Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Kad Hrvatska postane građanska država neće biti potrebe za nacionalnim strankama

Autor: Nives Rogoznica

17.01.2010. 23:00
Kad Hrvatska postane građanska država neće biti potrebe za nacionalnim strankama

Foto: Adam VIDAS



Na prste jedne ruke možemo prebrojiti članove srpske zajednice koji su se zaposlili u lokalnim institucijama i javnim i državnim poduzećima te institucijama. Ne možete dokazati da vas netko nije zaposlio zato što ste pripadnik manjine. Ali je činjenica da ako u 15 godina niti pet ljudi nije zaposleno, da nešto ne štima, a stotine su se zapošljavale
Nedavno osnovana Gradsko organizacija SDSS-a Zadar sedma je po redu organizacija ove stranke osnovana na prostoru Zadarske županije. Uz Županijsku organizaciju, stranačke podružnice postoje još u Benkovcu, Obrovcu, Gračacu, Lišanima Ostrovičkim i Zemuniku Donjem.
U trenutku osnivanja zadarske organizacije kazali ste kako time želite nadoknaditi vrijeme pasivnosti, strahova i neaktivnosti. Je li zaista došlo vrijeme da se čovjek više ne mora bojati javno biti Srbin u Zadru i javno ući u crkvu Sv. Ilije?
– Koliko ja vidim, za većinu ljudi jest. Još uvijek postoje oni koji imaju neke strahove, ali to su, po meni, iracionalni strahovi, bez osnove. Ljudi slobodno idu u crkvu. Prije nekoliko dana smo na jednom širem okupljanju dogovorili osnivanje pododbora Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, što je dobar znak, jer prije nekoliko godina nije bilo dovoljno ljudi koji bi bili zainteresirani, jer bi mislili da i to vuče neke političke konotacije. Za razliku od prije nekoliko godina, zaista više strahova kod ljudi nema, osim u pojedinačnim slučajevima.
“Hristos se rodi” i u Zadru
Zadarsko Gradsko vijeće u zakonskom roku je, prije lokalnih izbora, ispunilo obvezu iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i u Statut je uneseno kako srpska nacionalna manjina ima pravo na jednog vijećnika koji je i izabran. Je li došlo vrijeme da, slijedeći primjer premijerke Kosor i prije nje premijera Sanadera, predstavnik vlasti i u Zadru kaže “Hristos se rodi”?
– Ja mislim da će se to i dogoditi, ali do sada nismo obilježavali Božić, pa ne mogu reći da to ljudi ne bi napravili. Bio sam na jednom skupu makedonske manjine gdje me je tadašnji zamjenik župana Josip Miletić pitao „kad ćemo tako kod vas?” Ja mislim da bi netko iz Grada to napravio, možda dogradonačelnik Dražen Grgurović ili netko drugi.
Josip Miletić, međutim, više nije zamjenik župana.
– Nije, rekao sam to kao primjer, ali mislim da bi i netko od aktualnih to napravio. Zašto ne?
Mislite li da bi dužnost mogla pripasti zamjeniku župana iz redova srpske nacionalne manjine koji još nije, ali bi po Ustavnom zakonu trebao biti izabran na novim dopunskim izborima ili da bi upućivanje božićne čestitke pravoslavnim vjernicima trebalo pripasti nekom od dužnosnika pripadnika hrvatskog naroda?
– Čak i ako bude izabran predstavnik srpske manjine na mjesto zamjenika župana, mislim da bi to trebao učiniti netko iz hrvatskog naroda. U suprotnom poruka ne bi bila ista. Ja ne vjerujem da bi to bio neki problem. Pretpostavljam da ne bi, iako čovjek nikad ne može biti siguran.
Nakon osnivanja podružnice SDSS-a u Zadru kazali ste kako je to izraz potrebe za političkom participacijom. Na internetskim stranicama SDSS-a istaknuto je i kako je prvi zadatak vodstva stranke u Zadru priprema kvalitetnog provođenja dopunskih izbora za zamjenika župana. Županijska skupština, ni prije lokalnih izbora, a niti nakon njih, iako je rok odavno prošao, nije izmijenila Statut na adekvatan način kako bi omogućila održavanje dopunskih izbora i do danas nastavlja zanemarivati obveze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Tko je za to kriv?
– Ja mislim da je krivica na lokalnoj razini. Kriva je Skupština koja je nadležna donijeti izmjene Statuta. Je li na nju utjecao netko drugi, ja ne znam, ali Skupština i Odbor za Statut i poslovnik dva su puta najavljivali donošenje izmjena Statuta, i dva su puta to odgađali. Meni je to neshvatljivo. Ako su sve županije izvršile izmjene Statuta, ja ne vidim zašto bi Zadarska županija bila jedina koja to ne bi napravila. Tu se ne radi samo o opstruiranju naših prava, nego o opstruiranju zakona vlastite države, uredbi Vlade, naputaka ministarstava. Sve se to opstruira, a nikakvog opravdanog razloga nema. Nitko se može pozivati na nedorečenost i propuste. Ministar Mlakar je potpuno jasno u dopisu naveo koliko gdje vijećnika i zamjenika treba biti izabrano. Sve je jasno, samo je pitanje političke volje.
Općine čekaju Županiju
Ostaje činjenica da su se u Gradskom vijeću, gdje je na vlasti ista koalicija predvođena HDZ-om kao i u Zadarskoj županije, prava manjina na zastupljenost poštovala, dok se u Županijskoj skupštini nisu. Čija je to politička volja?
– Različiti je slučaj u Gradu i Županiji. U Gradskom vijeću se radilo o samo jednom vijećniku, u Županiji se radi o četiri vijećnika i zamjeniku župana. S druge strane, u Gradu nije baš bilo jasno kako će ispasti rezultati izbora, predviđao se tijesan rezultat, dok u Županiji vladajuća garnitura nikako ne bi mogla ovisiti o našim glasovima, a to je znak da su pojedinci ti koju odlučuju.
Vjerujete da je u slučaju Gradskog vijeća Zadra presudna bila činjenica što je imati pripadnika srpske manjine na izbornoj listi koja dobije najveći broj glasova značilo dodatni vijećnički mandat?
– Ne znam je li bilo presudno, ali je to bio jako važan element.
SDSS do sada nije participirao na izborima za Gradsko vijeće u Zadru, no s obzirom da je stranka osnovana, je li to poruka drugim političkim strankama kako na sljedećim izborima dodatni glas u Vijeću neće moći lako osigurati preko pripadnika srpske manjine?
– Svakako ćemo izići na izbore. Mi poštujemo sve stranke na političkoj sceni Hrvatske, ali mislimo da još uvijek možemo participirati jedino kroz vlastitu stranku, i to će biti tako dok god Hrvatska ne bude građanska država u punom smislu te riječi, i dok ne postane normalno da svaka stranka na svojim listama kandidata ima predstavnike srpske manjine. Kad to postane normalno, onda neće biti potrebe za nacionalnim strankama.
Dopunski izbori za predstavnike srpske nacionalnih manjine na prostoru Zadarske županije održali su se u Lišanima Ostrovičkim i Jasenicima te u Gračacu gdje se birao zamjenik načelnika iz redova hrvatskog naroda. Zbog neprimjene Ustavnog zakona izbori se nisu održali, ne samo za zamjenika župana i vijećnike iz redova srpske manjine u Skupštini, nego niti u Benkovcu, Polači, Stankovcima i Zemuniku Donjem.
– Mislim da oni čekaju da se promijeni Statut Županijske skupštine i da će onda i ove jedinice lokalne samouprave izmijeniti svoje statute.
Novi dopunski izbori u ožujku?
Vlada je tijelo koje raspisuje dopunske izbore i tijelo koje raspolaže mehanizmima za sankcioniranje skupština i vijeća koji ne primjenjuju zakon, ali umjesto sankcija Vlada je dopustila da neki gradovi i općine budu ispušteni u prilici održavanja dopunskih izbora u prosincu. Zašto je SDSS, stranka koja je partner u Vladi, to dopustila?
– Mi imamo saznanja od naših predstavnika iz SDSS-a, iz Vlade, da je sam vrh Vlade obećao da će na prvoj sljedećoj sjednici Županijske skupštini doći do promjena Statuta ili da će, u suprotnom, netko snositi posljedice. Razgovori su vođeni na najvišoj razini, a Zakon se mora provesti i u Zadarskoj županiji.
Napomenuli ste kako je Zadarska županija ostala posljednja u kojoj pravo manjina na zastupljenost nije ugrađeno u Statut. Imate li spoznaje o terminu održavanja novih dopunskih izbora za one jedinice lokalne samouprave koje ih nisu održale u prosincu?
– Do odražavanja dopunskih izbora, Statut nisu bile promijenile još Ličko-senjska i Virovitičko-podravska županija, a one su međuvremenu to učinile. Samo je Zadarska županija ostala. Sad se čeka da i ona to učini i pretpostavljam da bi, možda već i u ožujku, Vlada mogla raspisati dopunske izbore.
Pripadnicima srpske manjine koji danas nisu nastanjeni u Republici Hrvatskoj često se u javnosti spočitava kako u RH dolaze samo organizirano autobusima na glasovanje, pri čemu se zaboravlja kako pitanje obnove njihovih kuća i ostvarenja drugih pretpostavki nužnih za normalan život nije riješeno. Koliko je danas osoba s područja Zadarske županije koje se iz tih razloga nisu vratile i u kakvim uvjetima i gdje oni danas žive?
– Teško je govoriti o broju, jer mi nemamo ni uvida u to koliko je ljudi podnijelo zahtjeve za obnovu kuća ili za stambeno zbrinjavanje u slučaju onih koji su imali stanarsko pravo. Ima i mnogo ljudi koji u roku nisu uspjeli podnijeti zahtjev i bilo bi potrebno i njima, bez ograničenja rokovima, dati mogućnost da podnesu zahtjev. Ali, bez obzira na to, svi ti ljudi koji dolaze glasovati su ljudi koji su potencijalno tu. Ne žive ovdje iz raznih razloga, bilo da nemaju obnovljenu kuću, da su stariji ljudi, da nemaju posao, da mjesto nema ambulantu. Ti ljudi dolaze na izbore, ali ne dolaze svi. Zapravo vrlo mali broj njih dolazi na izbore i njih zanima kakva će biti vlat u toj sredini, jer o tome ovisi kada će se stvoriti uvjeti za njihov povratak. Više se ljudi vraća na područje oko Obrovca neko na područje oko Benkovca, jer je lokalna vlast ovamo više napravila. Mislim da glasovi tih ljudi ne utječu presudno na izborne rezultate, tim više što nikad ne znate za koga oni glasuju. Rađene su neke analize i ne ide ta matematika tako da svi koji dođu glasuju za SDSS. Glasuju i za liste HDZ-a i nezavisne, raznih kombinacija ima. Ništa tu nije sporno. Oni su građani koju su tu rođeni i imaju tu imovinu. Cijeli su život tu živjeli i tek desetak, petnaest godina nisu tu, ali logičnije je da oni glasuju, nego građani koji su, primjerice, rođeni u BiH i cijeli život su u BiH. A kako oni žive? Žive loše. Mali broj kod nekih rođaka, a drugi u sabirnim centrima u Srbiji. Uvjeti u kojima žive nisu dobri. Mnogi se nisu snašli i sigurno je da su svi koji čekaju obnovu u teškim okolnostima.
Opstrukcija na lokalnim razinama
Obnova kuća pripadnika srpske manjine jedan je od elemenata sporazuma HDZ-a i SDSS-a, no ona se realizira sporo. Mislite li da je u pitanju nedostatak novca ili se iz političkih razloga odugovlači?
– Sigurno ima jednog i drugog. Sporo se rješavaju žalbe, a istina je i da je nedostatno financijskih sredstva na raspolaganju.
Činjenica je da su se porušene kuće pripadnika hrvatske nacionalnosti obnovile mnogo brže. Je su li na djelu dvostruki kriteriji?
– Sigurno se tad više novca izdvajalo i više se vodilo računa o tome da se kuće obnove. Jesu li to dvostruki kriteriji? Pa, ako imate volje, više ćete novca izdvojiti.
Jedna od komponenti koalicijskog sporazuma SDSS-a s HDZ-om je i zapošljavanje pripadnika srpske manjine. Kako se Akcijski plan Vlade RH o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina provodi na području Zadarske županije kad su u pitanju državna, gradska i općinska poduzeća i ustanove?
– U cijelosti se sporazum između HDZ-a i SDSS-a još nekako i provodi, ali ovaj dio o zapošljavanju se nikako ne provodi. Na prste jedne ruke možemo prebrojiti članove srpske zajednice koji su za zaposliti u lokalnim institucijama i javnim i državnim poduzećima i institucijama. Natječaja je bilo, ljudi su se javljali, ali često puta dobivamo odgovore da nije billa zadovoljena stručnost, ali to nije istina. Ima ljudi visoko kvalificiranih i različitih zanimanja koji su radili prije rata. Na nižoj razini teško možemo riješiti taj problem. Ne možete dokazati da vas netko nije zaposlio zato što ste pripadnik manjine. Ali je činjenica da ako u 15 godina niti pet ljudi nije zaposleno, da nešto ne štima, a stotine su se zapošljavale. To je najveći problem. Jedino se u privatnim tvrtkama može zaposliti, ali to su trgovine, kafići.
Sami kažete da se dio koalicijskog sporazuma vezan uz zapošljavanje ne provodi. Zašto SDSS kao koalicijski partner to tolerira?
– Teško je na to pitanje odgovoriti s lokalne razine. Mislim da u vodstvu stranke pokušavaju sve, ali ne ide to lako. Na nižim razinama ima opstrukcija i ne znam koliko Vlada tu može utjecati. Opstruira li se to i s više razine pa se tvrdi da oni na nižim razinama to ne žele provoditi, teško mi je reći.


Povlačenje tužbi, ali ne bezuvjetno


Vjerujete li da će doći do obostranog odustajanja od tužbi za genocid između Hrvatske i Srbije?
– Mislim da bi bilo jako važno da u konačnici dođe do povlačenja tužbi jer bi to ubrzalo rješavanje svih otvorenih pitanja. Ako se inatimo i idemo tužbama, na kraju se može dogoditi da ni jedna tužba ne bude prihvaćena, ljudi će biti razočarani, a političari posvađani i može proći više godina dok se opet krene razgovarati. Ako se pretpostavke s obje strane uspiju ispuniti, povlačenje tužbi bio bi dobar znak. To očekuje i srpska zajednica u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji. Povlačenje tužbi bila bi dobra gesta, ali ne bezuvjetno. Pretpostavke se moraju ispuniti, ali mi s terena mislimo da bi to bilo pozitivno i da bi se životne stvari brže rješavale.




 


Siguran u Škabrnji


Biste li se osjećali sigurno u Škabrnji na Dan sjećanja?
– Ja osobno bih. Nemam nikakvog udjela u onom što se događalo u Škabrnji, niti je itko to učinio u moje ime, niti u ime srpske zajednice, već u svoje ime i neka odgovara. Kad bih imao prilike biti tamo odao bih počast svim poginulima i izrazio sućut žrtvama, a i smatram da se nitko od nas nema potrebe ispričavati, jer to u naše ime i nije rađeno.
Objasnili ste zašto nema razloga da se ne osjećate sigurnom, no biste li se zaista sigurnim i osjećali?
– Ne očekujem da bih doživio ikakve provokacije. Vjerujem da ne bih, jer nema razloga, ali ne isključujem i drukčiju mogućnost.


 


Kontaktirati vlasnike prije rušenja


Grad Zadar kreće u sanaciju takozvanih ratnih ruševina, to jest kuća građana srpske nacionalnosti pod koje je devedesetih postavljen eksploziv. Činjenica je da one danas predstavljaju sanirani problem i problem sigurnosti za prolaznike, ali i da vlasnici nisu dobili ratnu odštetu. Znate li koliko ljudi čeka ratnu odštetu i zašto proces ide tako sporo?
– Nije mali broj ljudi kojima su kuće uništenje miniranjem. Zakonom je to bilo tretirano kao terorizam i oni su, jer je takav bio zakon, po tom zakonu tužili državu. Njihovi zahtjevi nisu spadali pod obnovu. Kasnije je zakon mijenjan i nitko od tih ljudi nije dobio pozitivno rješenje. Smatramo da bi prije uklanjanja ruševina trebalo kontaktirati te ljude, tražiti njihovu suglasnost, jer ne znamo jesu li njihovi predmeti u sudskom postupku i u kojoj fazi. Nije sporno da ostatke tih kuća treba ukloniti, ali Grad treba kontaktirati sa svakim vlasnikom pojedinačno i da ljudi na kraju ne budu oštećeni.


 


Kroz “Prosvjetu” organizirati kulturna događanja


Zajednički projekt nacionalnih manjina na zadarskom područje je časopis “Most”, pojedine manjine organiziraju kulturna događanja i njeguju izdavaštvo. Vi ste najavili osnivanje SKD “Prosvjeta” u Zadru, ali ostaje činjenica da brojčano najveća nacionalna manjina u Zadru, srpska manjina, nije do sada organizirala manifestacije kojima bi javno njegovala svoju kulturu. Hoće li se to uskoro promijeniti?
– Mi u Zadarskoj županiji u nemamo „Prosvjetu”, bila je osnovana u Žegaru, ali je to zamrlo, nemamo nikakvih kulturnih aktivnosti, a pogotovo ne u Zadru. Točno je da Bošnjaci organiziraju Bajramsko sijelo, Makedonci manifestacije i više puta godišnje, a mi nismo bili u stanju organizirati ništa. Nadam se da će se to kroz „Prosvjetu” promijeniti, jer se kroz to društvo njeguju raznolike aktivnosti od sportskih do likovnih i glazbenih i na taj se način može privući više ljudi. Stvarno je sramota da nismo ništa napravili, ali sada smo odlučili i sigurno ćemo nešto organizirati. Sada su se ljudi pomalo oslobodili. “Prosvjeta” nije politička organizacija, i iako se politika svugdje može upetljati, situacija je danas ipak lakša nego prije nekoliko godina.