Bili brig trebao je biti odraz Poluotoka

Gradski kvart Bili brig tema je ovogodišnje Gradionice Društva arhitekata Zadar kojoj je želja da se jednostavnim, lako izvedivim i jeftinim rješenjima poboljša kvaliteta življenja u ovom dijelu grada, ali i da se skrene pozornost javnosti na ovaj kvart u kojem živi 10.000 ljudi, ali koji je dugi niz godina slovio kao periferija grada. Bili brig jedini je zadarski urbanistikči projekt u čije se osmišljavanje i planiranje krenulo od nule, te je bio zamišljen kao kvart u kojem će zgrade biti izgrađene kao blokovi s unutrašnjim dvorištima, koji će imati pješačku i prometnu komunikaciju. U samom srcu kvarta trebala je biti izgrađena tržnica, škola, dječji vrtić te društveno-kulturni dom, ali se ovo, zbog brojnih povijesnih okolnosti, među kojima je rat, ali i neriješenih imovinskopravnih odnosa, nije realiziralo. Zbog ovoga Bili brig ima dojam nedovršenosti, lako se izgubiti u labirintu improviziranih prolaza i ulica jer se vozi, i u pojedina dvorišta ulazi, preko nogostupa ili preko makadama.

Planirano oko 2.000 stanova
O problematici ovog zadarskog najmnogoljudnijeg kvarta te o tome kako je kvart zamišljen razgovarali smo s ljudima koji su 70-ih godina prošloga stoljeća sudjelovali u planiranju i projektiranju ovoga kvarta.
To su urbanist Vjekoslav Pavlaković, koji je projektirao kvart, arhitekt Nikola Bašić, koji je projektirao stanove i zgradu te inženjer građevine Ante Grašo, koji je tada radio u Zajedničkoj samoupravnoj interesnoj zajednici za stambeno komunalnu djelatnost Općine Zadar (ZSIZ). Ova se institucija bavila propisima i pravilima, ali je bila i svojevrsni investitor za usmjerenu stambenu gradnju.
– U projektiranje i realizaciju Bilog briga krenulo se početkom 70-ih godina prošloga stoljeća, zato jer je u gradu nedostajalo stanova te se razmišljalo gdje ih napraviti. Bili brig se pokazao kao dobra lokacija jer je bio dovoljno velik prostor te nije trebalo biti mnogo problema s rješavanjem imovinskopravnih odnosa. Mnogima je bilo neshvatljivo zašto je odabran Bili brig jer su ga u to vrijeme smatrali periferijom grada. Međutim, tada je tamo oko 80 posto zemljišta bilo u društvenom vlasništvu što je mnogo olakšalo planiranje i gradnju. Također, tada u Zadru nije postojala komunalna infrastruktura, odnosno kanalizacija pa je napravljen projekt za mješovitu kanalizaciju. Napravljen je zato kolektor za oborinske vode i kanalizaciju. Također su izgrađene i trafostanice kako bi se strujom mogle opskrbiti te zgrade, ispričao je Ante Grašo dodavši kako je na Bilom brigu trebalo biti izgrađeno oko 2.000 stanova, a budući se radilo o vrlo zahtjevnom i ambicioznom projektu u njega je uključena cijela zadarska i splitska arhitektonska scena.

Izgradnja novog kvarta od temelja
– Mi smo za Zadar pokrivali kompletnu komunalnu infrastrukturu te stambene zgrade. Koordinaciju je vršio ZSIZ koji je bio nadležan i za nadzor te organizaciju. U izgradnji Bilog briga uključena je bila kompletna zadarska operativa: GP Jadran, GP Gortan, GP Lavčević i GP Radnik iz Benkovca, jedino nije radilo GP Zadar, jer su oni bili angažirani na drugim projektima, pojasnio je Grašo prisjećajući se ambicioznog projekta izgradnje kompletno novoga kvarta iz temelja. Grašo nam je rekao kako je izgradnja stambenih zgrada počela je 1982. godine i to prvo zgrada vojne pošte. Do rata se, kazao je, gradilo do 500 stanova godišnje, te je do početka 90-ih dovršeno oko 80 posto projekta. Dovršena je većina stambenih zgrada, ali nije dovršena škola, dječji vrić, društveni i kulturni dom, ambulanta i tržnica.
– Prilikom projektiranja Bilog briga na prvom nam je mjestu bila humanost i humanitet. Bili brig zamišljen je kao reminiscencija povijesne jezgre grada – zamišljen je kao struktura unutar koje će se graditi stambeni blokovi do četiri kata visine s unutrašnjim dvorištima te bitnim funkcijama za život stanovnika. Trebalo je izgraditi školu, vrtić te sve ono što je potrebno da kvart ne bude spavaonica. Osim toga, iako se gradio na tadašnjoj perifariji rada, trebao se vezati za Bulevar i centar, pojašnjava viziju Bilog briga urbanist Vjekoslav Pavlaković, jedan od autora urbanističkog izgleda ovoga kvarta. Istaknuo je kako je u to vrijeme bespravna gradnja počela kontaminirati rubne djelove grada te se gradnjom ovakvog kvarta htjelo spriječiti daljnje širenje bespravne gradnje.

Danas veliki prometni problemi
– Poluotok je izgrađen na karakterističan način i projektirajući Bili brig htjeli smo stvoriti svojevrsni odraz Poluotoka/Grada stvarajući mikrostrukture, odnosno blokove s unutrašnjim dvorištima i stanovima koji gledaju na ta dvorišta čime bi se osiguralo i omogućilo zajedništvo stanara. Pretpostavljalo se da će se u zgrade uselili mlade obitelji i zato smo unutar blokova isprojektirali igrališta za mlađu i stariju djecu te zone za sjedenje za umirovljenike, mjesta za roštilj i slično, pojasnio je Pavlaković. Dodao je kako se projektiranju pristupilo studiozno i detaljno te je, između ostalog, bio isprojektiran pješački i kolni promet, dok su se sve instalacije gradile integralno. Međutim, pojasnio je kako se plan nije do kraja realizirao jer je trebalo porušiti 15 do 20 nelegalno izgrađenih objekata za koje je bilo izračunato koliko koštaju te za koje su vlasnicima tih objekata davali zamjenske stanove ili parcele. Ipak, unatoč dobrom planu malo je objekata uklonjeno, što je, uz još neke okolnosti onemogućilo potpunu realizaciju plana. Na pitanje kako bi sad komentirao kvart rekao je kako kvart ima velikih problema s prometom. Dodao je kako je još trebala biti izgrađena garaža s 250 parkirališnih mjesta što bi znatno olakšalo parkiranje.
– Grad je živi organizam i razvija se kroz generacije tako da je potrebno još neko vrijeme da vidimo što će biti s Bilim brigom, smatra Pavlaković.

Bašić nagrađen
S njim se slaže i Nikola Bašić, poznati zadarski arhitekt koji je na Bilom brigu projektirao dva bloka zgrada – blok 22 i blok 9a, za što je dobio i nagradu „Drago Galić“. On je kazao kako Bili brig još uvijek čeka valorizaciju jer je prošlo premalo vremena od gradnje.
– U nastajanju Bilog briga sudjelovao sam kao arhitekt projektiravši dvije zgrade, od kojih je jedna realizirana i to upravo blok 9a. Tijekom projektiranja bavio sam se pitanjem stanovanja te sam istraživao mogućnosti organizacije stambenog prostora u okvirima normativa koji su bili zadani. Naime, ja sam tada uspio napraviti novu organizaciju stana koja je ušla i u literatru. Po nekim urbanističkim pravcima Bili brig je odbljesak Splita 3, koji se također tada gradio, s razlikom što je Bili brig zasnovan na matrici antičkog Zadra, rekao je Nikola Bašić.
– Bili brig bio je odraz društvenog stanja i jasno se vidi kako se neke stvari nisu realizirale, ali činjenica je da dolazi do pomaka u svijesti stanovnika i spoznaji urbanog prostora. Potrebno je imati kreativni planski pristup kreiranju grada u čemu bi bila sadržana ideja koja će biti prepoznatljiva, zaključije Bašić komentirajući ovaj kvart, ali i Zadar općenito.