NI DOZVOLJENI NI ZABRANJENI I Zadranke angažiraju doule za porod kod kuće

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Zbog epidemije sve više poroda doma koje treba zakonski regulirati
Izabrala sam svoj tim iz inozemstva, upoznala ih prije poroda jer je važno steći povjerenje. Kad ih žena angažira, taj tim joj je dostupan šest tjedana. Porod mi se brzo odvijao. Primalje su bile ekstremno nježne prema meni, pustile su mi da biram položaje... A u svemu tome su bile posve neprimjetne. Partner je bio uz mene, sve je bilo idealno, rekla je Brala, koja je kao doula i sama sudjelovala na više kućnih poroda u Zadru
Marin GOSPIĆ
Podrška na porodu ženama jako puno znači

Tragičan ishod nedavnog kućnog poroda u Varaždinu u kojem je izgubljen život novorođenčeta, otvorio je brojna pitanja o načinu poroda. S jedne strane, upitnoj sigurnosti na kućnim porodima, a s druge strane, o uskraćenim pravima o odabiru načina poroda za rodilju u rodilištima. Razgovarali smo s poznatim zadarskim liječnikom koji je izveo niz poroda u bolnici, dr. Ivicom Vlatkovićem, specijalistom ginekologije i opstetricije, zatim s doulom Ivanom Mamić, primaljom Lidvinom Košta te s Martom Brala, koja je ispričala svoje iskustvo kućnog poroda, a i sama se educirala za doulu. Obje doule su sudjelovale na kućnim porodima u Zadru. Svi su se oni složili u jednoj stvari - da nedostaje zakonska regulativa o izvođenju kućnih poroda te da to treba mijenjati.

Dva života su u pitanju - djetetovo i majčino

Načelno, mišljenje dr. Vlatkovića je da pokraj današnje medicinske skrbi nije potrebno ništa riskirati izvodeći porode kod kuće, umjesto u bolnici.
- Nad porodom uvijek visi jedna sjekira i dva života su u pitanju - djetetovo i majčino. Rijetko u kojoj drugoj situaciji tako brzo može doći do hitnoće, kao što je to kod poroda. Primjerice, iako je sve izgledalo u redu, može se dogoditi da se počne ljuštiti posteljica i tu se za čas mogu izgubiti i žena i dijete. Isto kao i kod rupture maternice. Redovno stanje se za sekundu pretvori u dramu. Dolazi do stanja koagulopatije i žena nekontrolirano gubi krv. U tim situacijama nije potrebna samo umješnost osoblja i adekvatna aparatura, nego treba imati i sreće da sve završi dobro, govori dr. Vlatković.
Kako ističe na kraju, svatko ima pravo na mišljenje, na izbor, psihološki apekt samog poroda je važan, ali sigurnost majke i djeteta, je smatra dr. Vlatković, važnija od svega.
- Na porodu je potreban monitoring, kao i niz visokokvalitetnog stručnog osoblja i to je ono što imamo u rodilištu. Primjerice, može zatrebati anesteziolog, koji je u bolnici u svakom trenutku. Uvijek se sjetim riječi velikog našeg profesora, pokojnog prof. Grizelja koji je govorio da je rađaonica uvijek otvorena operacijska sala, što znači da se nikad ne zna hoće li porod i završiti prirodnim putem ili će biti potreban carski rez. U prošlosti, kad nije bilo druge, puno je života izgubljeno na kućnim porodima. Sad kad su bolnice svima blizu i dostupne, bilo bi dobro izbjeći sve komplikacije koje su moguće na porodu jer svakoj je ženi u interesu da rodi - sigurno, zaključuje dr. Vlatković.

