Zadarske “zlatne godine” od 2005. do 2008. godine su prošle!

Ni tada Zadarska županije nije segnula do prosjeka BDP-a u zemlji, a sada zaostaje 18%, makar nam ozbiljno bježe samo Zagreb i Istra – Kontinentalna Hrvatska stvara dvije trećine BDP-a, Jadranska jednu, a Zagreb u Kontinentalnoj Hrvatskoj jači je od cijele Jadranske Hrvatske – Najveća zadarska katastrofa je što u prerađivačkoj industriji zemlje sudjeluje sa 1,1%

BDP Hrvatske te prostornih jedinica za statistiku 2. i 3. razine izračunan je za 2010. godinu.
Ovo je i prva objava otkako se Vlada odlučila zbog, po njihovom mišljenju “korisnije” podjelom Hrvatske, na dvije umjesto tri prostorne jedinice 2. reda.
Dvije umjesto tri prostorne jedinice 2. reda
One su te koje nazivamo statističkim, a zbog iskaza razvijenosti kod traženja sredstava iz EU, dok su “naše” županije 3. reda. Do sada smo imali tri “statističke regije”, odnosno: Sjeverozapadnu Hrvatsku s epicentrom u Zagrebu, te Istočnu recimo Slavonsku, odnosno Jadransku. Tada je to bilo vrlo negativno za Sjeverozapadnu, jer je ona ispala razvijena toliko da bi od EU sredstava dobivala manje, odnosno pod gorim uvjetima od ostalih dijelova. Tako su bile pogođene sve ostale županije tog područja jer im je Zagreb popravljao prosjek. Sada je, uz veliko negodovanje posebice Slavonaca, cijele kontinentalna Hrvatska utrpana u jednu jedinicu. Time se utjecaj zagrebačkih brojki ublažio (na puno većoj osnovici nerazvijenih) pa će obje jedinice imati pravo na jednako dobra (do 75% nepovratnih) sredstava EU. No ostaje primjedba iz dijela županija da će sada Zagreb (najspremniji i najorganiziraniji) zgrabiti lavovski dio novca.
Sada je prilična neravnomjernost između ove dvije statističke regije ili regije 2. razine jer Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine u odnosu na jednu trećinu snage Jadranske Hrvatske.
U ovom priopćenju DZS-a objavljuju se podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za 2. i 3. razinu, po ekonomskim djelatnostima za 2010. U tablicama nalazi se i serija podataka za razdoblje 2000. – 2010. Podaci su dostupni u tekućim cijenama i po glavi stanovnika.
U desetak godina pravila i obuhvati su mijenjani, a sada je izračun napravljen po jedinicama koje su na snagu stupile 1. siječnja 2013. godine.
Napominju da BDP na razini prostornih jedinica po glavi stanovnika mjeri proizvodnju, a ne životni standard.
Od 5.270 eura po glavi
Počeli smo s 2.000-tom kada je BDP RH u eurima bio 23,3 milijarde eura, odnosno BDP po glavi stanovnika 5.270 eura (40.241 kna). U Zadru je tada BDP iznosio 630 milijuna eura (4,9 mil. kuna), a BDP po glavi stanovnika 3.916 eura, odnosno 30-ak kuna te je ostatak Hrvatske imao 10.000 kuna više od nas, što je jedna trećina. Tada je u Jadranskoj Hrvatskoj gori podatak imala samo Šibensko-kninska županija sa 3.778 eura, a u unutrašnjosti Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, i najsiromašnija tada sa tri tisuće eura Vukovarsko-srijemska.
Već 2002. BDP skače na 19,5 milijarda eura, odnosno po glavi na 6.500 eura Zadarska na 5.000 eura.
Do 2004. godine stvari idu vrlo dobro i BDP zemlje seže na 33 milijarde eura, BDP po stanovniku na 7.430 eura, a Zadarska županija prelazi milijardu eura BDP-a, odnosno seže na 6.248 eura po glavi. U tom trenutku gorih od Zadarske već ima više makar u Jadranskoj samo Šibenska, ali su iza Zadra tada i Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka, kod niza kojih se u nekoliko godina događa strašan zaostatak. Do 2005. godine Hrvatska dolazi do nadomak 40 milijardi eura, po glavi do 8.947 u čemu je Zadarska na 1,2 milijarde eura, a po glavi seže više od 7.000 eura.
“Revolucija” u 2007. i 2008., pa “kontrarevolucija”
Revolucija u Zadarskoj županiji događa se 2007. godine kada BDP po glavi stanovnika dolazi do 8.162 eura po glavi, a Hrvatska čak do 9.775 eura po glavi, BDP Hrvatske više od 43 milijarde eura, Zadra na 1,4 milijarde ili prvi put više od 10 milijarda kuna
Vrhunac nastupa 2008., zadnje drage nam godine, kada BDP Hrvatske seže na 47,5 milijarda eura, odnosno BDP zemlje po stanovniku preskače 10 i seže na 10.718 eura. Zadarska županija u toj najuspješnijoj godini prelazi na 1,6 milijardi eura (11,5 milijarda kuna) BDP-a, a prosjek po glavi seže do 9.132 eura ili oko 66.000 kuna. Tada su u Jadranskoj Hrvatskoj gori od Zadarske u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su u Kontinentalnoj Hrvatskoj bolji od Zadarske ostali u nedostižnom Zagrebu (više od 19.000 eura), Varaždinskoj sa 9.200, Koprivničkoj sa 9.300, dok su sve ostale županije – ispod prosjeka Zadarske.
Do 2010. godine BDP Hrvatske opada na 44,4 milijarde eura, a BDP po glavi ne pada drastično, već se vraća na čistih 10.000 eura. Zadarska se županije tada vraćan na 8.182 kune, ili na 2007. godinu. Na žalost podaci, koje za sad nemamo obrađene, pokazat će da smo u 2012. došli do 2005. i vjerojatno oko 7.500 eura po glavi.
Kontinentalna i Jadranska Hrvatska i juriš Zagreba
U 2010. godini Jadranska Hrvatska je došla na 106 milijarda kuna BDP-a, u odnosu na 218 milijarda kontinentalne, što bi bilo približno jedna trećina BDP-a zemlje kod 323 milijarde.
Od 2000. godine vidljivo je blago povećanje udjela Jadranske regije u ukupnosti Hrvatske, odnosno od tadašnjih 23 milijardi eura kontinentalna je stvarala 16 milijarda, a Jadranska 7,3 milijarda, da bi u kasnijim godinama došla do jedne trećine. Razlog je prije svega u padu istočnih, odnosno slavonskih županija. Zagreb je u 2010. godini stvarao 107 milijarda eura, nešto više negoli cijela Jadranska Hrvatska, ili oko jedne trećine svega u zemlji, odnosno u međuvremenu je BDP po stanovniku Zagreb došao do 90% iznad prosjeka Hrvatske dok je na početku 2000. bio značajno ali tada oko 65% veći od prosjeka Hrvatske.
 Jadranska Hrvatska u cijelom razdoblju ima manje stope rasta od prosjeka Hrvatske, odnosno veće stope pada, kada dolazi do pada. No to što je rast u kontinentalnoj Hrvatskoj u stvari treba pripisati tek Zagrebu, te u najbolju ruku još po nekoliko županija, dok je generalno pad u većini kontinentalnih županija izrazitiji. Uglavnom u 10-ak godina od 30% udjela Jadranska je, ipak segnula do trećine odnosno popravila svoj rezultat.
Kontinentalna Hrvatska sada ima 100% prosjeka BDP-a po stanovniku zemlje, dakle određuje ga, a Jadranska zaostaje dva posto. Zadarska županija na žalost ravnih 18,4%.
No kada je u pitanju raspored u kontinentalnoj Hrvatskoj više od Zadarskih 8.100 eura po glavi ima samo Zagreb s neusporedivo većim iznosom, dok se oko zadarskog vrte Varaždinska i začudo Sisačko-moslavačka, a sve ostale kontinentalne županije su ispod. No u Jadranskoj Hrvatskoj gore od Zadra su Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska.

BDP po stanovniku RH i Zadarske županije od 2000. do 2010.

Godine 2000. BDP-e po glavi stanovnika Zadarske županije iznosio je 3.916 eura, a hrvatski 5.270 eura.
Godine 2002. BDP-e po glavi u RH iznosio je 6.500 eura, a u Zadarskoj županiji 5.000 eura.
Godine 2004. BDP-e po glavi stanovnika u RH je 7.430 eura, a u Zadarskoj županiji 6.248.
U 2005. je BDP-e po stanovniku RH 8.947, u čemu je zadarski prešao 7.000 eura.
Godine 2007. BDP-e po stanovniku RH seže na 9.775, dok je u Zadru 8.162 eura.
Godina 2008. označila je vrhunac kada BDP-e po stanovniku Hrvatske seže na 10.718 eura, a Zadarske županije do 9.132 eura.
Godine 2010. BDP-e po stanovniku pada na još dobrih 10.000 eura, a Zadra na 8.182. Time je Zadar 2010. vraćen na 2007. godinu, a pretpostavka je da je u posljednje dvije godine s nastavkom pada pao na 2005. godinu (oko 7.000 eura per capita).