena i - kad nisam!", a  žena je znala.

Tko ne voli pjenušanje i sjaj (Dom Perignon je navodno kad ga je "izmislio" uzviknuo "Dođite brzo, pijem zvijezde") dobro bijelo će pasati, a  imamo pošip, chardonnay, maraštinu i kupaže. Osobno bih preporučio i  sve bolje i sve prisutnije roseje od onog najklasičnijeg u državi našeg  benkovačkog, ujedno i jedinog ovdašnjeg kvalitetnijeg vina do Domovinskog rata, preko njihovog s Korlata,  MasVinovog (crljenjak-plavina),  Anićevu Kalelargu (u kojoj uz crljenak i plavinu imate i jedinstvenu svrdlovinu), Škaulja, Glavića, Kraljevskih vinograda, Vinarije Biograda (jedini od carignana)... 

Za parenje s dimljenim lososom, ili pršutom od tune, ili s   kamenicama  s limunom, ili mariniranim inćunom ako nećete ostati na šampanjcu,  uzmite nešto kiselkastije  ne s puno alkohola, a nećemo vas vući ka rizlinzima ili sauvignonima, jer populariziramo ovdašnja vina.

Za tuku ili puricu (vrijedi i za koke): moćnije bijelo 

Američka tradicija purica i ovdje se u varijanti tuka jako dobro primila  pa je to čest blagdanski obrok. Iako se kod nas svako meso doživljava kao  "teška hrana", tuke to većim dijelom nisu. Nikako ne možete promašiti  sa chardonnayem ili pošipom jer ovdje ipak dominira bijelo meso, a osnovno je pravilo kakvo meso takvo i vino.

 Ako ste baš zakleti ljubitelj crnog vina preporuka ide onima s malo tanina, a što je ovdje rjeđi slučaj, ali se s plavinom ili domaćim kupažama  nađe.

 Nisu svi u mogućnosti doseći do tuke,  a i  pečena kokoš je blagdanski  obrok, za što vrijedi ista preporuka vina.

Za  janjetinu i sva moćna pečenja: moćni "crnjaci"

Jedan od vječnih klasika ovdašnje blagdanske trpeze, vrijedi za sve  moguće blagdane i slavlja, ostat će zadugo - janjetina. Bila s ražnja, pod  peku ili kako bila janjetina spada u tešku hranu. Uz punomasno jelo od  crvenog mesa, potrebna vam je punokrvna boca crvene boje, dakle onog  što zovemo crno moćno vino. Što više masti, to vam više pašu i kiseline i   tanini. Bordeaux mješavine kako znamo ne pripadaju tek Bordeauxu,  već im je obljubljeno mjesto u nas upravo u Ravnim kotarima gdje smo  davno udomaćili njihove klasike - merlot i cabernet sauvignon. Kako  Francuzi ne deklariraju što pijete, većina ljudi kad pije crni (crveni) Bordeaux i ne zna da pije mješavinu merlota, cabernet sauvignona i praoca  im cabernet franca, moguće i uz nešto drugih manje plemenitih sorti.  Dakle, merlot i cabernet sauvignon ovdje se ne srame nikoga na svijetu,  a imaju snagu i silinu koja nadmašuje one iz domovine im. Rade ih gotovo svi naši vrsni vinari kao monosortna vina. Cabernet Sauvignon onaj iz  2008, Šime Škaulja i prvo je ovdašnje vino označeno kao - vrhunsko.  Merloti su nam impresivni s malo manje tanina, ali još moćno taninasti,  a okusi šumskog voća s našom maraškom lebde nad njima. U mješavinama nemamo Cabernet Franc, već ako je potpuna francuska mješavina  kod nas podrazumijeva Syrah (Shiraz) s Rhone kao trećeg partnera. I u  kupažama i pojedinačno svako od ovih vina  ljubit će kako janjetinu, tako  i svinjetinu ili teletinu.