Na kućni porod dolaze timovi iz inozemstva

Naše sugovornice, dvije doule i jedna primalja, s kojima smo se sastali u Veselom oblačiću, vježbalištu i savjetovalištu za trudnice, imaju, pak, drugačije mišljenje i iskustva.
Kako ističu, kućni porodi se odvijaju, u Zadru i svugdje. Otkako je nastupila epidemija, a pratnja partnera na porodima zabranjena, interesa za kućne porode je sve više. U Zadru, kažu, ima licenciranog osoblja koje bi moglo to obavljati, ali zakonom kućni porodi u Hrvatskoj nisu regulirani, stoga na porode dolaze timovi iz inozemstva.
Takve timove čine primalja, njezina asistentica i doula, a za pretpostaviti je da si njihov dolazak ne može svatko ni priuštiti, što bi zasigurno bilo jeftinije da se radi o lokalnim stručnjacima.
- Kućnih poroda ima i zasigurno će ih biti još, zato bi bilo jako važno da se zakonski reguliraju, da se izbjegne ta siva zona, ističe Košta.
Smatraju da su u kućnim porodima komplikacije puno rjeđe upravo jer je poanta pustiti sve da se odvija svojim prirodnim tokom.
Prije svega, kako kaže Lidvina Košta, stučna prvostupnica primaljstva, da bi se žena odlučila na kućni porod, važno je da trudnoća bude niskorizična i da za to ima zeleno svjetlo ginekologa.
- Prednosti su što je žena u kućnom okruženju, među svojima, osjeća se sigurnije, nije pod tolikim stresom i u strahu. Za kućni porod, važno je, prije svega, da je trudnoća bila potpuno uredna i da je uz nju stručno osoblje te da se prate otkucaji srca majke i djeteta. Dakle, potrebno je imati CTG i monitor za praćenje, sterilne rukavice, opremu za pupak... Ako bi se iti malo nešto posumnjalo, ako se išta primijeti, zato je tamo stručna osoba, da odmah pošalje ženu u bolnicu. Također, trebao bi u svakom trenutku biti spreman prijevoz. Šteta je što kod nas to ništa nije regulirano zakonom, niti dozvoljeno niti zabranjeno. Da jest, bilo bi dobro da postoji komunikacija između tima na porodu i rodilišta te da, u eventualnom slučaju potrebe, primalja može kontaktirati rodilište i reći zašto im dolazi žena s kućnog poroda. Svakako bi trebalo omogućiti ženama da biraju da rode kući, ako je sve u redu, govori Košta.

Svjedočanstva iz rodilišta i intimna kućna atmosfera

Dok struka stoji pri tome da se porod u svakom trenutku može zakomplicirati, zagovornici kućnog poroda smatraju da se nerijetko porod iskomplicira upravo zbog previše intervencija tijekom poroda u rodilištu. Drip, ležanje, rezanje međice...
Prvenstveno, kazuju, kad je žena u ležećem položaju, gravitacija ne čini svoje da bi se beba spuštala, a pritisak na leđa dovodi do zatvaranja zdjelice, ne dozvoljava da se dijete namjesti prema ušću maternice kako treba.
- Na kućnim porodima, nema toliko intervencija. U bolnici je žena spojena na CTG i ne može se kretati, mora stalno ležati. Adrenalin, strah, stres, usporavaju porod. Ne dopuštaju da se oslobađaju oni hormoni koji su potrebni da se porod prirodno odvija do kraja, prije svega taj hormon je oksitocitin. Ako je u strahu, žena koja je otvorena, od adrenalina, čak se može malo i zatvoriti. Kod kuće može biti u pozi u kojoj god želi, zamrači se prostorija, pusti neka lagana glazba, aromatično ulje, žena je u sigurnom, poznatom prostoru i s poznatim ljudima koje je odabrala, govori Marta Brala koja je svoju djevojčicu upravo tako rodila, kod kuće, uz partnera.
- Kažu da bi dijete trebalo doći na svijet u intimnoj, romantičnoj atmosferi, kao i kad se začima, govori Brala.
Kaže kako je bila trudna upravo u vrijeme Rodine inicijative, kad su žene pisale razna neugodna svjedočanstva iz rodilišta.
- Čitala sam ta svjedočanstva, a ujedno i priče s kućnih poroda i shvatila da je to najljepše moguće. Izabrala sam svoj tim iz inozemstva, upoznala ih prije poroda jer je važno steći povjerenje. Kad ih žena angažira, taj tim joj je dostupan šest tjedana. Porod mi se brzo odvijao. Primalje su bile ekstremno nježne prema meni, pustile su mi da biram položaje... A u svemu tome su bile posve neprimjetne. Partner je bio uz mene, sve je bilo idealno, rekla je Brala, koja je kao doula i sama sudjelovala na više kućnih poroda u Zadru.

