Kriza pogodila i Tankersku plovidbu

Tankerska plovidba nakon dvije i pol godine odolijevanja svjetskoj brodarskoj krizi za prvi kvartal ove godine iskazala je gubitak od 17 milijuna kuna, no Uprava ističe kako svi razvojni planovi idu normalno

Tankerska plovidba d.d. kao najznačajnija tvrtka u Zadarskoj županiji ušla je u prvom kvartalu ove godine u gubitak koji je iznosio 17,5 milijuna kuna.
Njihovo poslovanje koje seže do jedne desetine cjelokupnog gospodarstva Zadarske županije imat će značajan upliv na ukupna gospodarska kretanja cijele regije. Tankerska plovidba uspijevala je mimo očekivanja posljednje dvije i pol godine svjetske brodarske krize broditi bez gubitaka. No 2011. takvo što je teško očekivati, što potvrđuje i prvi kvartal.
Svjetska brodarska kriza
Kriza koja je zahvatila svijet u drugoj polovici 2008. godine značajno je udarila po brodarima. Najprije kroz problem kredita, odnosno financijskog sustava, a potom i kroz krizu vozarina koje su značajno pale. Tankerska je zahvaljujući ugledu, prethodnim ugovorima i vještom manevriranju između vremenskog najma i tržišta, racionalnim korištenjem zadržane dobiti iz vremena konjukture, končano lani i prodajom jednog broda, uspijevala poslovati profitabilno. U tvrtki su u tom vremenu preuzeli čak šest novih brodova ne odustajući od zacrtanih investicija.
Razvoj – osiguran
Štoviše u bilješkama Uprave i u ovom trenutku Ive Mustać piše:
– Usprkos okolnostima globalne recesije Društvo namjerava zadržati postojeću razinu investicija u svojoj osnovnoj djelatnosti – brodarstvu, te će do kraja 2014. godine povećati flotu na 23 broda ukupne nosivosti od preko 1,7 milijuna metričkih tona.
Investicije izvan osnovne djelatnosti Društva se nastavljaju, ali nešto sporijim tempom, te će uvelike ovisiti o brzini oporavka hrvatskog i svjetskog gospodarstva. Cilj Društva je zadržati visoku razinu likvidnosti, koja je postignuta kao osiguranje zbog izrazito cikličnog brodarskog tržišta, što je moguće duže. Trenutna globalna recesija je dodatno produbila očekivani pad vozarina na tržištu, te će Društvo nastojati dodatno racionalizirati poslovanje uz zadržavanje postojeće kvalitete usluga što je posebno važno u ekološki osjetljivoj djelatnosti kao što je prijevoz nafte i naftnih derivata. U svom redovnom poslovanju, Društvo je izloženo raznim financijskim rizicima uključujući efekte promjena tržišnih cijena, promjena tečajeva inozemnih valuta i kamatnih stopa. To se u ovom vremenu posebno odnosi na promjene vrijednosti američkog dolara jer je značajan dio potraživanja i inozemnih prihoda iskazan u ovoj valuti”.
Veliki financijski rashodi
Gledano na sam račun dobiti i gubitka poslovni prihodi u prvom kvartalu iznosili su 237,8 milijuna kuna u odnosu na lanjskih 243 milijuna i simbolično su manji.
Među ostalim i znatno veći financijski rashodi od 32 milijuna kuna razlogom su rasta ukupnih rashoda. Uglavnom ukupni prihodi su na 238,5 milijuna dok su rashodi na 256 milijuna te je tromjesečni rezultat negativan za 17,5 milijuna kuna nasuprot lanjskog pozitivnog od 18,3 milijuna.
U bilješkama Uprave stoji i da je Društvo izvršilo otplatu bankovnih kredita u iznosu od 56.955.108 kuna
Dana 14. travnja 2011. godine Društvu je isporučen brod za prijevoz nafte, naftnih derivata i kemikalija – novogradnja br. 711 (m/t “Velebit”) od strane hrvatskog brodogradilišta 3. maj.
Društvo je primilo novi dugoročni kredit u iznosu od 111.701.801 kuna, po kamatnoj stopi LIBOR + 1,75%, plativ u 40 kvartalnih obroka, te dugoročni kredit u iznosu od 73.419.024 kuna, po kamatnoj stopi LIBOR + 4,10% plativ u 12 kvartalnih obroka za financiranje iste novogradnje.
 Štoviše, koncem mjeseca očekuje se i porinuće drugog broda iz iste serije koji će nositi naziv “Vinjerac”.
Pametni štede u – konjukturi
Vrijeme konjukture brodarstva do polovice 2008. godine rezultiralo je iznimnim brojem naručenih novogradnji koje sada stižu na tržište. Svjetska trgovina kao ni svjetsko gospodarstvo nije se u međuvremenu oporavilo i vratilo na prethodne razine te s povećanim kapacitetima brodovlja dolazi do pada vozarina. To prvenstveno vrijedi za tekuće terete, odnosno naftu koja čini dominantan dio flote Tankerske plovidbe. Kod brodova za suhe i rasute terete vozarine su se oporavile, istina daleko od jako visokih pred svjetsku krizu, ali udjel i financijski učinak takvih brodova u floti našeg najvećeg brodara nedovoljan je da pokrije dubioze tankera.
 Puno boljih procjena do kraja ove godine nema. Tankerska plovdiba uzda se u racionalnost i okrenutost zdravlju firme i njenoj budućnosti, koja je na specifičan način definirana i vlasništvom, koja je dovela do zadržavanja dobiti u konjukturi iz čega se osigurava stabilnost pa i razvojni projekti tvrtke i u ovom kriznom vremenu. U skladu s onom starom kako “štedjeti valja u dobrim vremenima da bi se prebrodila loša”.