Svake godine propada tisuću tona vune

Slika korisnika admin
Autor: 

Sredina je lipnja, rascvjetale lipe mame ljepotom i mirisom ali, ovčari slabo uživaju u njenom opojnom mirisu. Valja pokositi, balirati i uskladištiti sijeno i djetelinu, a došlo je i vrijeme striže ovaca.

Strižu obavljamo na podnevnoj pauzi, kaže Mica Mršić, rođena medviđanka kao i suprug, ali sada su u Medviđi ponekim vikendom, obavezno za feštu, a sve ostale dane i mjesece u Miranjima.

- Ujutro u četiri se ustajemo, nastavlja priču Mica, samo popijemo kavu i u polje. Jedan dan kosimo, drugi baliramo, treći vozimo ali sve to do devet sati. Tada jednu uru odmorimo, marendamo i uhvatimo se škara, suprug Mirko električnih, a ja naših starinskih - kovani. Ošišamo trideset do pedeset pa opet u polje. Triba puno sijena jer ovaca je oko 200, a triba i ih sve ošišat.

Rekorderke Helena i Tonka

Slična priča je i kod ostalih velikih uzgajivača jer većina ih ne unajmljuje profesionalne šišače. Na pitanje je li to zbog cijene same striže, odgovaraju da ne. Jednostavno to je tradicija koju nastojimo održati, kaže i Marko Mamić iz Lišana Ostrovičkih, jedan od najvećih uzgajivača ovaca u Županiji pa nastavlja:

- Ja se mogu podičiti mojim kćerima Helenom (29) i Tonkom (26) koje su u dva dana ošišale 450 ovaca.

- Nevjerojatno, nemoguće, još ručnim škarama!? - čude se nazočni i komentiraju, ali Marko ih razuvjerava, cure su šišale od "sunca do sunca i svaka je dobila tisuću EU. Ja vjerujem i sama bi bila blizu tome broju ako bi cijeli dan samo šišala, kaže Mica i dodaje, samo trebaju dobre, kvalitetne škare, dobro zdravlje i snaga u rukama. Muke ti Mici tako divaniti, mlada i zdrava a što će starčad, komentirala je Ljubica Čačić iz Bruške.

Ljubica je prije deset godina bila u benkovačkoj ekipi natjecatelja ručnim škarama.

 Naime, 09. lipnja 2007. godine u Benkovcu je održano prvo državno natjecanje u striženju ovaca. Natjecanje se odvijalo u dvije kategorije: Električnim strojem i tradicionalni način - ručna tehnika škarama. Pobjednik u striženju električnim škarama bio je bjelovarčanin Mihael Vuk, s vremenom od samo 6 minuta i 16 sekundi koliko je trebalo da ošiša 5 ovaca, dok je drugo mjesto osvojio Tomislav Bulić iz Korlata.

Očekuju razumijevanje gradonačelnika

To je bio rezultat za pamćenje jer Tomislav je nadmašio jaku i uhodanu ekipu koja je došla iz unutrašnjosti i koja je redovito sudjelovala na svim do tada organiziranim međužupanijskim i regionalnim natjecanjima od samog početka, odnosno od 2003. godine.

Iako Tomislav i danas u Korlatu posjeduje impozantno stado ovaca malo je vjerojatno da će sam šišati ovce jer on sada obnaša dužnost gradonačelnika Grada Benkovca.

- Nema vrimena, a nije ni dolično da gradonačelnik šiša ovce, glasno se čuje komentar. Da, ali imat će više razumijevanja za nas ovčare i stočare jer sigurno dobro zna kako mi dišemo, nadovezuje se Marinko Ušljebrka. Moga bi, kaže Marinko, on nama svima lipo kupit električne škare pa bi onda bili moderni i u skladu s vrimenom.

E ne će meni električne škare šišat ovce! - kaže Ljubica i dodaje: - Bilo bi najbolje da se držimo starinskih kovanih škara, onog što znamo i kako smo naučili od naših starih, a neka i zanat ne izumre, što bi mi pomagali industriju pa da kovači nemaju posla.

 Na pitanje kako zbrinjavaju vunu, odgovori koji su uslijedili teško bi prošli kod nadležnih institucija, a poglavito kod Državnog zavoda za

zaštitu prirode i Javnih ustanova. Dakle, jasno se može zaključiti iz razgovora sa ovčarima da nema organiziranog zbrinjavanja vune, nema opomena ni kazni za one koji vunu ostavljaju razbacanu po grumilama i iza njih, po jamama i grmlju ispod drače i smrike, uz prometnice i staze koje vode do atraktivnih turističkih destinacija, a nerijetko se nađe i na dnu mora, rijeka i jezera.

U samo dva desetljeća doživjela je vratoloman skok, od pijedestala pala je na samo dno, niže ne može pasti. Ali, mogu se dogoditi gadne posljedice neodgovarajućeg gospodarenja vunom zbog negativnog utjecaja na okoliš, vodu, more, zrak i tlo, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.

Uspon i pad vune

 Ovčarstvo je u pozitivnom zamahu, a ovčarska proizvodnja okarakterizirana kao najbliža održivoj i ekološki prihvatljivoj stočarskoj proizvodnji pa je za očekivati značajnije povećanje prinosa vune, a time i opterećenje eko-sustava Hrvatske. Nužno je stoga, brzo i učinkovito rješavanje sadašnjeg problema gospodarenja otpadom vune, ali i otpadom općenito.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)