Ako mi ne budemo mogli dokazati Europi da ribolov provodimo na održivi način, mi ćemo imati značajan problem u branjenju bilo kojeg alata, morat ćemo kod donošenje bilo koje odluke prihvatiti njihova pravila i nema nas. S druge strane kad imamo svoje podatke o monitoringu, ulovu iz kojih možemo tvrditi da je stanje kod nas održivo, onda imamo argumente za izuzeća od pravila u Mediteranui, kaže načelnik Odjela za ribarstvo HPK Lav Bavčević
Riječki ribar Saša Elez nedavno je upozorio kako je crno tržište rak rana hrvatskog ribarstva. Osobito se to odnosi na tržište bijele ribe gdje nam brojke otkrivaju paradoksalnu situaciju. U Hrvatskoj 3.500 brodova lovi bijelu ribu, a u 2009. godini prijavljen je ulov od samo 4.200 tona pa ispada da svaki brod ulovi nešto više od 1.000 kilograma bijele ribe, što im je nedovoljno za opstanak. Očigledno je da velike količine bijele ribe završe na crnom tržištu.
Elezu je prekipjelo kada je proveo tri dana u ribolovu na jastoge u ZERP-u. Sve je unaprijed dogovoreno s kupcima, a zatim su svi dogovori pali u vodu. Njemu su na kraju ostali neprodani jastozi i troškovi ribolova. Prema njegovom mišljenju glavni krivac za to jest što postoji veliki broj švercera koji prodaju svoju ribu na crno ugostiteljima koji su najveći potraživači bijele ribe.
Nadzor ugostitelja
– Na tržištu se svaki dan nađe pet do deset jastoga ulovljenih na crno. Oni se prodaju po nižoj cijeni, a mi koji radimo profesionalno tu ne možemo konkurirati. Hrvatska država samo deklarativno pomaže razvoj ribarstva. Tržište je nesređeno, ide se na ruku prekupcima, švercerima, izvoznicima. Za nas prave ribara nema tu spasa. Trebale bi inspekcije odlaziti u restorane i tražiti podrijetlo svakog jastoga kojeg vide u bazenu. Što je s bijelom ribom koja u konobe dolazi zaleđena u restorane. Zaleđivanje je tehnološki proces koji zahtjeva nadzor. Gdje su tu nadležne službe, kaže ogorčeni Elez.
Predsjednik Ceha ribara Obrtničke komore Zadarske županije Boško Edison komentirajući Elezov slučaj kaže da je to činjenica i istinito stanje. Edison kaže kako su ribari nebrojeno puta upozoravali nadležne institucije na to, ali to nikad nije ostvarilo veći efekt.
– Imate veliki broj onih koji rade bespravno, nemaju nikakve dozvole i oni dovode profesionalne ribare, one koji rade na bijelo, u hendikepiranu situaciju. Trebalo bi pojačati policijski i inspekcijski nadzor nad specifičnim alatima kojima se lovi bijela riba. Isto tako treba pojačati nadzor u konobama i restoranima. Ljude koje se bave ugostiteljstvom trebalo bi pitati porijeklo bijele ribe. Kada bi se ove mjere provele sigurno bi se riješilo devedeset i devet posto sivog tržišta, kaže Edison.
Potreba za evidencijom
Načelnik Odjela za ribarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Lav Bavčević upozorava na potencijalnu opasnost u slučaju nastavka loše prakse slabog evidentiranja ulova u priobalnom ribolovu.
– Opstojnost i budućnost hrvatskog ribarstva ovisi o našoj sposobnosti da evidentiramo ulov kako bi sutra mogli braniti stajalište pred Europom da ribolov provodimo na održivi način. Ako mi to ne budemo mogli dokazati mi ćemo imati značajan problem u branjenju bilo kojeg alata ili kod donošenja bilo koje odluke. Isto tako ako se monitoringom utvrdi da je ulovljena količina mala Europa će reći da je naše more prelovljeno. U slučaju da mi budemo tvrdili da toga ima više reći će nam da nismo sposobni voditi statistiku. Dakle, bez podataka morat ćemo prihvatiti njihova pravila i nema nas. S druge strane kad imamo svoje podatke o monitoringu, ulovu iz kojih možemo tvrditi da je stanje kod nas održivo, onda imamo argumente za izuzeća od pravila u Mediteranui, kaže Bavčević.
Bavčević dodaje kako profesionalni ribari posebno pušu na to da dio ribe koja je ulovljena u malom, sportsko-rekreacijskom ribolovu ulazi na tržište što njih zbog konkurencije prisiljava da se ponašaju na isti način da bi preživjeli.
– Država će da bi dobila prave podatke o priobalnom ribolovu morati pojačati monitoring i evidentirati barem dvadeset posto ulova. To znači da će u svakoj luci biti značajan broj inspektora koji će pregledavati ulov. Alternativa tome može biti uvođenje očevidnika i za brodove manje od deset metara štotakvim ribarima predstavlja značajan problem jer na takvim brodovima nemaju uvjeta za to.
Zadarsko područje nije carstvo sive ekonomije
U hrvatskom ribarstvo stvorio se negativan dojam kako je upravo zadarsko područje carstvo sivog tržišta što Boško Edison odlučno opovrgava.
– Ne bih rekao da smo mi najgori. Ima crnog tržišta, ali situacija nije ništa gora nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj, Istri i Kvarneru. Kako mi možemo biti najgori kada se većina naših ribara bavi gospodarskim ribolovom, imaju koće i plivaričare. Na sjevernom Jadranu ima daleko više ribara koji se bave ulovom bijele ribe. Mi smo najveća ribarska županija. Izvozimo devedeset posto ulova gdje svaki kilogram treba biti evidentiran.
najnovije
najčitanije
Zadar
uskoro prezentacija
Proveden program usavršavanja kuhara osnovnih škola Županije
Nogomet
Stigla potvrda
Julian Nagelsmann produljio ugovor s Elfom, ostaje na kormilu do SP-a 2026. godine
Zadar
NAKON SEDAM MJESECI
Postignut dogovor Uprave i radnika Luke Zadar
Scena
PROMJENE U ŽIRIJU
Evo koga više nećemo gledati u Mastechefu: “Vrijeme je za nove izazove…”
Hrvatska
posebno upozorenje
Ustavni sud: Milanović ne može biti kandidat za mandatara Vlade
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo bivši profesionalni košarkaš i trener Denis Skitarelić
Zadar
LIJEPA PRIČA
KONAC DJELO KRASI Zadranka Matea Ljubanović u Norveškoj ispisuje uspješnu poduzetničku priču
Zadar
HEP JAVLJA
INFORMIRAJTE SE! Brojne ulice u Zadru sutra ostaju bez električne energije
Županija
PODRŠKA S JUGA
DOMINACIJA HDZ-a Evo kako su glasali gradovi Zadarske županije
Zadar
25 GODINA PJESME