Pomama za svjetionicima

Svi svjetionici su u jako lošem stanju jer se u njih godinama nije ulagalo, pa ih se planira dati u najam investitorima i što prije staviti u funkciju
Hrvatska turistička ponuda trebala bi biti bogatija za još 15 svjetionika. Plan je to tvrtke Plovput koja je u stopostotnom državnom vlasništvu i koja brine o svih 48 svjetionika s ove strane Jadrana. Do sada tako ambiciozne zamisli, kako kaže direktor Mate Perišić, Plovput nije mogao realizirati iz raznoraznih razloga koji su riješeni nakon što je Vlada RH prihvatila njihov plan gospodarenja svjetionicima. Zbog neiznajmljivanja 31 svjetionika, tvrtka godišnje gubi i do pola milijuna eura.
Trenutno se turistima iznajmljuje 11 svjetionika s 21 apartmanom i za njih postoji velik interes, kako domaćih, tako i stranih turista. O tome najbolje svjedoči podatak da su za božićne i novogodišnje praznike svi svjetionici u Istri bili popunjeni, a najveći interes vladao je za svjetionike Sveti Ivan na pučini, Porer i Savudrija. Boravak na svjetioniku koji nudi jedinstven doživljaj osame i bijega iz užurbane svakodnevice spada u elitni turizam. Tjedno za takav jedan objekt treba izdvojiti i do 700 eura. Iznajmljuje ih poseban odjel za buking Plovputa, a u ljeto kada su veće gužve, pripomažu i turističke agencije koje nude jedinstven ugođaj odmora na svjetionicima.
– Cilj nam je što prije staviti u funkciju turizma što veći broj svjetionika, a za to spremamo i jednu veću marketinšku akciju. Sada je samo jedan svjetionik u najmu, Sv. Andrija. Bio je to pokušaj poslovno-tehničke suradnje, no ugovor kojim nismo zadovoljni istječe iduće godine. Tri svjetionika su sporna jer ih je prethodna uprava Plovputa dala u najam, a da pri natječaju nisu poštovali sve zakonske procedure. Nadležno ministarstvo poništilo je ugovor o najmu, iako su ljudi već uložili i do 60 tisuća eura. Taj problem ćemo riješiti putem javnog natječaja za davanje u najam svjetionika na 10 godina, gdje ćemo kao uvjet postaviti polaganje jamstva za ulaganja. Iz tih sredstava namirit ćemo oštećene koji su nas tužili sudu, a ako oni ponovo pobijede na natječaju, problem je riješen, pojašnjava Perišić.
Budući da su svi svjetionici, koji su spomenici kulture i datiraju uglavnom iz 19. stoljeća u jako lošem stanju jer se u njih godinama nije ulagalo niti održavalo, Plovput ih namjerava dati u najam zainteresiranim investitorima koji bi ih obnovili, iznajmljivali turistima i poslije ponovo vratili na upravljanje Plovputu. Za svjetionike koji su u ruševnom stanju, izloženi vremenskim neprilikama i vandalima, najam bi se davao na deset, a za one koji traže manje intervencije selektivno na pet godina. Radi se uglavnom o ulaganjima koja sežu i do nekoliko stotina tisuća eura, a sva potrebna dokumentacija već je pripremljena.
A o kolikim ulaganjima je riječ, najbolje govori primjer Zaglava koji ima 160 kvadrata. Nakon uređenja mogao bi imati četiri apartmana, vodu i cisterne, što znači i stroj za desalinizaciju koji stoji dodatnih 25 tisuća eura. Uz to, razmatra se i mogućnost uvođenja interneta. Tako ispada da bi ukupna investicija samo u taj svjetionik iznosila oko 96 tisuća eura. U Stražicu je Plovput investirao oko 70 tisuća eura, a kompletno uređenje i privođenje svjetionika u turističku svrhu zahtijeva ukupno ulaganje više od 190 tisuća eura. To znači da će budućem investitoru ostati obveza ulaganja od 130 tisuća eura kako bi se u objekt uvela voda, struja, kemijski sanitarni čvor, parket i dr.
Svi svjetionici, kako ističe Perišić, obnavljat će se prema strogim pravilima na osnovi kojih je izrađena kompletna projektna dokumentacija, a koji uključuju mišljenje konzervatora, uvjet da se ne ugrozi sigurnost plovidbe na moru i visoke ekološke standarde prema normativima Europske unije.
– Posadu, odnosno svjetioničare, ima 17 svjetionika, no to nije prepreka za obnovu i iznajmljivanje. Ostalima se upravlja automatski, na daljinu, sustavom Plovputa. Prema planu, prvi će na javni natječaj za desetogodišnji najam ići svjetionici Marlera i Verudica u Istri, te Stražica kod Senja, dok će svjetionik Zaglav najvjerojatnije pričekati iduću godinu. Nije slučajno da najprije obnavljamo svjetionike na sjeveru Jadrana. To činimo prvenstveno zbog blizine stranih turističkih tržišta, istaknuo je Perišić.
U Plovputu bi najzadovoljniji bili da investitori u hrvatske svjetionike budu domaće pravne ili fizičke osobe. U obzir dolazi i strana tvrtka, ali samo ona koja je registrirana u Hrvatskoj. Taj oprez Perišić tumači mogućom situacijom da investitor ne ispuni svoje obveze, a potječe, primjerice, s Djevičanskih otoka. Takvima, kaže, u slučaju neispunjavanje ugovornih obveza mogli bi samo staviti soli na rep. Osim toga, poručuje na kraju, velika stvar će biti učinjena kada svjetionici budu uvršteni u ukupnu hrvatsku turističku ponudu.

SVJETIONICI

Hrvatsku turističku ponudu trenutno čini 11 svjetionika:
Savudrija je najstariji hrvatski svjetionik izgrađen 1818. godine na sjeverozapadnom rtu Istre.
Rt Zub izgrađen 1872. godine na poluotoku Lanterna, udaljenom 13 km od Poreča i isto toliko od Novigrada.
Sv. Ivan na pučini izgrađen je 1853. godine, smješten je na najjužnijem otočiću arhipelaga od 13 otoka ispred Rovinja.
Porer je izgrađen 1833. godine na istoimenom otočiću, jugozapadno od južnog rta Istre.
Veli Rat je izgrađen 1849. godine na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka.
Prišnjak je sagrađen 1886. godine na istoimenom otoku koji se nalazi 300 metara od zapadne, nenaseljene strane otoka Murtera.
Sv. Petar se nalazi na području Makarske, u blizini jedne od najljepših plaža na Jadranu.
Sušac je izgrađen 1878. godine na jugozapadnoj strani istoimenog otoka, smještenog 23 nautičke milje južno od otoka Hvara i 13 zapadno od otoka Lastova.
Struga je svjetionik izgrađen 1839. godine na rtu Struga, smještenom na sredini južne strane otoka Lastova, na ulazu u uvalu Skrivena luka.
Palagruža je izgrađena 1875. godine na istoimenom otoku smještenom u sredini Jadranskog mora, između talijanske i hrvatske obale. To je najudaljeniji hrvatski otok i svjetionik.

Cijene najma na svjetionicima

Prema podacima jedne turističke agencije, objavljenima na internetu, najskuplji je najam na svjetioniku Rt Zub, a najjeftiniji na Palagruži.
Tjedni najam jedinog trosobnog apartmana za šest osoba, površine 102 četvorna metra na Rtu Zub, u špici sezone, od 3. 7. – 28. 8. košta 1.299 eura, u predsezoni i posezoni, odnosno od 25. 5 – 3. 7 i od 28. 8. – 18. 9. 1.059, a u ostalom dijelu godine 859 eura.
Svjetionik na Palagruži ima dva dvosobna apartmana za četiri osobe, svaki površine oko 50 četvornih metara koji se u špici sezone nude po pojedinačnoj cijeni od 599 eura, u predsezoni i posezoni za 499, a u ostatku godine za 349 eura za tjedan dana odmora.