Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Odgurali se od dna krize?!

17.06.2012. 22:00
Odgurali se od dna krize?!


Zaključak Komore o “odljepljivanju od dna krize” zbog nešto bržeg rasta prihoda od rashoda, smanjenja konsolidiranog gubitka cjelokupnog gospodarstva, bržeg rasta izvoza, rasta investicija, moguće je pretjerano optimističan kad gospodarstvo bilježi konsolidirani gubitak od gotovo 400 milijuna kuna


HGK – Gospodarska komora Zadar sačinila je temeljitu anlizu gospodarskih kretanja u Zadarskoj županiji iz koje se nameće zaključak da se gospodarstvo u 2011. – odlijepilo od dna krize!?
Takav zaključak vidi se u nekoliko podataka: ukupan prihod rastao je 2,4 posto, dok su rashodi rasli dva posto te je povećan prihod od prodaje u inozemstvu, odnosno udjel izvoza, konsolidirani račun dobiti i gubitka poboljšan je za sedam posto, povećana je aktiva, značajno porasle investicije, a i broj zaposlenih u gospodarstvu povećan je za simboličnih 0,4 posto, dok je broj nezaposlenih blago padao.
Da je riječ o debeloj krizi, a da su pozitivni pokazatelji tek naznaka odguravanja od dna jasno je iz temeljnog podatka: gospodarstvenici “pozitivci” imali su 417 milijuna kuna dobiti, a “negativci” 906 milijuna kuna gubitka.
To zbirno daje minus od 396 milijuna, iako je on sedam posto manji od lanjskog. Ukupno je gospodarstvo uprihodovalo 10,7 milijardi kuna, ali su rashodi iznosili 11,1 milijardi kuna što nam opet daje onih 396 milijuna minusa.
Pad i rast
Najveći pad prihoda bilježi odjel – prijevoz, skladištenje i veze zbog dominacije Tankerske plovidbe ovim djelatnostima, a koja je zbog svjetske brodarske krize imala 123 milijuna kuna pada prihoda uz rast rashoda od 40 milijuna te ostvarila značajne gubitke. Takav se pad osjeti jer sama Tankerska plovidba određuje preko 10 posto gospodarstva cijele županije.
Već tradicionalan pad imalo je građevinarstvo koje se u 2007. pa i 2008. godini uspinjalo i do 13 posto udjela u ovdašnjem gospodarstvu da bi sad bilo svedeno na oko osam posto, i to uz značajne gubitke (stotinjak milijuna kuna).
Najveći ohrabrujući rast imale su djelatnosti poljoprivrede i ribarstva (uvećanje prihoda od čak 162 milijuna kuna) čime je konačno ovaj set djelatnosti segnuo na ozbiljnih 8,3 posto udjela u cjelokupnom prihodu gospodarstva, nadmašivši i građevinarstvo. Rasla je i prerađivačka industrija, makar ostaje pretežito gubitaška, kao i djelatnost pružanja usluga smještaja i prehrane, odnosno ugostiteljstvo i turizam (povećanje prihoda od 73 milijuna kuna) kojem to uspijeva već četvrtu godinu zaredom dok drugi padaju  itd.
2008.-2011.
Komora si je dala truda te podacima Fine, Trgovčkog suda, HZZO-a, HZMO-a, TZ-a itd. usporedila kretanja od 2008. i vrhunca “pozitive”, odnosno ujedno i početka krize do danas. Gospodarstvo, koje je te posljednje zdrave godine imalo prihod od 12,6 milijardi kuna, nakon dvije godine pada (do 10,5) sada je opet u blagom rastu na 10,7 milijardi. Samo gospodarstvo imalo je te 2008. godine 20.337 zaposlenih da bi 2011. završilo s 20.271.
No, u strukturi su vidljive velike promjene: trgovina je izgubila 14 posto radnih mjesta, sada zapošljava 22,7 a ne 26,5 posto svih zaposlenih u privredi. Industrija je izgubila gotovo 11 posto mjesta pa je na udjelu od 17,7 posto odnosno svega 3.500 zaposlenih. Građevinarstvo je smanjilo zaposlenost za gotovo 30 posto. Turizam i ugostiteljstvo rasli su 25 posto, poljoprivreda i ribarstvo barem tri posto, a pomoćne i administrativne usluge u gospodarstvu čak 27 posto. Kod prijevoza, skladištenja i veza dogodila se u međuvremenu naizgled neobjašnjiva revolucija – broj zaposlenih je udvostručen!? Naravno da to nije moguće već se u rješavanju statusa pomoraca mnogo toga promijenilo te ih je sad daleko veći broj prijavljenih.
Struktura
Strukturno smo i dalje određeni dominacijom trgovina u gospodarstvu s udjelom od 29,3 posto, a slijedi s 19,4 posto udjela prerađivačka industrija. Prijevoz, skladištenje i veze su uz sve katarze na 12,4 posto udjela, dok je poljoprivreda i ribarstvo skočilo kroz nekoliko godina na 8,3 posto nadmašivši srozano građevinarstvo sada na 8,2 posto te turizam i ugostiteljstvo sa 7,4 posto i također višegodišnjim uvećanjem udjela. Uglavnom trgovina je svoj udjel smanjila kroz tri godine za 20-ak, a graditeljstvo za čak 40-ak posto, dok su pojoprivreda, ribarstvo, turizam i ugostiteljstvo svoj – više nego udvostručili.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU