Gospodarska godina “oko nule”!

Usporedba hrvatskih i zadarskih gospodarskih kretanja varljiva je jer dominacija turizma i onog na što on utječe u pozitivnim kretanjima daje nam za pravo procijeniti ovdašnje prilike i boljima od nacionalnih, kao i kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti – Istovremeno dok u Hrvatskoj prihodi rastu iznad rashoda, u ZD županiji gubici se uvećavaju, ovdašnja industrija je slaba, graditeljstvo prenapuhano i bez tržišta, a Tankerska plovidba trpi udar svjetske brodarske krize

Hrvatska će 2011. završiti s blagim rastom ili čak, po nekim procjenama, blagim padom bruto domaćeg proizvoda, sa smanjenjem broja zaposlenih, rastom nelikvidnosti, nešto smanjenom industrijskom proizvodnjom i oštrijim padom građevinskih aktivnosti, dok se u turizmu bilježe plusevi u fizičkom prometu
BDP, Industrija i gađevinarstvo
Hrvatski je BDP u trećem tromjesečju zabilježio rast za 0,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon što je u drugom kvartalu ostvaren porast za 0,8 posto, a u prvom pad za 0,8 posto na godišnjoj razini.
Premda je industrijska proizvodnja u više mjeseci ove godine ostvarila rast na mjesečnoj i godišnjoj razini, kumulativno i dalje bilježi pad, pa je u jedanaest mjeseci ove godine za 1,4 posto manja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Istodobno, osjetno su smanjene aktivnosti u građevinarstvu. Građevinski radovi, mjereni odrađenim satima radnika na gradilištu, u deset su ovogodišnjih mjeseci bili za 9,4 posto manji nego u istom vremenu prošle godine.
Cijene i trgovina, izvoz
Potrošačke su cijene na godišnjoj razini, u studenom ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, više za 2,6 posto, u stopa inflacije u godišnjem prosjeku iznosi 2,2 posto.
Kod prometa od trgovine na malo bilježi se nominalni rast za 4,1 posto u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je realan rast 1,2 posto.
Za razliku od prošlogodišnjih visokih stopa rasta izvoza u ovoj je godini rast isporuka u inozemstvo osjetno usporen. Tako je od siječnja do kraja studenog ove godine izvoz robe iznosio 60,2 milijarde kuna, što je 1,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz istodobno porastao za 0,7 posto, na 101 milijardu kuna.
Blagodat turizma i kretanje plaća
Fizički pokazatelji u turizmu u znatnom su plusu. U prvih deset mjeseci, po podacima Državnog zavoda za statistiku, registrirano je 11,1 milijun dolazaka turista, što je za 8,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a 59,5 milijuna ostvarenih noćenja povećanje je za 7 posto.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do listopada ove godine iznosila je 5.407 kuna. To je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno više za 1,9 posto, ali realno niže za 0,3 posto.
Zaposleni i nezaposleni
U studenom je u Hrvatskoj bilo ukupno 1.381.847 zaposlenih, što je za 0,7 posto manje nego u mjesecu prije, a za 13,6 tisuća osoba manje nego u istom mjesecu lani. Studeni je četvrti mjesec zaredom u kojem se na mjesečnoj razini bilježi pad broja zaposlenih.
A u studenom je broj nezaposlenih ponovno premašio brojku od 300 tisuća, krajem tog mjeseca u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano je 302.080 nezaposlenih. U usporedbi sa studenim 2010. broj nezaposlenih smanjio se za 3,3 posto ili 10.270 osoba, dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad ove godine broj nezaposlenih povećan za 2,8 posto ili 8.228 osoba.
Dobit i – insolventnost
Po podacima Financijske agencije, hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci 2011. ostvarili bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) u iznosu od 25,4 milijarde kuna, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 39,4 posto.
Ukupni su prihodi poduzetnika u devet mjeseci iznosili 466,6 milijardi kuna, a 441,1 milijardu kuna ukupni rashodi. Ukupni su prihodi povećani prema istom razdoblju prošle godine za 7,1 posto, dok su ukupni rashodi porasli za 5,6 posto.
Brži je rast prihoda od rashoda povećao ekonomičnost poslovanja – utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda ostvareno je u prvih devet mjeseci ove godine 105,76 kuna prihoda, a u istom razdoblju lani to je bilo 104,37 kuna.
Istodobno raste insolventnost krajem studenoga 68.489 pravnih i fizičkih osoba imalo je prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 40,2 milijarde kuna. Pritom je više od 76 posto poslovnih subjekata u blokadi više od 360 dana, a iznos njihovih neplaćenih obveza, od 33,5 milijardi kuna, čini 83,4 posto iznosa ukupnog duga.

Zadarska županija

Zadarska županija će godinu završiti lošije od loših hrvatskih pokazatelja. Prihodi gospodarstva padaju za sad 0,6 u devet mjeseci, pa su svi izgledi da će pasti i dublje. Naime, ovdje je gospodarstvo obilježeno nizom sezonskih djelatnosti ili djelatnosti kojima sezona “napuše” prihod, što znači da do kraja godina podaci mogu biti samo gori. Županija je u gospodarskom pogledu pala na 1,69 posto udjela u hrvatskom gospodarstvu. To će ipak biti bolje gledano na ukupan BDP jer negospodarske djelatnosti su ovdje snažne, osim toga analiza Gospodarske komore Zadar ne obuhvaća OTP banku, a niti obrt u kojem je Zadarska županija bitno jača od svog udjela u stanovništvu zemlje. No jasno je da su ovdašnje plaće 15 posto ispod državnog prosjeka.
 Zabilježen je ipak bolji pokazatelj zaposlenosti i nezaposlenosti nego u prosjeku zemlje. Istina je da za njega nema ekonomsko financijskog opravdanja pa ćemo sasvim neekonomski kazati – ovdje dominira mala privreda, uz malu sredinu u kojoj se ljudi znaju pa se otkazi, i kada su ekonomski opravdani, manje dijele nego u većim sustavima.
Djelatnosti
Trgovina koja je ovdje dominantna djelatnost proći će bolje od prosjeka države (u kojoj je također dominantna djelatnost) jer je najveći prilog pozitivnim brojkama u trgovini dao turizam koji je ovdje višestruko razvijeniji nego u prosjeku države. Turizam je i u državi jedina izrazito pozitivna aktivnost, a ovo je četvrta sredina u zemlji prema snazi turizma koji je fizički rastao sedam, a financijski oko osam posto.
Industrijska proizvodnja u cijeloj je zemlji problematična, a ovdje i problematičnija, a i građevinarstvo koje se nekad pelo na 13 posto udjela u ovdašnjem gospodarstvu sada je na oko osam posto što slikovito govori o padu, dok se najznačajniji zadarski poduzetnici spremaju, vrag zna za koga, na još stotine novih stanova na novodobivenim lokacijama.
Promet i veze, što u našem slučaju treba čitati kao Tankerska plovidba imat će i dalje znatan gubitak nakon 117 milijuna kuna u devet mjeseci. Istina trend će se naizgled ublažiti, ali samo zbog prodaje jednog broda, a onih nekoliko skokova u spot tržištu zbog straha oko Hormouskog tjesnaca i Irana neće to bitno promijeniti.
Industrija ostaje trajna boljka ove sredine. Građevinarstvo se držalo godinu duže nego u zemlji, ali je potom potonulo, a velike nade glavnih zadarskih tajkuna u cvjetanje građevinarskog posla ne podupiru realna ekonomska i socijalna kretanja. Konačno s pomorskim prometom zadarska sredina uvelike obilježena ove godine nakon desetak začuđujuće dobrih (u kojima se zahvaljujući njima svrstavala među uspješne) nosit će pečat lošega.
Blagodati ljeta
Ne praveći se većim tragičarima nego jesmo, moramo kazati da ako je BDP zemlje rastao u trećem kvartalu 0,7 posto, odnosno ako ga je dobrim dijelom turizam prebacio u pozitivu u drugom kvartalu, onda će on ovdje biti i nešto bolji. Zato jer mu je odlučan smjer davao turizam i ono čega se turizam “dohvatio” – sezonsko zapošljavanje (ovdje četvrto najveće u zemlji) koje je dijelu ljudi dalo plaću pa da mogu trošiti, rast trgovine s te osnove i s osnove turizma samog… Konačno makar malen ovdašnji je izvoz manje-više pozitivan u odnosu na prosjek Hrvatske.
 Kako je gospodarstvu prihod rastao 0,6 posto, a rashod 1,8 poto račun dobiti i gubitka čini cijelo ovdašnje gospodarstvo negativnim s prihodom manjim od rashoda za 45 milijuna kuna. Do kraj godine podaci će pokazati – gori rezultat.
Najvjerojatnije će prijevoz i skladištenje, poslovanje nekretninama, građevinarstvo i prerađivačka industrija iskazati negativne rezultate, ostali pozitivu ili oko nje.
Investicije, koje su jedan od zaloga da barem budućnost neće biti katastrofična su – katastrofične jer na razini države padaju godinama, a ove godine za 9,3 posto, ali u Zadarskoj županije njihova vrijednost im je porasla za četiri posto. Najviše se ulagalo u područjima prijevoz i skladištenje, u poslovanju nekretninama i djelatnostima pružanja smještaja, najmanje u ionako jadnu industriju. Tankerska plovidba prednjači s investicijama, a ostalo osim vezanog za turizam svodi se na – nekretnine.
Zaposlenost i nezaposlenost
 Zaposlenost je, prema HGK-a rasla 1,0 posto, a plaće za 1,2 posto. U Zadarskoj županiji zaposleno je 50.566 ili 0,72 posto više negoli na kraju rujna prošle godine. Krajem rujna ove godine zabilježeno je 8.880 nezaposlenih, što je 6,5 posto manje nego u istom razdoblju lani. Najveću zaposlenost – 52.460 imali smo 2008. godine, a također i najmanju nezaposlenost – na oko 8.400 osoba.
 U poljoprivredi i ribarstvu, koja statistički ni u cijeloj zemlji ni ovdje nije dobro pokrivena, podaci su pozitivni, isto vrijedi i za zadarsku prehrambenu industriju, dok je proizvodnja pića i dalje negativna.
Konačno turizam ostaje najbolja vijest posljednje tri godine u ovom gospodarstvu.