PRIČE I CRTICE O VINU Tomislav Glavić donio Grk i Cabernet Franc u Nadin

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
U Nadinu i Nadinskom blatu u susretu sa dva nova vina
Grk je iskonska hrvatska sorta s pješčanika Lumbarde na Korčuli gdje je u izolaciji preživjela pošast filoksere, a mještani je čuvali kao tajni napitak, dok je, gotovo nevidljiv, Cabernet Franc pomoćnik boga vina
Damir MARIČIĆ
Tomislav Glavić uz novi nasad Grka i Maraštine

Vodim vas u Nadin i Nadinsko blato u novoj misiji za obići vinograde dviju ovdje sasvim novih sorti, i kušati i opisati vino od njih. Domaćin je Tomislav Glavić, jedan od vinskih serdara Ravnih kotara, kako ih ja nazivam, makar u stvari vinski vitez (član Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova), i kojeg u njegovom dvojakom obrtu KerVin (Keramika + Vino) podjednako odlikuje pedantnost i perfekcionizam.
U šali mu kažem kako bi, da je živio u doba dok je car Franjo Josip poticao osnivanje vinarskih zadruga, bio najtraženije osoba, kad se sjetim podruma s betonskim tankovma za vino obloženim staklenim pločicama, u vrijeme kad nije bilo inoksa, a drvene bačve od desetaka tisuća litara bile rijetke i skupe.

Grk stoljetna tajna Lumbarde

Vino zvano Grk od istoimenog grožđa hrvatska je izvorna čarolija stoljećima skrivena u pijeske Lumbarde na Korčuli, gdje je uspio opstati za pošasti filoksere, jer ni ona nije dospjela do izoloranih otočkih krajeva, a pješčanici s nešto ilovače joj se ni inače nisu podavali. Da ova izvorno lumbardska priča zaslužuje daleko veću sadnju uvjeravao nas je dugo naš vinski prijatelj i jedan od najboljih vinskih znalaca i znanstvenika Hrvatske dr. sc. Edi Maletić preporučujući je za sadnju na zadarskom području tvrdnjama da daje i bolja svojstva nego doma, a nakon što je posadio na posjedu agronomskog fakulteta na Baštici.
Grk je bijela sorta i u stvari - Grkinja, jer ima ženski cvijet, za razliku od većine ostalih sorti vinove loze koje su dvospolne. Zato ne može biti sam u vinogradu jer treba oprašivače. Kao oprašivači obično se na Korčuli i dijelu Južne Dalmacije kamo se stidljivo proširio (Korčula, Palješac,..), sade plavac i rukatac, pa je Glavić svojih 600 panja posadio sred Nadinskog blata uz maraštinu, što je naš naziv za prije spomenuti rukatac. Sada mu je 4 godine, a milina ga je trenutno gledati jer je divno rodio, pa će mu moguće trebati rod i umanjiti za postići ono što Tome želi postići od svakog svog vina. O vinu ćemo kad ga popijemo, jer za studijskog putovanja Kotaraca i TZ Ravnih kotara u Friuli Veneziu Giuliu, na prvoj poputnoj promociji ovog Tominog vina, nisam bio dovoljno brz za izdašnije ga kušati. Kako je par cijenjenih ovdašnjih vinskih znalaca došlo do njega i, po prvom kušanju, bezecirao ga, a od mladog vinograda još ga je premalo ostalo, moram požuriti.

Cabernet Franc kao otac i »epizodist« vinskih Oscara

Produžit ćemo preko dijela najstarijih nasada u blatu, s početka 70-tih godina prošlog stoljeća, mahom grenachea, koje neki drže dobro i dosađuju, dok dio ipak propada. I evo nas do table na kojoj je 1.400 loza Cabernet Franca. Jasna je motivacija Tomislava Glavića, i svih koji su već ili će saditi Grka - jer tržište traži autohtone samo naše sorte, a i bijela je, a njih nam fali, a više idu, jer se većina vina proda za turizma ljeti, kad su naši moćni crnjaci »premoćni«. Sadnja Cabernet Franca profesionalni je izazov i znatiželja znalca. Većina prosječnih vinopija nema pojma o čemu se radi, pa ni kad ga pije. Franc je Tomin na panju, u besprijekorno uređenom vinogradu, čudesan, iako ga je u startu radio na način umanjenja roda, opet će trebati odbacivati grozdiće,
Inače Cabernet Franc možemo usporediti s glumcem sporednih uloga čija djeca igraju glavne u filmovima predoređenim za Oscare, a koje bez njega nikad ne bi dobili. Cabernet Franc, naime, otac je Cabernet Sauvignona i Merlota, danas najraširenijih crnih gožđa na svijetu. I on je bio jedan od prvih »kolonizatora«, dakle grožđa koji su nakon što su Francuzi našli riješenje za filokseru kalemljenjem na podlogama američke (divlje) loze, masovno raširen diljem prethodno 80% uništenog vinskog svijeta. No, gotovo nikad niste pili Cabernet Franc. Ali ste pili Bordeux. U njemu ste pili Cabernet Sauvignon, Merlot i Cabernet Franc, uz možda još štogod, jer to je klasična bordoška crna mješavina i najčuvenije vino na svijetu. Bez Franca, ma kako ga malo unuta bilo, ga ne bi bilo jer C. Sauvignonu ublaži robusnost i agresivnost tanina, a Merlot podigne i postroži.
Franca ima diljem svijeta ali rijetko bude deklariran, odnosno označen, jer se mahom stavlja u kupaže kojima ne dominira. Tako je timski igrač bez kojeg ni jedan utakmica ne bi bila dobivena, a kojeg po imenu nikad nitko ne spomene.

