Sanader se brani i za slučaj HEP-TLM

Sanadera se tereti za poticanje Ivana Mravka na zlouporabe položaja, a priče o mitu Daimlerove tvrtke od 2,5 milijuna ostaju nagađanja

Bivši predsjednik Vlade Ivo Sanader do kraja bi tjedna trebao iznijeti obranu u slučaju HEP-TLM, u kojem je USKOK još koncem prošle godine proširio istragu i na njega, zbog sumnje da je poticanjem bivšeg čelnika HEP-a Ivana Mravka na zlouporabu položaja i ovlasti doprinio da HEP bude oštećen za preko 600 milijuna kuna.
Sanader je rješenje o proširenju istrage primio pred desetak dana, a kako neslužbeno doznajemo, USKOK ga sumnjiči da je poticao Ivana Mravka da ugovor o prodaji struje TLM-u, odnosno mostarskom Aluminiju, sklopi točno na način na koji su tražili predstavnici Aluminija. U dosadašnjem tijeku istrage utvrđeno je i da je u posao s prodajom struje bila uključena i Daimlerova tvrtka Debis, koja je poslovala s mostarskim Aluminijem.
Dolazi i Polančec
No, unatoč medijskim nagađanjima da će USKOK Sanadera teretiti da je primio 2,5 milijuna eura mita kako bi Daimlerov partner iz Mostara dobio jeftiniju struju, tužitelji zasad terete Sanadera jedino za poticanje Ivana Mravka na zlouporabe položaja. S obzirom da idućeg tjedna istječe rok za podizanje optužnice u slučaju HEP-TLM, te da okrivljenik prije podizanja optužnice mora biti ispitan o inkriminacijama, nije za očekivati da će Sanader biti optužen i za mito. Barem ne prilikom podizanja optužnice.
Također, do konca ovog tjedna svoj iskaz pred USKOK-om kao svjedok trebao bi dati i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Polančec je već u više navrata ispitivan kao osumnjičeni u toj istrazi, no tužitelji su već odustali od optužbi da je poticao Mravka na zlouporabe, za što sad sumnjiče Sanadera. Očekuje se da će USKOK odustati i od optužbi da je Polančec samostalno zloupotrijebio položaj potpredsjednika Vlade, kad je dionice JANAF-a prenio HEP-u.
Mostarska burza
Kao što smo već izvještavali, temelj za nove optužbe protiv Ive Sanadera su sastanci iz 2006. godine na kojima se raspravljalo o dugoročnim isporukama električne energije Aluminiju. Na tim je sastancima čelnik mostarskog aluminijaša Mijo Brajković predlagao da se cijena energije veže uz cijenu aluminija na mostarskoj burzi. Sanader je na tim sastancima zadužio pojedine osobe da provedu dogovore oko isporuke struje, a jedan je sastanak navodno okončao i diktatom zaključka prema kojem je HEP trebao isporučiti struju Aluminiju po cijeni vezanoj uz nestabilnu cijenu aluminija na Londonskoj burzi.

Sporna privatizacija

Prema prvim USKOK-ovim sumnjama, sporna je bila i sama privatizacija TLM-a, odnosno odabir domaćeg konzorcija. U privatizacijskom natječaju domaći konzorcij imao je konkurenta iz Litve, međutim, Vlada je odabrala udružene domaće tvrtke, koje su pak tražile jeftinu električnu energiju i garantiranu opskrbu sirovinom. Tako je, između ostalog, naš list objavio kako je Jadranka Kosor osobno, u svojstvu potpredsjednice Vlade, 19. travnja 2007. godine potpisala Vladinu odluku kojom je prihvaćena ponuda domaćeg konzorcija za TLM. USKOK je, međutim, zaključio da je odluka o privatizaciji TLM-a bila informirana i odgovarajuće raspravljena politička odluka, čiji je cilj bio očuvanje radnih mjesta na šibenskom području i spašavanja dugogodišnjeg državnog gubitaša.