Smanjena (pre)dominacija Zadra

Zadarska županija ima najcentraliziranije gospodarstvo u zemlji pa je dobra vijest da se u jadnoj 2011. dogodilo snaženje manjih općina i gradova uz pad Zadra

Zadarski udjel u gospodarstvu Zadarske županije pada, dok manje sredine postupno rastu razbijajući predominaciju Zadra, zaključak je koji se nameće iz zadnje analize HGK Gospodarske komore Zadar koja u svojoj analizi – Gospodarska kretanja posebno elaborira i taj aspekt – rasporeda ekonomske moći i aktivnosti na prostoru županije.
Je li riječ o usporavanju Zadra, ubrzanju nekih drugih sredina poput Biograda, Poličnika, Benkovca, Kali…? Ili je na sceni jedno i drugo? Ili pak svi skupa (pro)padamo, ali Zadar više i brže?!
Gospodarska disperzija
U komorskom izvješću navodi se kako se radi o disperziji gospodarskih aktivnosti iz Zadra u gospodarske zone. Osobito se to događa s industrijskom i izvozno orijentiranom proizvodnjom. Ovu drugu tvrdnju posebno su u komori analizirali iznošenjem pokazatelja izvoza prema lokalnim samoupravama na što već godinama ukazujemo kao trend, načelno pozitivan. Ipak Zadar je i sad na 65,6 posto, odnosno dvije trećine svih prihoda gospodarstva Zadarske županije i ima unutaržupanijski gledano najcentraliziranije gospodarstvo. Tajni nema mnogo: da je Tankerskoj plovidbi standardnih sada nedostajućih 200-300 milijuna kuna, stvari bi i sad bile drugačije. Najmoćnija gospodarska sredina nakon Zadra s udjelom od ipak svega 6,5 posto u gospodarstvu županije je Biograd, potom je Poličnik na 4,14 posto, slijede Kali itd.
Zadarski pad od 2,8%
Prihod gospodarskih pravnih osoba s područja Zadra u ovom je periodu smanjen za 2,8 posto.
Uglavnom od ukupnog prihoda gospodarstva od 7,87 milijardi kuna (u devet mjeseci 2011.) ono sa sjedištem u Zadru stvorilo je 6,19 milijardi, a najjača sredina nakon Zadra – Biograd imao je pola milijarde (više četiri milijuna) kuna. Poličnik je na 326 milijuna, Benkovac na 262 milijuna, Kali nadomak njega sa 256 milijuna, a sljedeća sredina je Pag sa 182 milijuna, što je tek nešto više od dva posto gospodarskih prihoda u županiji. Sljedeće – Pakoštane sa 136 milijuna su ispod dva posto, a hvataju ih Stankovci sa 134 milijuna. Sukošan sa 86 milijuna još je jedina sredina s više od jedan posto prihoda gospodarstva, jer Posedarje i Nin su ispod toga.
Izvoz – prvak decentralizacije
Vanjskotrgovinska razmjena svakako je najpolicentričnija, odnosno najdislociranija gospodarska aktivnost.
Naime, Zadar koji i u lošim izdanju pokriva dvije trećine gospodarskih kretanja u županiji u izvozu participira samo s oko 15-ak posto. Što znači da se Zadar u odnosu na svoju županiju ponaša kao Zagreb u odnosu na Hrvatsku – uvozi i prodaje robe baveći se najberićetnijim dijelom ovdašnjeg gospodarstva jer to očito nije – proizvodnja. Dosljedno informirajući Zagreb je krivac za kompletan deficit u robnoj razmjeni Hrvatske jer sve ostale županije približno uvezu koliko izvezu, a kada se pojave moćne zagrebačke “kupi-prodaj” tvrtke, ispadne da skoro 50 posto više uvozimo nego izvozimo. Valja ovdje kazati da je Zadarska županija mala izvozna sredina, ali – pozitivna za razliku hrvatskog prosjeka. I to čak ne računajući izvoz usluga i turizam, gdje smo prava tvorničica deviza.
Preciznije, o izvozu – od oko 885 milijuna kuna izvoz Zadra je bio na 148 (uz veliki rast od 27 posto). Poličnik je bio na 321 milijuna s rastom od 16 posto, pa ovaj podatak možemo smatrati jako povoljnim za Zadar jer ga Poličnik nerijetko pretiče i jače. Kali su sa 127 milijuna rasle 13 posto, a Benkovac sa 118 milijuna 12 posto, a Biograd je sa 62 milijuna ponovo zabilježio ludilo od skoka od 356 posto. Stankovci su na 33,5 posto s lošijim (15 posto) izdanjem posebno Ostree. Pakoštane su zabilježile 23 milijuna kuna i dobrih 19 posto rasta, Gračac 16,2 milijuna uz 40 posto rasta, a Obrovac je sa 232 posto rast dosegao 13,3 milijuna.
Dakle, izvozno orijentirana privreda najdislociraniji je segment ovdašnjeg gospodarstva. Sam Poličnik (opet napominjemo da je to u stvari Aluflexpack) izvozi gotovo 40 posto svega, Zadar je na spomenutih 16, a dvoznamenkasti udjel u izvozu imaju Kali tek malo manju od Zadra i Benkovac sa 13,2 posto.
Turizam i ostalo
Dodajmo ovome turizam u kojem je istina Zadar prvi nadmašio milijun noćenja, ali se znatan dio toga ipak događa u Petrčanima, Kožinu, odnosno dijelu otoka koji spadaju pod Zadar. Biograd ima također milijun noćenja – sam za sebe, a značajne brojke (specifične, ali značajne) ima Vir, potom Nin, Pag, Starigrad, Pakoštane, Sukošan, Sveti Filip i Jakov.
Kažimo na kraju da i poljoprivreda i ribarstvo, iako su sad tek nadomak osam posto evidentiranih prihoda gospodarstva organiziranog kroz trgovačka društva, taj svoj udjel konstantno povećava i prošlu su godinu bili pozitivni – veći prihodi od rashoda, dok je ukupan pokazatelj gospodarstva bio negativan. Kada bismo tome dodali i niz neregistriranih prihoda, odnosno ona u poljoprivredi i ribarstvu iz obrta, odnosno poljoprivrednih gospodarstva, a riječ je o “dislociranim” djelatnostima, rezultati bi bili i bolji.
U vrlo lošoj godini za gospodarstvo Zadarske županije barem je taj trend bio pozitivan, uz višegodišnjeg pozitivca – turizam.

Tko je rastao dok je Zadar padao

Dok je Zadar smanjio prihod gospodarstva za 2,8 posto, Biograd ga je povećao za 5,4 posto, Poličnik je sa 0,3 “na svome”, a Benkovac je imao lijepih devet posto rasta kao i Kali sa osam posto, Pag je u pao skoro pet posto, Pakoštane su s rastom od sedam posto, a Stankovci su sa 21 posto rasta gospodarskih prihoda rekorder. Ipak Posedarje i Nin s nevelikim udjelima bilježe rast od 19 i 18 posto. Najveći pad prihoda od općina vrijednih spomena ima Preko – 25 posto.

Nezaposlenost

Kada je u pitanju nezaposlenost, ona se ne može vjerodostojno prikazati prema gradovima i općinama jer je na području Zadarske županije šest ispostava (Zadar, Biograd, Benkovac, Pag, Obrovac i Gračac). Apsolutne su brojke varljive – Zadar s preko 7.000 nezaposlenih krajem rujna (kada brojke nisu još zastrašujuće) ima evidentirano 93 posto nezaposlenih u županiji, pa bi laički gledano ispalo da je u Obrovcu sa svega 550 bolje. No u bitnom kretanju vidljivo je da se ovdje unatoč drugim nepovoljnim pokazateljima nezaposlenost na godišnjoj razini smanjuje pa je negativna iznimka registrirana u Obrovcu i Gračacu, a koji su na žalost ionako gospodarski najzaostalije sredine od onih koje imaju područni ured Zavoda za zapošljavanje. Rast nezaposlenosti u Obrovcu iznosi čak 12 posto, dok je Biogradski pad čak 10 posto.

Utjeha

Statistike, na sreću, nekom otkriju, a nekom sakriju pravu istinu, pa prilike s precentraliziranošću gospodarstva u Zadar nisu istinite. Naime, turizam se zbog registracija tvrtki često piše u Zadar, a događa drugdje, kao što znamo za slučaj s Turisthotelom koji ipak najveći posao odrađuje u TN Zaton u Gradu Ninu. Maraska ima plantažu izvan Zadra iako proizvodnu ovdje. Tankerskoj plovidbi osim 100-tinjak angažiranih u upravi nebitno je sjedište kad ionako rade izvan Hrvatske, nerijetko i Europe i nebitno je gdje stanuju. Podaci Aluflexpacka čak i nisu županijski već obuhvaćaju i Omiš i Istru… Sonik ima dućane diljem županije iako rezultat iskazuje kao zadarska tvrtka.
Uostalom na taj način se kao ovdje male sredine tješi u hrvatskim statistikama Zadar jer ono što se pripisuje gospodarstvu Zagreba (recimo HEP, T-Com, Konzum, Ina, i da ne nabrajamo) ipak se dijelom stvara na teritoriju cijele zemlje.