 

Župan Longin sa vinarima o pomoći

Župan Božidar Longin i Danijel Segarić zadužen za poljoprivredu, ruralni razvoj,... organizirali su sastanak i dogovor s ovdašnjim vinarima reagirajući na turobnu godinu koja bi mogla "pojesti" višegodišnje trude s kojim su upravo oni postali jedan od ponosa ovog kraja. Nazočili su članovi Upravnog odbora Udruge vinara Zadarske županije, Tomislav Glavić, Radoslav Bobanović, Šime Škaulj, Milivoj Kurtov, Stipe Vučemilović, te Milenko Rajić i Zoran Pantalon iz Kraljevskih vinograda.

Vinari su zbog korone, i dosadašnjeg izostanka gotovo bilo kakve prodaje vina, u najgoroj situaciji do sad, a sustavne mjere i interes za spašavanje ovog segmenta agrara nitko ne spominje. To bi u ovdašnjim uvjetima moglo dovesti i do propasti dijela vinogradara i vinara, a nakon što su kroz posljednjih 20 godina bili rijetka proizvodnja koja je stasala, dok su druge nestajale, i od nekadašnjih bezimenih vina stvorila 100-tinjak etiketa vrhunskih vina.

Raspravljalo se o pomoći u aktualnoj situaciji kroz dodatnu promociju i osvještavanje ovdašnjih potrošača o vrijednosti regionalnih nam vina i poticanju konzumacije vina ovog kraja, te mogućim zajedničkim prigodnim akcijama. Također o mogućnosti suradnje s lokalnim trgovačkim lancima u tom cilju.

Dotaknuto je i dugoročno eno gastro brendiranje Zadarske županije u kojem bi "forte" činio četverokut: uz bijelu ribu (preko 80% ulova, uzgoja i prerade bijele ribe u zemlji događa se ovdje), sir, sa prevodnikom u Paškom siru i siranama, koje su kvalitetom vrh svijeta, sve zaliveno vrhunskim maslinovim uljima i vinima. Spomenuto je, konačno, uz svježe povrće, okosnica Mediteranske prehrane upisane u UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva, a od svjetskih zdravstvenih autoriteta oglašenom najzdravijom na svijetu s efektivnim produljenjem života i do deset godina.
 

Popisane štete na vinogradima

Na zahtjev grada Benkovca župan Zadarske županije Božidar Longin donio je Odluku o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane tučom, kišom koja se smrzava u dodiru s podlogom, na području Grada Benkovca, za naselja: Benkovac, Benkovačko selo, Buković, Donje Ceranje, Kožlovac, Lisičić, Podgrađe, Popovići, Pristeg i Radašinovci.

Prema prvim procjenama štete su veće od 10 milijuna kuna, odnosno šteta je procijenjena između 40 i 85 posto ovisno o kulturama, a kod vinogradara i vinara, koji su predmet interesa ovog feljtona, od 70 do 80%. Loze su zatečene u fenofazi rasta i razvoja mladica od 10 do 50 cm, a mladice su stučenih vršaka odnosno grozdića. Naveli smo kako su posebno stradali značajniji vinogradari i vinari Božo Baćić iz Podgrađa, Branko Kutija i Zvonimira Bačić u Lisičiću, odnosno i Krešimira Dražina, Ivana Čerina,...

Neophodnim tretmanima pristupili su odmah ne bi li spasili vinograde barem za iduću godinu, dok se za ovu teško nadati da će ako dođe do retrovegetacije iz spavajućih i latentnih pupova biti razvijeno išta više od pokoje čevulje.

Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)