Pašmanci zagovaraju čvrsto povezivanje s kopnom

Slika korisnika valentinam
IZGRADNJA MOSTA ZA REVITALIZACIJU OTOKA
Procjena je da bi most koštao oko 120 milijuna eura, što je malo u odnosu na to koliko se novaca uložilo u luku Gaženica. Za onaj novac koji je uložen u Gaženicu mogli su se mostovima spojiti otoci Pašman, Ugljan, Rivanj, Sestrunj, Dugi otok i Iž, čime bi dobili najdužu obalu na Jadranu spojenu mostovima, a o dobrobiti koje bi ti otoci imali ne trebamo niti govoriti, rekao nam je Davor Martinović
Zvonko KUCELIN
Most kopno - Pašman smatraju ključnim za razvitak oba otoka

Izgradnja mosta je nužna za revitalizaciju otoka. Broj stanovnika u zadnjih deset godina je značajno pao, o čemu najbolje svjedoči broj djece koja su upisana u školu. Naime, prije desetak godina u  školi je bilo oko 240 djece, a sada ih je samo 140, počeo je priču Ante  Kraljev, kojega podupiru Bože Milolović, Davor Martinović i Boris Travica, inicijatori građanske akcijske grupe Most Pašman koji se bore za bolji  i kvalitetniji život na otocima za što, kako kažu, trebaju most.

Demografske dobrobiti veze s kopnom 

Most kopno - Pašman smatraju ključnim za razvitak oba otoka te tvrde  da bi riješio veliku većinu problema s kojima se otočani svakodnevno  susreću. Smatraju kako je krajnje vrijeme da se nešto što je odavno  obećano i ostvari. Priča o povezivanju ova dva otoka počela je još 1970-ih  godina prošloga stoljeća, kada se počelo govoriti o izgradnji mosta. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je izrađena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu te prema kojoj bi most dug 2.017 metara trebao ići od kopna, preko otočića  Ričula te prolaziti kraj Galešnjaka, do punte između Barotula i Pašmana.  Planove i kompletnu dokumentaciju nam je pokazao Davor Martinović,  koji je projekt dobio na samom fakultetu.

- Procjena je da bi most koštao oko 120 milijuna eura, što je malo u odnosu na to koliko se novaca uložilo u luku Gaženica. Za onaj novac koji je  uložen u Gaženicu mogli su se mostovima spojiti otoci Pašman, Ugljan,  Rivanj, Sestrunj, Dugi otok i Iž, čime bi dobili najdužu obalu na Jadranu  spojenu mostovima, a o dobrobiti koje bi ti otoci imali ne trebamo niti  govoriti, rekao nam je Davor Martinović, koji je, iako umirovljenik jako  aktivan te se angažirao za izgradnju mosta. 

- Most je ključan za opstanak i ostanak stanovništva na našim otocima. Jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva.  Primjerice otok Vir je postao jedna od vodećih općina u zadnjih nekoliko  godina, dao je primjer uspješnih otoka Bože Milolović, spomenuvši također i Krk ili Pag, čiji stanovnici također imaju cjelodnevnu čvrstu vezu  s kopnom. 

- Na naša dva otoka tijekom godine, a posebno tijekom ljetne sezone  prijeđe skoro pola milijuna putnika, što je dovoljno za isplativost mosta.  Ne treba ukinuti trajektne i brodske linije, već treba ljudima ostaviti mogućnost izbora. Nama Europska unija daje šansu da izgradimo alternativu brodskom prijevozu. EU nam nudi novac bez povrata, ali moramo ih  iskoristiti do 2020. godine. Ukoliko ih ne iskoristimo do tada, taj novac  propada. Mi nemamo više vremena i moramo požuriti s realizacijom  projekata, istaknuo je Davor Martinović, dodavši kako je o svemu ovome  poslao pismo i Toninu Piculi sa svom dokumentacijom i projektom, te  stupio u kontakt s još nekim ljudima u diplomaciji. 

Bili i na Pantovčaku

Međutim, ova skupina građana, unatoč najboljoj volji i želji, ne može  učiniti puno. Kažu da su bili nedavno i na Pantovčaku, za što su put platili sami. 

- Želimo istaknuti da ovo ne radimo za sebe već za sve građane otoka.  Mi nismo nikakva oporba, mi samo želimo da se neke stvari počnu više  rješavati. Dosta nam je čekanja, stalno nešto obećavaju, ali nitko ništa ne  poduzima i ne rješava, istaknuo je Ante Kraljev, prvi načelnik Općine  Pašman.

S njim su se složili i ostali sugovornici dodavši kako je život na otoku  teži i kompliciraniji nego na kopnu. Hrana je skuplja za oko 30 posto, nema posla, a oni koji rade u Zadru imaju problema s parkiralištem. Naime, mjesečna karta za parking u Preku je 250 kuna, s svakodnevno moraju platiti i kartu za prijevoz trajektima do kopna i nazad.

 - Zašto karta za sve otočane nije besplatna? Zašto netko tko radi u Zadru mora potrošiti novac na gorivo, skupi parking te još dodatno za prijevoz trajektom ili brodom? Još jedan problem je što imamo samo jednu  benzinsku pumpu na dva otoka. Ja živim u Neviđanima i benzinska  pumpa udaljena je skoro 50 kilometara od moga mjesta te, da bih napunio gorivo, moram potrošiti 5 litara goriva, odnosno 50 kuna da bi došao  do Preka i napunio rezevar! Gdje je tu računica i isplativost, pita se Milolović. 

Bolje od tunela

Također ih smeta i nedovoljan broj vrtića te činjenica da djeci ne mogu svi priuštiti vrtić.

 - Turizam je lemozina za ljude koji ovdje žive. Ostali su samo starci koji  preživljavaju od turizma. Prevelikom i nekontroliranom apartmanizacijom su uništili otok i turizam. Osim toga, nigdje se ne može izaći, a muzika se gasi u 23 sata, a to nje način na koji možemo imati turizam. Također imamo i problema s ljudima koji zagrađuju obalu, odnosno kupuju parcele uz samo more i potom zagrade plažu, a to zakonom nije dopušteno, samo ne možemo im ništa, rekao je Bože. 

Dodao je kako je dao inicijativu da se stara ambulanta uredi u odmaralište za djecu slabijeg imovinskog stanja pa da mogu tamo doći na ljetovanje, ali još nije dobio odgovor.

Sve navedeno problemi su s kojima su otočani naučili živjeti, ali slažu  se kako bi im most mnogo olakšao. Ipak, svi ističu kako bi više voljeli da  se izgradi most, a ne tunel, kako su se nedavno pojavili novi projekti.

- Most je puno bolji jer njime mogu prelaziti i pješaci i biciklisti, dok  tunelom to nije moguće, te zato smatramo kako je most puno bolji, zaključili su naši sugovornici.

 

Okupljanje 22. lipnja u Turnju

Građanska akcijska grupa Most Pašman organizira okupljanje građana u petak  22. lipnja u 9 sati kod groblja u Turnju, što je i mjesto odakle bi se trebao graditi  most. Okupljaju se kako bi podsjetili javnost na ovu problematiku te pozivaju što  više građana da dođu i podrže inicijativu.

 

Životi prilagođeni trajketu

Biserka Bašić, koja nije mogla biti na sastanku poslala nam je pismo u kojem je  navela neke od problema s kojima se otočani susreću, pa je tako rekla kako ne postoji skrb od djeci mlađoj od tri godine, već se roditelji moraju snalaziti s baka-servisom. 

- Dobiti posao na otoku ravno je lutriji, a radnici i učenici moraju svakodnevno do  Zadra putovati oko 1,5 sati u svakom pravcu. Život na otoku je skuplji jer je hrana  30 posto skuplja, a skuplje su i režije. Da imamo besplatni trajekt još uvijek bi bili  zakinuti u odnosu na ljude s kopna jer odvajamo vrijeme za put, napisala je Biserka  Bašić istaknuvši kako su im životi prilagođeni trajketu. 

- Kad nam se dijete razboli, a nema pedijatra na oba otoka i po buri trebamo nositi  bolesno dijete skroz u Zadar, otkrila je Biserka probleme i strahove s kojima su se  barem jednom u životu susreli roditelji na otocima. Dodala je kako imaju i problema  pri kupovini i montaži nekog namještaja ili kućanskih uređaja jer niti jedna veća trgovina ne prevozi na otoke, a ukoliko i prevoze, prijevoz košta više od uređaja koji su  platili.

- Most bi rješio bezbroj problema otočana i zaustavio odlazak mladih, zaključila je  Biserka. 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno