NEIZVJESNA GODINA Mali proizvođači paškog sira u krizi, veliki okrenuti maloprodaji

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Smanjen broj turista na Pagu odrazit će se na proizvodnju i plasman čuvene otočne delicije
Dok u siranama relativno optimistično gledaju na ovu poslovnu godinu, kod malih je proizvođača situacija prilično nesigurna, a kako turista nema, konobe su i dalje pune neprodanog sira
Roni BRMALJ
Proizvođači nacionalnog brenda na otoku Pagu nadaju se pozitivnim promjenama

Ovce i sir oduvijek su bili temelj opstanka stanovništva otoka Paga, davno prije turizma i ugostiteljstva koji danas nose otočno gospodarstvo. Turista će, zbog epidemije koronavirusa, ove sezone na otoku biti, prema procjenama turističkih zajednica, do 75 posto manje nego prethodnih godina, a takva situacija neminovno se odražava i na proizvodnju i plasman paškog sira. Ova se nadaleko poznata otočna delicija u normalnim godinama velikim dijelom prodaje ugostiteljima, kao i pojedinačnim kupcima koji dolaze na otok ili pak u trgovinama širom Hrvatske. Turista i vikendaša zasad na otoku gotovo i nema, ugostiteljski objekti tek su sramežljivo počeli otvarati vrata, a jedini za sad relativno siguran plasman na tržište je onaj putem maloprodajne mreže, bilo u vlastitim trgovinama otočnih sirana ili velikim trgovačkim lancima, pri čemu su u prednosti veliki proizvođači, nekoliko sirana koje posluju na otoku, s razgranatom prodajnom mrežom širom Hrvatske, dok su mali proizvođači koji sir prodaju na kućnom pragu ili izravno ugostiteljima duž Jadrana, za sad osuđeni na - čekanje.
Iz krize još bolji
Kako će ova godina, po svemu neizvjesna, izgledati za proizvođače sira i mlijeka, pokušali smo saznati u Kolanu i Šimunima na otoku Pagu, mjestima koja su središte proizvodnje paškog sira. Prvo smo posjetili Siranu Mih u vlasništvu obitelji Pernjak, koja je uz Pašku siranu i Siranu Gligora jedna od najvećih proizvođača paškog sira. Direktor Sirane Mih Šime Baričević, koji nas je za početak odveo u obilazak pogona koji zapošljava 26 radnika, koji godišnje proizvedu 22 tone paškog sira, uz još oko 230 tona ostalih sireva, odmah u startu ističe kako, bez obzira na krizu, sirana nije smanjila opseg otkupa mlijeka, kao ni proizvodnje sira, niti je smanjivana cijena otkupa mlijeka od kooperanata.
- Kolan je kolijevka paškog sira, s najvećim brojem proizvođača mijeka i sira. Sirana Mih ima svoje stado od petsto muznih ovaca, a imamo i dvadeset i devet kooperanata koji nam od prosinca do polovice lipnja isporučuju mlijeko paške ovce. Milijeko otkupljujemo u istim količinama kao i prošle godine, čak i nešto većim, ovisi o proizvodnji naših kooperanata. Tako se ni proizvodnja paškog sira nije mijenjala. Donijeli smo poslovnu odluku da ćemo iz krize izaći još bolji. S našim kooperantima smo u stalnoj komunikaciji od početka krize, pri čemu smo dogovorili da će apsolutno zadnja opcija biti smanjivanje cijene otkupa mlijeka. Ove godine smo cijenu otkupa podigli za jednu kunu, tako da sada mlijeko otkupljujemo po neto cijeni od 14 kuna plus PDV, za litru mlijeka, s tim da se kooperantima isplaćuju i određeni bonusi, s obzirom na proizvedenu količinu i period isporuke mlijeka. Niti jedan od njih nije prekinuo suradnju s nama, a sve isporučeno mlijeko do današnjeg dana je plaćeno u ugovorenom roku, uz minimalna odstupanja. Jednako kao ni cijene mlijeka koje plaćamo kooperantima, nemamo namjeru smanjivati broj zaposlenih, niti njihove plaće, kaže Baričević.
Očekivanja manja
Do kraja sezone mužnje je ostalo još oko mjesec dana, a Baričević najavljuje kako će i u tom razdoblju obaveze prema kooperantima biti na vrijeme ispunjene te proces proizvodnje paškog sira neće biti ugrožen.
- Ako ovu krizu nećemo iznijeti korektno, nećemo je iznijeti nikako, kaže direktor.
Zanimalo nas je što je s drugim »krajem« procesa, plasmanom sira na tržište, s obzirom na to da ugostiteljski objekti gotovo dva mjeseca nisu radili, a pitanje je kako će i koliko raditi u sezoni, uz sigurno velik pad dolazaka turista.
- Ta strana posla je dosta stradala, pogotovo u ugostiteljskom dijelu. Ali kako sve loše u životu donese i nešto dobro, tako je i ova kriza otvorila neke nove prilike. Mi smo i prije koronakrize donijeli odluku da se okrenemo više prema maloprodaji. Zatvaranjem ugostiteljskih objekata naišli smo i na problem nemogućnosti naplate od ugostitelja, ali zato smo već sada, u prvoj polovici svibnja, pojačali segment maloprodaje. Po prvim rezultatima, uvjeren sam da ćemo sve ono što smo izgubili u segmentu ugostiteljstva, do sredine sezone nadoknaditi u maloprodaji, kaže Baričević.
U ugostiteljstvu je situacija s plasmanom sira još uvijek posve neizvjesna. Neki ugostitelji, objašnjava, naručili su određene količine sira, dok drugi čekaju rasplet krize i početak pune sezone.
- Nitko ne zna što će biti sa sezonom. U ovo doba, prethodnih godina, već je bilo jako puno turista na Pagu i u ostatku Hrvatske, iako je zapravo svaka sezona u punom smislu započinjala tek od polovice lipnja pa do pred kraj kolovoza. Ove godine su očekivanja manja, ali mi smo dovoljno malo tržište da ipak dio sezone možemo nadoknaditi, kaže Baričević. Dok u siranama relativno optimistično gledaju na ovu poslovnu godinu, bez obzira na krizu, kod malih je proizvođača, s nekoliko desetaka muznih ovaca, situacija prilično neizvjesna. Oni svoj sir uglavnom prodaju ili na kućnom pragu, ili imaju dugogodišnju suradnju s ugostiteljima, često u Istri i na Kvarneru, a kako ugostitelji nisu radili, a turista nema, konobe su im još uvijek pune neprodanog sira.
Konoba puna sira
- Konoba je puna pa smo odlučili više ne raditi sir, nego mlijeko prodajemo siranama, kaže nam Miljenka Tauzer iz Kolana, čija obitelj se, kao i većina ostalih, bavi uzgojem ovaca i proizvodnjom sira. U normalnim godinama iz njene se konobe proda oko osamsto kilograma sira, no ove je godine proizvela tek oko dvije trećine te količine.
- Kupaca zasad nema, vidjet ćemo hoće li se pojaviti tijekom idućih mjeseci. Dio sira koji proizvodimo unaprijed je rezerviran, od stalnih kupaca, no odlučila sam da više neću raditi sir, nego prodavati mlijeko siranama jer je nemoguće predvidjeti hoće li kupaca biti ili ne, zaključuje ova Kolanjka.
Za one koji i inače proizvode mlijeko kao kooperanti situacija se nije bitno promijenila u odnosu na uobičajenu. Đovani Fabijanić iz Šimuna koji ima stado od stotinjak muznih ovaca, čije mlijeko isključivo prodaje upravo sirani Mih iz Kolana, potvrđuje Baričevićeve navode o isporuci i plaćanju proizvedenog mlijeka.
- S prodajom mlijeka nema poteškoća, sve proizvedene količine se uredno otkupljuju. Kod plaćanja je bilo nešto manjih kašnjenja, što je i razumljivo s obzirom na situaciju, ali nije bilo nikakvih većih zaostataka ni poteškoća s naplatom. Ova kriza je vjerojatno teže pogodila one koji proizvode sir kod kuće, nego nas koji proizvodimo mlijeko za prodaju, ali vjerujem da se u konačnici neće dugoročno loše odraziti na ukupnu proizvodnju sira na otoku. Pokazala je, s druge strane, da su u nepredvidljivim okolnostima poput sadašnjih, u prednosti veliki, certificirani proizvođači, koji svoje sireve mogu prodavati u maloprodajnoj mreži, iako ne vjerujem da će ni mali proizvođači na dulji rok biti ugroženi, zaključuje Fabijanić.

 

Kravlji sirevi će naći mjesto na tržištu

Iako je paški sir najpoznatiji proizvod Sirane Mih, većinu proizvodnje čine ostali sirevi, od kravljeg ili miješanog kravljeg i ovčjeg mlijeka, čiji plasman velikim dijelom ide kroz maloprodajnu mrežu i s kojim zasad nema većih poteškoća.
- To su sirevi čija prodaja nije upitna, s obzirom na to da su već niz godina prepoznati na tržištu, jedino što je udio njihove prodaje u odnosu na zalihe u postotku nešto manji, no uzrok tome je povećanje proizvodnje u ovoj godini, kada smo otkup kravljeg mlijeka povećali za gotovo osamdeset posto. Uvjereni smo, s obzirom na omjer cijene i kvalitete, po kojemu smo u samom vrhu u Hrvatskoj, da će ti sirevi bez problema naći svoje mjesto na tržištu i da s njihovim plasmanom neće biti nikakvih poteškoća, kaže Baričević.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno