Ukidaju se dodaci na plaće nakon 20 godina radnog staža

Ukinulo bi se uvećanje koeficijenata za 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. Vlada je digla ruke od socijalnog dijaloga i namjerava plaće rješavati u Saboru gdje ima većinu, poručuje Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika

Vlada u postojeće kolektivne ugovore, ponovo, namjerava intervenirati zakonom. Nakon što je u prosincu prošle godine zakonom zabranjena isplata božićnice i regresa, sada se zaposlenima u državnim i javnim službama, opet zakonom, namjerava ukinuti uvećanje koeficijenata za 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ukidanje tog povećanja koeficijenata, namjerava provesti kroz izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima, odnosno Zakona o plaćama u javnim službama. O sadržaju tih izmjena početkom idućeg tjedna trebaju razgovarati članovi Povjerenstva Gospodarsko-socijalnog vijeća za politiku plaća, porezni sustav i životni standard.
“Ugovor o radu, pravilnik o radu, sporazum sklopljen između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivni ugovor, zakon odnosno drugi propis kojim se uređuje dodatno uvećanje plaće odnosno koeficijent složenosti poslova radnog mjesta moraju se uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku najkasnije do 31. prosinca 2013. godine”, navodi se zakonskim prijedlozima kojima Vlada, u osnovi, guši kolektivno pregovoranje.
Zakonodavna represija
 Naime, za vladu sporni dodaci, ugovoreni su kolektivnim ugovorima za pojedine djelatnosti. Stoga bi bilo i logično da se o njihovom eventualnom ukidanju pregovara sa sindikatima u javnim, odnosno državnim službama. Tim više jer se kolektivni ugovori u javnim službama trebaju otvoriti kako bi se uskladili s u prosincu potpisanim Temeljnim kolektivnim ugovorom. Između socijalnog dijaloga i, kako bi neki sindikalisti ocijenili, “zakonodavne represije”, vlast se odlučila za goru varijantu, ukidanje dodataka silom i potpunu diskreditaciju kolektivnih ugovora i socijalnog dijaloga.
Dok se zakonska uskrata božićnice i regresa, s ograničenim rokom, mogla pravdati ekonomskom situacijom, u ovom slučaju to nije tako. Uvećanje koeficijenata od 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina zakonskim bi se rješenjem ukinulo trajno. Ti su dodaci uvedeni prije desetak godina mahom zbog činjenice da su tadašnjom uredbom o koeficijentima u državnim i javnim službama dijelu radnika plaće značajno smanjenje. Gubitak se nastojalo ublažiti uvođenjem dodatka odnosno uvećanjem koeficijenata nakon 20, 30 i 35 godina staža.
“S obzirom da na troškove rada, koji su u Hrvatskoj osjetno viši od troškova rada zemalja članica Europske unije, utječu mnogobrojna materijalna prava i dodaci zaposlenih u državnim i javnim službama, kojima pravni izvori nisu posebni zakoni već kolektivni ugovori, potrebno je preispitati sva dodatno ugovorena materijalna prava za službenike i namještenike u državnim i javnim službama i njihovu razinu izjednačiti”, među ostalim se navodi u objašnjenju prijedloga izmjena zakona o državnim službenicima i plaćama u javnim službama. “To se osobito odnosi na isplate dodatnog, odnosno postotnog uvećanja vrijednosti koeficijenata složenosti poslova, kojim se, uz povećanje plaće za 0,5 posto, uvećava iznos plaće po istoj pravnoj osnovi, odnosno temeljem broja godina radnog staža”, navodi se u dokumentima izraženim u minsitarstvu rada i mirovinskog sustava.
Socijalni nemir
Pritom se objašnjava kako se uvećanje koeficijenta za 4, 8 i 10 postotnih poena različito obračunava u različitim službama. Pa u srednjoškolskom obrazovanju, socijalnoj skrbi i kulturi uvećanje ovisi o ukupno ostvarenom radnom stažu. S druge strane, u državnim službama, osnovnoškolskom obrazovanju, znanost i visokom obrazovanju i zdravstvu to uvećanje ovisi o radnom stažu u državnim tijelima, odnosno ustanovama pripadajuće djelatnosti.
“Vlada je očito digla ruke od socijalnog dijaloga i ubuduće namjerava plaće zaposlenih u javnom sektoru rješavati u Saboru gdje ima zakonodavnu većinu, a ne za pregovaračkim stolom, služeči se pri tome prijevarom i lažnim “argumentima”. Istovremeno, sindikatima, koji o pravima svojih članova koja su ugovorili s Vladom više ne mogu pregovarati, preostaje jedino socijalni “nemir” kao odgovor na takvu politiku i jedina “sabornica” koja im je na raspolaganju – ulica”, poručilo je jučer Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.