U Zadru ne treba profesora engleskog jezika

Područne službe i uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), uz koordinaciju od strane Središnjeg ureda, proveli su analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima, te izradili preporuke za obrazovnu upisnu politiku. U preporukama je navedeno u kojim je zanimanjima potrebno povećati upisne kvote ili broj stipendija, a u kojima ih smanjiti i to za pojedine gradove i njihovu okolicu.

Stipendiranje učenika i studenata

– Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. Budući da se neki obrazovni programi ne provode na području nekih lokalnih tržišta rada, preporuke se u njihovom slučaju odnose samo na stipendiranje učenika i studenata koji pohađaju takve programe na drugim područjima. Preporuke u pogledu studijskih programa odnose se na programe preddiplomskog studija, ali vrijede i za one programe diplomskog studija koji se na njih nastavljaju. Preporuke također vrijede i za različite dvopredmetne studije ako obuhvaćaju navedeni predmet odnosno naziv te za jednopredmetne studije širih naziva u kojima se pojavljuje navedeni naziv, stoji u uvodu preporuka.
Također, preporuke nisu kvantitativnog karaktera, odnosno u njima se ne navodi broj mjesta za koji je potrebno povećati ili smanjiti kvote. No, budući da se preporuke izrađuju svake godine, iz HZZ-a ističu kako opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom određivanja kvota ili politike stipendiranja.

U Zadru nedostaje liječnika

Za Zadarsku županiju se u obrazovnim programima u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata tako navode trogodišnji srednjoškolski program za zanimanje konobara, kuhara, zidara, pekara... Kada je riječ o četverogodišnjem ili petogodišnjem programu nedostaje medicinskih sestra i tehničara, farmaceutskih tehničara. Nedostaje i osoba koje su završile stručni studij strojarstva, sveučilišni studij medicine te matematike i to nastavničkog smjera.
Navedeni su i obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata. Među trogodišnjima su oni za zanimanje cvjećar, za četverogodišnji u zanimanjima ekonomista, tehničara cestovnog prometa, tehničara za računalstvo... Na tržištu rada nema dovoljno zanimanja ni za visokoškolski obrazovane ekonomiste, učitelje razredne nastave, ali i profesore engleskog jezika i književnost ili anglistike...
– Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada, zaključuju iz HZZ-a u svojoj publikaciji.