No, bili bi nepošteni spram ovih prvaka svijeta ne spomenuti i naše dike odnosno Crljenak, kao i rijetku samo Anićevu Svrdlovinu, a i plavac  mali, odnosno gotovo sva naša crna vina. Posebnost je u ovom kraju s  gotovo najraširenijom ekološkom odnosno organskom vinskom proizvodnjom, da će vam ona nastojati koliko god je to moguće sačuvati okuse i arome grožđa, s minimalnom filtracijom u mnogih ćete naći i prirodni talog. Konačno, za one koji su obljubili barrique, sve više ovdašnjih  vinara im pribjegava, nakon Sinovčića koji se s time prvi hobistički poigrao, odnosno DeGeorgiisa, pa su sad i redovno nabavljivi  kod dijela ovdašnjih vinara.

Divljač

Ukoliko vam se na trpezi nađe divljač ne možete pogriješiti tražeći  najsnažnija crna vina kojima u ovoj klimi i kamenu obilujemo od cabernet sauvignona, shiraza, merlota, babića, plavca, crljenka...

Vegetarijanci

I uz povrće i variva ne treba se ostaviti vina pa i suprotno uvjerenjima  većine da podnose samo lagana kiselkastija bijela. Uz razna variva,  kuhano povrće, salate,  blaža bijela vina s izraženim kiselinama poput ovdašnje maraštine ili trebbiana toscana, pa i gegića idu sasvim dobro i  klasično. No vegetarijanci vole i pečene gljive, paprike, tikvice,   balancane..., gdje se već poslužuju crna, makar manje taninasta. Obično ako ste  se dohvatili pečenja ili roštilja, ma što na njega stavili, dim već zove crna  vina. I gusta variva od graha ili mješavina grahorica također se ljube s crnim vinima.

Sirevi

Iako većina ljudi misli da snažna, štoviše najsnažnija crna vina idu prvenstveno uz ostarjele tvrde sireve tipa Paškog sira, i najmekši, a poglavito plemenitom plijesni napadnuti sirevi, bilo da je riječ o bijeloj (brie, camembert..) ili plavoj plijesni (roquefort, gorgonzola...) traže najmoćnija  crna vina.

Za božićni slatkiš

 Pravilo je da vino mora biti slađe od slastice koje jedete inače će vam  se činiti da pijete vodicu. Ukoliko slatkiš naginje čokoladi, s orahom i sl.,  onda je bolje krenuti u pravcu crnog. Sada imamo nekoliko slatkih crnih  vina uz čuveno aromatizirano vino Asseria Bože Bačića koji je bordoškoj  kupaži dodao marašku (poslije  i Degarra), pa Dux Croatorum PZ MasVina s kasnim berbama moćnih crnih vina, odnosno poluslatki Merlot  Šime Škaulja. Tu je rijetko i vrhunski prošek Vučemilovićev, Korlat s Merlotom poluslatkim...

Kod bijelih varijanti slatkiša ovdje sada imamo nakon PZ MasVina niz  proizvođača vrhunskog muškata žutog polusuhog i poluslatkog.  I naravno, tu su vam uvijek na raspolaganju pjenušci (šampanjci), samo nemojte pogriješiti mišlju da su šampanjci (pjenušci) - slatki. Većina ih se radi  kao suho ili polusuho vino.

Dominantna preporuka - lokalna  moćna crna vina

Kako se ovdje uz Božić mahom objeduje snažnije i masnije meso više crveno nego  bijelo onda su sjevernodalmatinska naša crna vina najbolji izbor. Osim što najčešće  razviju preko 14% alkohola, ovdašnja vina zbog dobrih pozicija, blizine mora i provjetrenosti najčešće uspjevaju sačuvati i dobre kiseline, a sve bolja tehnologija i  znanje očuvaju savršene arome crvenog voća. 

Nježna ravnoteža voća, kiselosti i tanina može izvrsno funkcionirati na božićnoj  večeri. Neki će vas iznenaditi i   tercijarnim aromama iz nekoliko godina odležalih boca, odnosno sada i sve prisutnijeg odležavanja u bačvama. Tanini se omekšavaju i  integriraju s vremenom u dobrim vinima, a posebno ako odležavaju u drvu gdje kremasta mliječna kiselina djelom zamijeni vinsku, a  kada je barrique bačva u pitanju  doda tome i niz drugih aroma.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno