Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Kad će početi Sunčeva elektrana u zoni Crljenik?

17.03.2011. 23:00
Kad će početi Sunčeva elektrana u zoni Crljenik?


Tragedija koja s još uvijek nepoznatim ishodom potresa Japan potaknula je većinu zemalja da još jedanput dobro prouče svoje energetske strategije, posebice s aspekta sigurnosti. Nedugo nakon prvih vijesti o nuklearnoj katastrofi na Dalekom istoku zaredali su sastanci odgovornih u EU i drugim institucijama i državama i odmah uslijedile i konkretne odluke poput njemačkog privremenog moratorija na produženje rada nuklearnih elektrana ili obveze testiranja svih postojećih takvih postrojenja u EU na prirodne i druge katastrofe.
U Hrvatskoj je energetska strategija predstavljena svojedobno u Zelenoj knjizi čiju su izradu financirali Ujedinjeni narodi u sklopu svog Programa za razvitak. Tada je istaknuto da bi budući energetski sustav morao bi biti održiv, ali i konkurentan s visokom stopom sigurnosti opskrbe. Morao bi se temeljiti na načelima energetske učinkovitosti s tehnologijama koje će poticati opći gospodarski razvitak. Istaknuta je također i važna stavka da obnovljivi izvori energije moraju činiti 20,7% u ukupnom energetskom sustavu. Inzistirat će se na raznolikosti tehnologija, izvora, dobavnih pravaca i oblika energije. Od nove energetske Strategije će se nadalje tražiti lako integriranje s energetskim sustavima EU te da bude zanimljiva stranim investitorima, što bi sveukupno postavilo energetiku kao jedan od glavnih temelja gospodarskog razvoja države. Vrijednost namjeravanih investicija procijenjena je na deset milijardi eura.
Plavi, zeleni i bijeli scenarij
Energetska strategija RH predstavljena u Zelenoj knjizi predviđala je tri moguća scenarija: plavi, zeleni i bijeli. Plavi scenarij predviđa da 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage 600 megavata, 2019. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage 600 megavata te 2020. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage 400 megavata. Zeleni scenarij ima u planu da 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage 400 megavata, a 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage 1.000 megavata. Prema trećem, Bijelom scenariju, 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage 600 megavata, dok 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage 1.000 megavata.
Spomenuta stavka od 20,7 posto energije iz obnovljivih izvora danas zvuči još puno važnije nego kad je prije dvije godine prvi put ušla u javnu raspravu.
U proteklih je nekoliko godina također više puta isticano da je upravo prostor Zadarske županije jedno od područja koje posjeduje značajne kapacitete za iskoristivost obnovljivih izvora energije. U to spadaju ponajprije iskorištavanje energije vjetra i solarne energije. Vjetroelektrana na Pagu uspješno radi već duže vrijeme, a postoje projekti za slične pogone i drugdje po županiji. Kad je riječ o energiji Sunca, upravo bi na ovim prostorima trebao zaživjeti projekt prve solarne elektrane u Hrvatskoj. Projekt vrijedan oko 2,8 milijuna eura zamišljen je na prostorima poslovne zone Crljenik u općini Stankovci. Projekt su prije dvije godine zajednički predstavile njemačka tvrtka HK Energy i hrvatska Štefančić iz Zadra.
Samo se priča, ne radi se ništa
– To je stalo. Država izgleda još uvijek razmišlja treba li investirati u obnovljive izvore energije ili ne. Još se nešto radi što se tiče vjetroelektrana, ali što se tiče Sunčanih, nigdje još nije pokrenuta niti jedna veća takva elektrana, a čak i za kuće je jako teško dobiti sve dozvole. Sumnjam da će išta biti, osim ako kad uđemo u Europsku uniju ne bude pritisak na državu da se nešto i napravi, a ne samo priča o tome. Ja sumnjam da ću uspjeti u toj branši. Problem je u Elektri što ona nema novca da plaća, odnosno subvencionira obnovljive izvore, kazao nam je Denis Štefančić koji upozorava da je poticaj koji HEP isplaćuje po količini proizvedene struje u vjetroelektranama znatno niži od onoga što je predviđeno za Sunčeve elektrane te u tome i vidi razlog zastoja takvih projekata.
Procedura spora
No kako ističe načelnik Općine Stankovci Željko Baradić, od ovog projekta se ne odustaje. Zakonska procedura oko energetskih projekata je, međutim, takva da može izazvati nejasnoće.
– Ovo je nešto sasvim novo i suprotno od onih investicija u kojima se pravi objekat. Da netko, primjerice, misli graditi tvornicu ribe, došao bi u Općinu, kupio zemljište i ishodio građevinsku dozvolu. U ovom slučaju je obrnuta procedura. Investitori se moraju javljati na natječaj s pripremljenom dokumentacijom, suglasnošću od HEP-a da je povlašteni proizvođač električne energije, suglasnost Ministarstva gospodarstva i još niz drugih dokumenata. A kod izgradnje tvornice ribe, procedura je obrnuta i mnogi to ne razumiju. Ja ne mogu nikom dati zemlju. Zemlja će ići u koncesiju, a ne u prodaju. Tko bude imao potrebne papire i najbolju ponudu, dobit će koncesiju, ali u ovome trenutku naravno da se ne zna niti se može znati tko će biti investitor. Procedura je malo spora, ali tako je kako je, kazao je Baradić koji je prije nekoliko dana upravo zbog ovog projekta bio u Ministarstvu gospodarstva, Odjelu za energetiku.
– Kazali su mi da u ovom trenutku u Hrvatskoj nema ni jednog grada ili općine koji su došli do te razine s potrebnom dokumentacijom do kud je došla općina Stankovci. To znači da smo s papirima došli do faze da se, takoreći, može sutra investirati, rekao nam je Baradić i naglasio da se, čim država odobri zemljište, ide na natječaj i dodjelu koncesije te projekt može započeti s provedbom.