SVEUČILIŠTE Predstavljen Zbornik o Miloradu Mediniju

Zbornik o Miloradu Mediniju, šesnaesti po redu zbornik u  ediciji Hrvatski književni povjesničari, predstavili su jučer u dvorani  Novog kampusa Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Tihomil Maštrović,  glavni urednik Zbornika i voditelj projekta Hrvatski književni povjesničari, zatim doc. dr. sc. Katarina Ivon, izv. prof. dr. sc. Zaneta Sambunjak i prof. dr. sc. Robert Bacalja.
Brojne prisutne studente i ostale znatiželjnike pozdravio je na početku Bacalja, a potom prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Nedjeljka Balić – Nižić, doc. dr. sc. Maja Cindrić, voditeljica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja te Tomislav Vodička, glavni tajnik Hrvatskih  studija. Svi su redom istaknuli zadovoljstvo odličnom međusobnom  suradnjom.

Skup pod pokroviteljstvom HAZU
Na početku predstavljanja je Vodička uručio prorektorici Balić – Nižić  nekoliko recentnih izdanja Hrvatskih studija za knjižnicu zadarskog  Sveučilišta. Naime, Hrvatski studiji su glavni organizator projekta Hrvatski književni povjesničari u sklopu kojeg se održava znanstveni skup  o pojedinom književnom povjesničaru te potom objavljuje zbornik radova o svakome, a Sveučilište u Zadru je jedan od suorganizatora. Kako  je rekao Maštrović, prvi takav skup je održan upravo u Zadru još 1981.  godine i to o Mihovilu Kombolu te je objavljen zbornik, a 1997. godine  su Hrvatski studiji objavili ponovljeno izdanje.
– Pod pokroviteljstvom HAZU-a, u studenom 2017. godine u Dubrovniku i Zagrebu održan je znanstveni skup o Miloradu Mediniju. Kao i  poslije svakog skupa do sad, objavljuje se zbornik radova izloženih na  skupu kako bi ostali trajno dostupni svekolikoj znanstvenoj i kulturnoj  javnosti. U Zborniku o Miloradu Mediniju svoje radove objavljuje tridesetak uglednih znanstvenika iz cijele Hrvatske i inozemstva, kazao je  Maštrović.
Milorad Medini je bio književni povjesničar, ali kako se moglo čuti, i  publicist, novinar, urednik, političar. Rođen je 1874. godine, a umro  1938. u Dubrovniku. Tako da se ove godine obilježava 145 godina od  njegova rođenja, a lani je obilježeno 80. godišnjica smrti. Medini je studirao u Beču, bio je gimnazijski profesor u Dubrovniku i Splitu, a umirovljen je 1905. godine zbog svojih političkih stavova. Uređivao je pravaški list Crvena Hrvatska te pisao protiv talijanskog iredentizma,  srpskog ekskluzivizma, velikosrpstva i autonomaštva. Bio je i zastupnik  u Dalmatinskom saboru te član Zemaljskog odbora u Zadru, kao i tajnik Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku. Izmedu ostalog, u istraživanjima se bavio dubrovačkom starijom poviješću i književnošću,  a najznačajnije djelo mu je Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i  Dubrovniku.

Važnost sinteze hrvatske povijesne književnosti
– Medini pripada onom krugu književnih povijesničara s kraja 19.  stoljeća, početka 20. stoljeća koji su prepoznali važnost pisanja sinteze  hrvatske povijesne književnosti. Iako parcijalan i nedovršen, njegov  pregled je nezaobilazan doprinos hrvatskoj književnoj histerografiji.  Medini je postavio prinos modernoj književnoj histerografiji, kazao je  Maštrović.
Objavu ovog zbornika financirali su Ministarstvo znanosti, Zaklada  Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dubrovačko-neretvanska  županija, Grad Dubrovnik i Društvo prijatelja dubrovačkih starina.
Sljedeći, sedamnaesti po redu skup u sklopu projekta Hrvatski  književni povijesničari, kako je najavio Maštrović, bit će u travnju u Zagrebu i u Topsukom, a glavno lice ovaj put je Ljubomir Medaković.