"Pokaži mi iz čega jedeš i otkrit ću tko si"

Slika korisnika anamarijabilan
Arheološki muzej Zadar obilježio Međunarodni dan muzeja
Centralno događanje bila je prezentacija hrane pripremljene po receptima zabilježenim u spisima Jerolima Vidulića u suradnji s Dragom Drmićem iz zadarske Udruge Starinar koji ih je pripremio
Zvonko KUCELIN
Začin od gorušice i ravioli s kupusom spravljeni prema receptu iz 15. stoljeća

Međunarodni dan muzeja – 18. svibnja, obilježen je i u Arheološkom muzeju Zadar. Program naziva „Pokaži mi iz čega jedeš i otkrit ću tko si“ startao je jučer u jutarnjim satima, a osmislili su ga Natalija Čondić, Kornelija A. Giunio, Dušanka Romanović, Vladimir Kusik, Jakov Vučić, Majda Dadić, Marina Brkić i Jelena Vekić Bašić. Centralno događanje bila je prezentacija hrane pripremljene po receptima zabilježenim u spisima Jerolima Vidulića u suradnji s Dragom Drmićem iz zadarske Udruge Starinar koji ih je pripremio. Vidulić je bio zadarski bilježnik, živio je od 1430. do 1499. godine, a među njegovim spisima pronađena su i do dana dadašnjeg sačuvana dva recepta zapisana osamdesetih godina 15. stoljeća koja se čuvaju u Državnom arhivu u Zadru. Napisana na talijanskom jeziku, ta dva recepta donose upute za pripremu začina od gorušice te raviola s kupusom koji su se mogli vidjeti no ne i probati u jednoj od vitrina muzeja. U ostalima su bile izložene informacije o ljudskoj prehrani, počevši od prapovijesnog razdoblja preko antike gdje se dobro jelo, kako su naglasili organizatori izložbe, preko srednjeg vijeka do novijeg doba koje je specifično po tome što se počelo pridavati više važnosti uređenju stola. 

- Najzastupljenija vrsta građe na arheološkim nalazištima ostatci su posuđa namijenjenog čuvanju, kuhanju ili posluživanju hrane. Često se prilikom istraživanja pronađe i velik broj biljnih i životinjskih ostataka. Obje grupe nalaza, svaka na svoj način, svjedoče o pre(hrani) ljudi u određenom razdoblju. Izbor originalne građe kao i idejne rekonstrukcije bazirane su na rezultatima novijih znanstvenih istraživanja. Naglasak je na široj javnosti manje poznatim podatcima kao što je pronalazak tragova sira na stijenkama ritona, kultnih posuda iz vremena srednjeg neolitika ili, pak, nalaz sjemena rotkvice u antičkoj luci u Zatonu, koji se datira u drugu polovinu 2. st. i predstavlja najstariji materijalni dokaz za njezin uzgoj u Europi u rimsko doba, kratko je rezimirala postav Jelena Vekić Bašić, spomenuto, jedna od autorica programa.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno