RAK USNE ŠUPLJINE, ŽDRIJELA, GRKLJANA Više od 90 posto oboljelih pušači!

Dramatične fotografije oboljelih pluća, tumora, infarkta te slične šokantne sličice sa zdravstvenim upozorenjima na mnoga oboljenja uzrokovana duhanskim dimom, od svibnja bi se trebale naći i na kutijama cigareta koje se prodaju na hrvatskome tržištu. Riječ je, naime, o obvezi usklađenoj s EU direktivom o duhanskim proizvodima kojom se želi psihološki utjecati na pušače da se odreknu pušenja, navike od čijih posljedica u Europi godišnje umre oko 700 tisuća ljudi. Slikovna upozorenja, koja moraju ispunjavati 65 posto površine kutije cigareta, već postoje u nekim europskim zemljama, a 20. svibnja ove godine istječe zadnji rok državama članicama koje to još nisu učinile da se usklade s navedenom direktivom.
Iako nema egzaktnih pokazatelja u kolikoj mjeri ovakve uznemirujuće fotografije utječu na odluku o prestanku pušenju, u mnogim zapadnoeuropskim zemljama već godinama se bilježi smanjenje broja pušača, dok u Hrvatskoj i dalje puši čak trećina odrasle populacije, točnije 33 posto. Hrvatska je tako po broju pušača među zemljama EU na visokom trećem mjestu, odmah iza Grčke (38 posto) i Bugarske (35 posto). Iako je pušenje jedan od faktora rizika nastanka i razvoja mnogih bolesti i zdravstvenih stanja – od bolesti srca i krvnih žila do starenja kože, impotencije, propadanja zuba i sl., najčešće bolesti koje nastaju kao izravna posljedica dugotrajnog pušenja su rak pluća odnosno rak bronha, te rak usne šupljine, ždrijela i grkljana. No, dok se rak pluća u široj javnosti uglavnom povezuje s negativnom posljedicom pušenja, na karcinome usne šupljine, ždrijela i grkljana u medijima se manje upozorava iako je također riječ o vrstama karcinoma izazvanima najčešće duhanskim katranom, te prekomjernom konzumacijom alkohola.
Duhan, alkohol i genetika
– Kad su u pitanju malignomi gornjeg aerodigestivnog trakta odnosno usne šupljine, ždrijela i grkljana pušenje je, uz alkohol, jedan od glavnih čimbenika nastanka zloćudnih oboljenja. Naravno da se ne može isključiti ni genetski faktor, ali duhanski dim, kao i prekomjerna konzumacija alkohola oštećuju sluznicu i dovode do upalnih procesa, a onda i do razvoja tumora, ističe dr. sc. Mladen Srzentić, specijalist otorinolaringologije i maksilofacijalne kirurgije u Općoj bolnici Zadar, te navodi kako je među oboljelima od raka gornjeg aerodigestivnog trakta više od 90 posto pušača. Također, između 80 i 90 posto malignih bolesti toga područja čini planocelularni karcinom ili karcinom pločastih stanica.
Na zadarskom području, doznajemo dalje, godišnje četrdesetak osoba oboli od raka usne šupljine, ždrijela ili grkljana, a zabrinjava i što je dob pacijenata sve niža. Dok su ranije obolijevale uglavnom starije osobe, danas se, kaže dr. Srzentić, dob spušta, te je veliki broj oboljelih od ovih karcinoma srednje životne dobi, između 40. i 50. godine života. Ovim su karcinomima inače skloniji muškarci što se povezuje i s činjenicom da je među njima i veći broj pušača i konzumenata alkohola.
Ukoliko se tumori otkriju u ranoj fazi, stope izlječenja su visoke, te je preventiva od iznimne važnosti. Stoga simptome koji ukazuju na nastanak ovih karcinoma nikako ne bi trebalo zanemariti, posebno ukoliko traju dulje od mjesec dana.
Simptomi, liječenje
– Kod karcinoma usne šupljine jedan od simptoma je osjetljivost na kiselu hranu pri čijoj konzumaciji se javlja bol jer kisela hrana nepovoljno djeluje na oštećenu sluznicu. Karcinomi usne šupljine izgledom su poput ulkusa, čira, naročito lokalizirani na jeziku. Lako su uočljivi za razliku od karcinoma grkljana i donjeg dijela ždrijela. Stoga je za ove druge bitna simptomatologija. Glavni simptomi karcinoma grkljana i donjeg dijela ždrijela su promuklost i otežano gutanje, navodi dr. Srzentić, te ističe kako se kod pojave navedenih simptoma treba obavezno javiti obiteljskom liječniku koji će pacijenta po potrebi uputiti na daljnju obradu specijalisti. Problem kod ovih tumora je, kao i uopće kad je riječ o raku, kasno otkrivanje. Tumori ovih lokalizacija metastaziraju najčešće u regionalne limfne čvorove vrata, a rjeđe u udaljenije organe poput pluća i jetra.
– Stoga, osim primarnog sijela tumora, kirurškim liječenjem, uklanjaju se i limfni čvorovi vrata. Kod nas je i dalje prevladavajuće kirurško liječenje, kombinirano s radioterapijom i kemoterapijom. U razvijenom svijetu pokušava se kirurško liječenje ograničiti u korist razvijene radioterapije i kemoterapije. Osim razvijene onkologije i ipak multilirajućih kirurških zahvata svakako je razlog i cijena samog kirurškog zahvata što u razvijenom svijetu nije nezanemarivo. Zahvaljujući razvijenoj rekonstruktivnoj i plastičnoj kirurgiji, nastali defekt nakon kirurškog zahvata moguće je sanirati na zadovoljavajući način i tako sačuvati kvalitetu života pacijenta. Tako npr.kod odstranjenja grkljana pacijentima se u “otvor” na dušniku ugrađuje govorna proteza kako bi im se omogućila normalna komunikacija, kaže dalje dr. Mladen Srzentić koji još navodi kako se onkologija glave i vrata uspješno rješava na zadarskom Odjelu za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju, a planiranom uspostavom radioterapijske jedinice u zadarskoj bolnici, koja bi omogućila i postupak zračenja, svim pacijentima oboljelima od raka pružila bi se kompletna onkološka usluga, jednaka onoj u kliničkim zdravstvenim ustanovama.

 PUŠILA I BEZ GRKLJANA

Iako većina pušača, kaže dr. Srzentić, odbace cigaretu nakon što im se dijagnosticira karcinom, pa i ranije uslijed pojave prvih simptoma bolesti, ima i tvrdokornih ovisnika o nikotinu koji nastavljaju pušiti tijekom bolesti i liječenja čim osjete i malo poboljšanje zdravstvenog stanja. O ekstremnim slučajevima pušačke ovisnosti svjedoči i primjer jedne, danas pokojne Zadranke, kojoj je zbog karcinoma odstranjen grkljan, no koja je i nakon toga nastavila pušiti.
– Nakon što se grkljan odstrani, dišni trakt počinje s traheostomom, otvorom na prednjoj stjenci vrata, te pacijentima koji nakon takvog kirurškog zahvata nastavljaju pušiti duhanski dim ide direktno u želudac, a ne u pluća, pojašnjava dr. Srzentić i dodaje kako su ovakvi slučajevi, srećom, ipak rijetkost.