Havarija u Fukušimi poskupljuje struju

Električna energija na burzama porasla je čak za 28 posto. Nijemci će struju isporučenu u travnju platiti za 17,9 posto više, a cijena struje, dugoročno, rast će i u Hrvatskoj

Katastrofa u Japanu, a onda i odluka Njemačke da privremeno zatvori sedam svojih nuklearki, javlja Associated Press, od petka naovamo je električnu energiju na burzama poskupjela za nevjerojatnih 28 posto. U Njemačkoj je, tako, cijena struje koja će se u mrežu isporučiti u travnju, porasla za 17,9 posto, na 64,25 eura za MWh, što je najveći jednodnevni rast od 2003. godine. U Europi su, međutim, porasle i cijene plina, jer su japanske energetske kompanije povećale kupovinu tog energenta u nastojanju da pokriju nedostatak energije iz nuklearnih elektrana.
Stres-testovi u EU
Osim u Njemačkoj, javlja AP, cijene struje najviše rastu i u Španjolskoj i Francuskoj, koja je potpuno ovisna o nuklearnoj energiji.
A osim Njemačke, koja je zatvorila sedam nuklearki građenih prije 1980. godine, od ukupno njih 17 koje ima, na reviziji će se naći svaka od ukupno 153 nuklearke, koliko ih broji Europska unija u cjelosti. Francuska, koja ih ima najviše, 54, doduše, za sada nije najavila stres-testove u svojim nuklearnim pogonima, no zato Švicarska, koja 40 posto svoje energije dobija iz nuklearki, zamrzava obnovu tri od pet svojih pogona.
Cijene struje će, dugoročno, sigurno rasti, i to višestruko, smatra Ivica Toljan, bivši član uprave HEP-a. Na burzi električne energije sigurno će, veli, nastati poremećaji jer će i gorivo za nuklearke, u čiju proizvodnju više nitko neće ulagati, postati problematično.
“Nakon Černobila, i njegove upitne gradnje, znali smo zašto se dogodila tragedija, ali sada, nakon Japana, vidimo da ni najsavršenije građene nuklearke nisu sigurne. Kakva je situacija s nuklearkama u Europi, nije poznato, jer se podaci vjerojatno taje, no činjenica je da će se energetska politika sigurno morati mijenjati”, ističe Toljan.
Stabilna potrošnja
 Na pitanje koliko nuklearke, koje čine “tek” 15 posto ukupno proizvedene energije u svijetu, utječu na cijenu struje, Toljan odgovara i protupodatkom – u Švicarskoj nuklearke proizvode 40 posto, a u Francuskoj čak 85 posto energije. Ta država, ra razliku od Njemačke, zaključuje Toljan, od nuklearki neće odstati.
Kratkoročno, gubitaka od zatvaranja nuklearki neće biti, jer je, hidrološki, svima bila dobra godina, no budući da će potrošnja općenito dugoročno rasti, problema će biti – napominje Željko Tomšić, profesor s FER-a i nekadašnji član uprave HEP-a. Hrvatska, kaže, iz Krškog uvozi 2,5 od ukupno potrošenih 18 teravata električne energije, dakle niti 15 posto, a osim što smo hidrološki imali dobru godinu, i potrošnja nam se, zbog recesije, unatrag tri godine ne mijenja. Kako zaključuje, ne vjeruje da će doći do zatvaranja nuklearke u Krškom, budući da se nalazi među pet najboljih nuklearki u Europi.
– Imamo li dovoljno energije i uz postojeće nuklearke?  Nemamo. Mislim da više od toga ne treba pojašnjavati, ističe Krešimir Štih, zadužen za obnovljive izvore energije pri HGK.
Budu li se zatvarale nuklearke, kaže Štih, svijet ostaje bez jeftinog goriva, što znači da će cijene konvencionalnih goriva rasti. A budu li rasle, sreća je u nesreći, izjednačit će se sa, sada izuzetno visokim, cijenama električne energije iz alternativnih izvora.

 SOLARNA ENERGIJA 10 PUTA SKUPLJA

Zbog poticaja država, cijena solarne energije sada je, primjerice, deset puta skuplja od konvencionalne energije, a struja iz vjetroelektrana kod nas dvaput je skuplja. Poskupi li konvencionalna energija, zaključuje Štih, obnovljivi izvori će, jer poticaji neće rasti, postati (ne)dostupni kao i struja iz konvencionalnih izvora.