U ribarskim mrežama samo oslići duži od 20 cm

Hrvatski pregovarači još se nastoje izboriti da se na istarske koćare pravila EU-a ne primjenjuju barem pet godina nakon ulaska u Uniju i da oni i dalje smiju koćariti na udaljenostima manjima od tri nautičke milje od obale

Pregovarački tim još uvijek se nastoji izboriti da se na koćare koji rade uz obalu Istre pravila Europske unije ne primjenjuju od dana kad Hrvatska postane članicom te organizacije. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska od Bruxellesa traži da se i pet godina nakon pristupanja tim ribarima omogući da pridnenu povlačnu mrežu koću koriste na dubinama manjim od 50 metara na udaljenosti od 1,5 nautičkih milja od obale. To bi vrijedilo za plovila koja su registrirana i rade uz obalu Istre.
Traži se izuzeće
Još veće izuzeće – da koću mogu koristiti na samo jednu nautičku milju od obale – traži se za ribare koji imaju plovila manja od 15 metara. Europska pravila propisuju da se takve mreže smiju koristiti na tim dubinama najmanje tri nautičke milje daleko od obale.
Pregovori su se vodili i oko oslića. Najmanji oslić u mrežama hrvatskih ribara trebao je biti 16 centimetara, ali će ipak morati biti duži. U pregovorima s EU-om Hrvatska je najprije tražila toleranciju od 15 posto za minimalnu ulovnu veličinu oslića. No, od tog smo zahtjeva odustali i prihvatili europska pravila prema kojima se oslići smiju loviti kad narastu na najmanje 20 centimetara.
U startu je, doduše, Hrvatska od Unije tražila da se europska pravila uopće ne primjenjuju. Drugim riječima, tražili smo trajno izuzeće. No, to očito nije prošlo, pa je zahtjev promijenjen i sada je sasvim izgledno da EU neće imati dodatnih primjedbi. Međutim, Hrvatska se obvezala izraditi planove upravljanja resursima kako bi dokazala da se takvim načinom ribarenja ne šteti podmorskom bogatstvu. Budu li planovi uvjerljivi, sasvim je moguće da jednog dana, kao članica EU-a, dobijemo i trajno izuzeće od europskih pravila, tvrde naši sugovornici upućeni u pregovore. Zasad je, pak, bitno dobiti “predah” od pravila EU-a na barem pet godina.
Uvjeravajući Europsku uniju da su iznimke za istarske ribare nužne, pregovarači su istaknuli da koćarski ribolov, uz ulov male plave ribe, predstavlja najznačajniji dio hrvatskog ribarstva. Upozorili su, nadalje, da je ionako uglavnom riječ o malim plovilima koja, kad su loši vremenski uvjeti, ne mogu napustiti obalno područje i moraju ostati unutar jedne do tri nautičke milje od obale.
Na rubu profitabilnosti
Većina malih plovila i sad je na rubu profitabilnosti, istaknuli su pregovarači, dodavši da bi obveza da se presele u udaljenija područja (iza tri nautičke milje) “mogla biti pogubna za ekonomsku održivost i izazvala bi značajne poteškoće za lokalne zajednice u socijalnom i ekonomskom smislu”. Što se tiče ostalih tradicionalnih alata (kogol, strašin, girarica…), Hrvatska će ih smjeti primjenjivati i u Uniji, ali će također morati predati planove upravljanja resursima.

 DO 2014. UKIDANJE MALOG RIBOLOVA

Hrvatska se obvezala da će do kraja 2014. u potpunosti ukinuti tzv. mali ribolov. Riječ je o kategoriji koju Unija ne poznaje, a koja omogućava nositelju odobrenja da dnevno ulovi do pet kilograma ribe za vlastite potrebe, ali pritom smije koristiti i profesionalne alate. Mali ribolov tako za manje od četiri godine odlazi u povijest, a oni koji su se njime bavili morat će postati ili profesionalni ribari ili će se baviti samo rekreacijskim ribolovom.