SDP: Vodoopskrba na otocima do 2013.

Ulaganja na otocima koji pripadaju Gradu Zadru služe u promidžbene svrhe. Većina zadarskih otoka nema vodu, nema malih poslovnih zona u kojima se može kupiti uređeno zemljište za 40 kuna po metru četvornom, kao što je to u poslovnim zonama, kazao je Vodopija

 Zadar je mjesto gdje se puno trži, a malo zarađuje. Ima puno mjesta za potrošiti novac, a malo za zaraditi. Zadar je ogledni primjer kako se krčmi gradska imovina, kako javno postaje privatno. Napredak se mjeri ekonomskom moći i standardom svakog građanina, a ne pogodovanjem interesima jedne skupine i dodvoravanjem korupcijskom barunima. Obećali su, ovi koji su sada na vlasti, otvoriti poslovnu zonu u Crnom. Te zone nema. Reći će da zona ide. Ali, kasno je. Niste je učinili, nesposobni ste, poručila je HDZ-ovoj koalicijskoj vlasti u Zadru kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu Ingrid Antičević-Marinović dajući obećanje kako će, bude li izabrana za gradonačelnicu, gradska uprava subvencionirati kamate na kredite koje Ministarstvo gospodarstva daje u svrhu poticanja poduzetništva žena.
Oživjeti prehrambenu industriju
Gospodarski program kojeg je predstavio mr. Ante Vodopija temelji se na unaprjeđenju ribarstva i prerade ribe,  prehrambene industrije s težištem na proizvodnji zdrave hrane, i turizma. Među gospodarskim ciljevima za razdoblje do 2013., uz obnavljanje prehrambene industrije, nalazi se i obnavljanje metalne i kemijske industrije, izgradnja hotelskih kapaciteta, te poticanje  obrta, malog i srednjeg poduzetništva s ciljem  smanjenja nezaposlenosti i povećanja izvoza.
U SDP-u smatraju kako je, ne samo potrebno, već i moguće, do 2013. izgraditi vodoopskrbnu mrežu koja bi obuhvatila kako čitav kopneni dio, tako i otoke.
– Osamdesetih godina prošlog stoljeća Općina Zadar bila je jedna od najrazvijenijih u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba. Početkom devedesetih godina stradali su Bagat,  Vinilplastika,  Kidrič, Otočanka, dvije najveće trgovinske kuće Zadranka i Plodine i drugi. Ukupno je izgubljeno 13.000 radnih mjesta, što je činilo  četvrtinu od ukupnog broja zaposlenih. Devedesetih godina je zadarsko gospodarstvo u ukupnom izvozu  sudjelovalo s 3 posto , a 2007. godine sa svega 1,8  posto, kazao je Vodopija ističući kako se od 1995. ulagalo u komunalnu infrastrukturu i uređenje grada, ali ne  i u razvitak.
 – Grad Zadar je, kao prvi grad na obali koji je dobio autocestu, imao izvanrednu priliku pravovremeno izgraditi poslovnu zonu na prostoru mjesta Crno, a sada je tek je u izradi osnovna dokumentacija, i na prostoru izlaska na autocestu zadar 2, ali to nije učinjeno. Prije su to učinili Općina Dugopolje, Grad Šibenik, Općina Stankovci i Općina Poličnik. Izgubljena je bescarinska zona Gaženica, nije bilo ni pokušaja da se makar dijelom podigne stradala industrija. Županija i Grad nemaju strategiju gospodarskog razvitka. Razvoj je prepušten stihiji, odgovorni u Gradu su puni osobne hvale, ali ne i rezultata u razvitku Grada.  Ulaganja na otocima koji pripadaju Gradu Zadru služe u promidžbene svrhe. Većina zadarskih otoka nema vodu, nema malih poslovnih zona u kojima se može kupiti uređeno zemljište za 40 kuna po metru četvornom, kao što  je to u poslovnim zonama. Ubrzat ćemo dovršetak izgradnje međunarodnog terminala u Gaženici, pokrenut ćemo program izgradnje bescarinskih gospodarskih zona i tako ostvariti pretpostavke za brza domaća i strana ulaganja prije svega u prehrambenu i prerađivačku industriju i proizvodnju zdrave hrane. Poticat ćemo sufinanciranje nabave ribarskih brodova manje veličine kako bi i male obitelji mogle doći do broda, kazao je među ostalim Vodopija.
Termoelektrana kod Obrovca
Kandidat SDP-a za župana Duško Vidov obećao je izradu županijskog Master plana razvoja turizma.    
– Aktualna vlast je dosad preferirala razvoj elitnog turizma s preko 10 golf igrališta i preko 150 turističkih zona, što dovodi do apartmanizacije i devastacije prostora, kazao je Vidov navodeći kako je uloga energetskog sektora u razvoju županije zanemarena.
– Od aktivnih izvora energije na području županije imamo značajan samo jedan izvor, i to Reverzibilnu hidroelektranu Velebit. Odabir mikrolokacija za gradnju vjetroelektrana je nepovoljan jer su planirane blizu naseljenih područja. Najavljivana investicija u solarnu elektranu nije predviđena Prostornim planom Županije. Nejasnim i neargumentiranim poništenjem natječaja za koncesiju plinofikacije u listopadu 2008.,  i raspisivanjem novog natječaja izgubljene su  skoro dvije godine za realizaciju tog  projekta, istaknuo je Vodov dodajući kako u kontekstu plinofikacije u plan  treba uvrstiti i termoelektranu na plin na području Obrovca.

 JURČIĆ: IZ KRIZE U GOSPODARSKI RAST

Sezona nas neće izvući iz krize, prognozira SDP-ov saborski zastupnik i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić navodeći kako treba očekivati da će za minimalno 10 posto pasti odlazak europskih građana na ljetovanje, pri čemu će sudbina Hrvatske, kao turističke destinacije, ovisiti o tome koja će dohodovna skupina biti najviše pogođena recesijom.
Jurčić, ipak, vjeruje kako se Hrvatska iz globalne krize može, izvući postajući zemlja s najbržim rastom regiji.
– Prvi put u zadnjih deset godina imamo negativan rast industrijske proizvodnje, potrošnja u 2008. je za 2 posto manja od one u 2007. Hrvatska ima vanjski dug od 39 milijardi eura, dug građana iznosi 20 milijardi eura, kazao je Jurčič navodeći kako Hrvatska može u svoju korist okrenuti negativnu bilancu trgovinske razmjene, to jest činjenicu da uvozi više nego što izvozi.
-Uvoz će nam pasti za 20 do 30 posto, izvoz će također pasti za 20 posto, ali padom izvoza nećemo puno izgubiti, a uvoz će nam pasti s 15 na 10 milijardi  eura. Ako barem 20 posto od tih 15 milijardi iskoristimo za poticanje domaće proizvodnje, na kraju godine mogli bismo uzeti 20 posto uvoznog tržišta što je 3 milijarde eura ili 8 posto BDP-a, kazao je Jurčič navodeći kako prema sadašnjem stanju stvari treba očekivati proračunski manjak od 10 milijardi eura koji se, tvrdi, ne mogu popuniti povećanjem poreza, već povećanjem domaće proizvodnje.