Žena bi morala moći izabrati roditi kod kuće

Kao još jednu od prednosti kućnih poroda Brala je istaknula kako primalje imaju puno iskustva kako rotirati bebu, a upravo zbog krivog položaja djeteta, u bolnici može doći do odluke da se porod dovrši carskim rezom.
Doula Ivana Mamić sudjelovala je na više kućnih poroda, ali ističe kako je i zadarsko Rodilište jako dobro te da se uistinu sve više pazi na ženu, da sama sudjeluje u odlukama vezanim za svoj porod.
- Jasno mi je da nema dovoljno osoblja, da nije dobra financijska situacija te da zna biti gužva, ali ima i nekih stvari koje su besplatne, a koje sam pitala da se uvedu, ali su mi, nažalost, to u Rodilištu odbili. Primjerice, tražila sam da svaka žena u boksu ima malo više privatnosti, da se zatvore zastori, zamrači prostorija, da se dozvoli ženama više kretanja i slično, ali rečeno mi je da to nije moguće. U rodilištu je trudnica pacijentica i teško je osoblju na porodu ne činiti ništa, a nekad je to najbolje. Čekati, pustiti da sve ide svojim tokom. Zato bi uistinu bilo dobro, ukoliko je sve u redu i žena želi roditi kod kuće, da to onda i može izabrati, govori Mamić.

 

Doula ne porađa!

Potrebno je istaknuti definiciju doule - to je educirana i iskusna profesionalka koja pruža kontinuiranu emocionalnu, fizičku i informativnu potporu majci i obitelji tijekom trudnoće i poroda te emocionalnu i praktičnu potporu tijekom razdoblja babinja.
- Važno je naglasiti da doula ne obavlja porod te da je prisutna na porodu isključivo kao podrška ženi, obitelji. Nama nalaže etički kodeks, a i sama naša savjest da se ne upuštamo u nešto za što nismo educirane. Dakle, ništa medicinski mi ne radimo. Kaže se da je primalja za ženu od pasa naniže, a doula od pasa na gore - dakle da pomogne njenom srcu i glavi, istaknula je zadarska doula, Ivana Mamić.

 

Zlatni sat

Kućni porodi su jako važni za tzv. bonding, povezivanje majke i djeteta.
- Kad se dijete rodi, stavlja se majci na prsa i tako ostaje sat vremena, to je tzv. zlatni sat u kojem se dijete upoznaje s majkom i obitelji. Pupčana vrpca se ne reže odmah, nego se pušta da ona sama odpulsira. Posteljica se također sama porodi unutar sat vremena. Tim ostaje u kući još dva sata dok se ne provjeri cijela posteljica i dok se ne vidi kakvo je krvarenje kod žene, i dok priroda ne odradi svoj tok, ističe Mamić, dodajući kako nakon poroda još koji put u periodu babinja, primalja posjeti obitelj.
Kasnije se još dijete odvede neonatologu, što bi ženi isto lakše dogovorio lokalni tim za kućne porode, ukoliko bi se sve reguliralo.

 

Primalje nedovoljno iskorištene

Lidvina Košta je prvostupnica primaljstva, a radila je na Ginekologiji i u samoj Rađaonici u Općoj bolnici Zadar 14 godina. Trenutačno je zaposlena kao primalja kod dr. Suzane Perinčić, a ima i savjetovalište za trudnice. Košta je jedina prvostupnica primaljstva u Hrvatskoj koja radi u jednoj ginekološkoj ordinaciji i kao takva pregledava žene i vodi uredne trudnoće, za što je kompetentna i educirana.
- Svugdje u europskim zemljama primalje vode uredne trudnoće i porode jer to i jest posao primalja pa bi bilo dobro da se i kod nas to zakonski regulira kako bi žene mogle imati dostupnu primaljsku krb, rekla je Košta.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)