Zadarska županija ima 20 tvrtki među 1000 najvećih u Hrvatskoj

Slika korisnika valentinam
LIDER OBJAVIO FININU LISTU REZULTATA HRVATSKIH PODUZEĆA
U ovom, iako malom, udjelu Zadra vrijedna je puno bolja struktura od državne pa tako imamo u gotovo jednakim omjerima (oko četiri) trgovce, turističke kuće, proizvodne tvrtke raznih profila, građevinare, pa dva brodara i po jednu banku odnosno energetičara. Gubitaša - nema!
Ilustracija
Cromaris ostvaruje odlične poslovne rezultate
Zadarska županija u 1000 najvećih u zemlji ima 20 tvrtki, što  je 2% udjela. Kako sam Zagreb ima gotovo pola, odnosno 487 takvih tvrtki, a u "satelitu" je Zagrebačka županija s daljnjih 76, većina županija je  s brojem skromna. Više takvih tvrtki imaju, očekivano, Splitsko-dalmatinska (66),  Primorsko-goranska (58),  Varaždinska (42), Osječko-baranjska (41), Istarska (40), mala Međimurska (28), dok je Vukovarsko- srijemska s 21 tvrtkom također ispred Zadarske.
U prvih 100 tvrtki u zemlji Zadarska županija ima dvije, zahvaljujući  uvrštenju bankarskog sektora u ovaj pregled i činjenici da OTP banka  ima sjedište u Zadru, a nalazi se na 82. mjestu u zemlji prema prihodima. Tu je još samo Aluflexpack novi iz Poličnika-Murvice na 93. mjestu.  Tankerska plovidba, kao desetljetni ovdašnji predvodnik, sad je na 175.  mjestu pa čak i kada bismo joj pribrojili i TNG, odnosno Tankersku Next  Generation, u kojoj ima većinsko vlasništvo, s približno 770 milijuna bili  bi otprilike na 103. - 104. mjestu.
Naravno i takve pozicije "zahvaljujemo" tome što perjanice posrnulog  sustava Agrokora, koje spašava Vlada, nisu predale završne račune, što je  obveza svih poduzetnika, pa nisu na listama.
Dakle, Fina je predstavila, a Lider objavio, sada već tradicionalno izdanje rezultata hrvatskih poduzeća u 2017. godini  u  pregledu "1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu".

Zadarske dvije u sto

Već smo kazali kako Zadarska županija ima dvije tvrtke u 100 najvećih,  odnosno da su Agrokorove perjanice ovdje makar okrnjene ne bismo  imali niti jednog ili bi možda opstala OTP banka sa sjedištem u Zadru,  koja se sada nalazi na 82. mjestu. U OTP banci imali su 902,6 milijuna  prihoda s padom od 9,5% (bankari bilježe opći pad u okviru spomenutih  razloga). Dobit od 65 milijuna iz istih razloga pala im je za 57%, a zaposlenih je 929. S prosječnom plaćom od 8.740 kn (većom 3,4%) su 343. u  zemlji.
Na 93. mjestu u zemlji je Aluflexpack novi - Poličnik-Murvica sa 837  milijuna prihoda (pad 6%) i svega 1,2 milijuna kuna dobiti, što je i dobro  s obzirom na lani iskazan gubitak. Imaju 583 zaposlena, kako znamo na  više mjesta u zemlji, od Istre nadalje, a ne tek ovdje te je lijepo vidjeti da  su ga uvećali za 146 ljudi.  I prosječna plaća od 5.900 kn je recimo dobra,  makar su po njoj 738. u zemlji.
Davno je to bilo kada je Zadarska županija, da ne spominjemo nekadašnju Općinu Zadar, imala bitno više tvrtki u prvih sto, a predvodila je  Tankerska sa sada naizgled davnim prihodima koji se ni u snu nisu  spuštali ispod milijarde, a znali su doskočiti do 1,4 milijarde. Za sadašnji  rang Tankerska je imala 488 milijuna kuna prihoda, odnosno 18,5% manje nego prethodno, iskazivala je 15,6 milijuna kuna dobiti (90% manje  ngo prethodne godine, ali ni to tada nije bila stvar posla već prodaje brodova). Iskazanih 403 zaposlena na bazi sati rada  imali su prosječnu plaću  od 16.400 kn i bili 68. najbolje plaćeni u zemlji, iako te plaće ne možemo  uspoređivati s "kopnenima" već međunarodnim za isti posao u ovom,  jednom od najglobaliziranijih poslova na svijetu jer, kad si na oceanu a  ne doma, svejedno je za koga ploviš.

Od 200 do 500 osam (možda devet) zadarskih igrača

U rangiranju od 200. do 500. mjesta dobro smo plasirani s čak osam  (zašto možda devet tvrtki objasnit ćemo), a za što je trebalo imati između 420 i 185 milijuna kuna prihoda.
Kolovođa ove skupine je 226. u državi Cromaris, jedna od najugodnijih, najstabilnijih i dugoročno održivih "prinova" u ovom kraju i u najboljima, otkako je golema "makina" i "kesa" Tvornice duhana Rovinj preuzela znanje sljednika pionira svjetske marikulture Cenmara i krenula kupujući još tri tvrtke, ulažući mnogo, stvoriti jednu od 10 ključnih tvrtki  ove branše u Europi. I sve to na sreću ostajući vjerna zadarskom domicilu koji je dobio iznimno mrijestilište u Ninu, uzorna megauzgajališta i  preradni segment na razvalinama Tankerkomercovog centra za ribu u  Gaženici.  S 388 milijuna (uvećanje 7,6%), lijepih 22 milijuna dobiti (rast  82%), mada još uvijek s niskim udjelom dobiti u prihodima od ispod 6%,  375 zaposlenih (65 novih) i 6.500 kn prosječne plaće.
Na 257. mjestu je LTH Metalni lijev Benkovac s 347 milijuna kuna  prihoda uvećanih za 10% i 71 milijunom kuna dobiti uvećane za 11%.  Radnici, njih  468 (38 više) prosječno primaju 4.900 kn plaće u tvrtki s respektabilnim udjelom dobiti u prihodima od 20%, a o njihovom izvozu  da  ne govorimo. Dakle, govorimo o "perjanici" metala u nas i uzdanici Kotara. 
Bakmaz je 294. u zemlji, s kojim i mi sudjelujemo u trgovini, u kojoj  caruju općedržavni predvodnici sa sjedištima u Zagrebu. S 305 milijuna  uzeo je ove godine 6,7% više nego lani, a i profit od 14 milijuna je veći  43%, dok stopa ostaje niskih 4,5%. Njihovih 516 radnika prosječno su  primali  onih trgovačkih nešto manje od 3.900 kn plaće. Tu je i Sonik na  318. mjestu s 290 milijuna, uz rast od 8,5% i 16 milijuna kuna dobiti, uz  rast od 47% (opet tek na 5,6 % profita u prihodima). Tamo je 496 zaposlenih primalo prosječno i manjih 3.272 kune (1184. u zemlji). 
Na 327. mjestu je Tankerska Next Generation, svojevremeno spasilački  i briljantno izvedena "inovacija" Tankerske plovidbe, još u njihovom  većinskom vlasništvu, s 281 milijunom kuna i rastom od 3% te 32 milijuna kuna dobiti i padom od 21%, ali ipak s 11,4% dobiti u prihodima (u  matičnoj je to kući koncentriranoj na sirovu naftu i bulk, naspram njihovim derivatima, tek 3%). Njihovih 189 radnika ipak ima 21.697 kuna prosjeka mjesečne plaće (Tankersku srozavaju plaće na bulknosačima) što  ih stavlja na 27. mjesto u državi. 
Turisthotel predvodi ovdašnji hotelijerski sektor na 372. poziciji u  državi (skok za 30 mjesta) uz 11% rasta, sada na 244,5 milijuna kuna i s  najvećim udjelom dobiti u prihodima od 32,5%,  odnosno 79,6 milijuna  kuna dobiti (sva iskazana dobit je prije oporezivanja) uvećanoj 12%. S  prosječno 512 radnika (uvećanje za 46) imali su  4.700 kuna prosječne  plaće. Prema profitu su 80. u zemlji, a prema plaćama 968.
Punta Skala  stabilizirala se posljednjih godina i sada je 401. u državi s  231 milijunom, uz rast od 28% i značajnih 68 milijuna kuna dobiti (93. u  zemlji) uvećanoj 188%?! te s 30 posto dobiti u prihodima. Njihovih 236  zaposlenih na bazi sati rada (34 više) imalo je prosječno  6.000 kn plaće  (716. u zemlji).
Pri kraju ove grupacije je na 485. mjestu Bure iz Biograda sa 191,6 milijuna kuna i rastom od 12,3% i 6 milijuna kuna dobiti (rast 43%) te ipak  svega 3% udjela dobiti u prihodima. Imaju 159 zaposlenih s prosječnom  plaćom od 5.000 kuna.
Onaj možda 9. u ovoj grupaciji službeno se zove - Invest Zadar, a sjedište mu je Zagreb. Pojavio se ovdje iznenada, bez plasmana prethodne  godine, sada na 463. mjestu sa 198 milijuna kuna prihoda (godinu prije  3,7 milijuna)!? Riječ je o tvrtki spominjanoj oko velebne gradnje u Zagrebu s direktorom Sašom Krekićem, bez zaposlenih. Dobit tvrtke je 191,7  milijuna kuna (prethodni gubitak 111 milijuna) pa su sad 24. dobitaš u  državi. Udio dobiti u prihodima je 96,5%, a ako mislite da  je to nemoguće recimo da su "tek" 6. u zemlji. 

Od 500 do 1.000 - devet zadarskih igrača

Na 560. mjestu imamo još jednu proizvodnu tvrtku - najstariju damu  Marasku, koja je skočila za 70 mjesta s 15% rasta prihoda, sada na 167  milijuna i malih, ali 6,8 milijuna kuna dobiti - rast 13%, makar 4% dobiti  od prihoda. Iskazanih 160 zaposlenih prima prosječno 5.200 kuna.
Ilirija je drugi biogradski i treći turistički igrač među velikima na 610.  mjestu sa 150,5 milijuna kuna prihoda, uz velikih 17% rasta i 34,4 milijuna kuna dobiti uvećane 10% te lijepih 23% udjela dobiti u prihodima. Tamošnjih 316 radnika na bazi sati rada primalo je prosječno 5.700 kuna  plaće. Idemo i malo dalje Biograda, do Sarađena, trenutno najangažiranijeg građevinara u Zadru, na 614. mjestu sa 150 milijuna prihoda  uvećanih 6,4% (očekuje se značajan rast ove godine) i 12,3 milijuna kuna  dobiti smanjene 47%, ali ipak za građevinu dobiti, i to s udjelom od 8%  od prihoda. Sa 121 zaposlenim i plaćom od 4.000 kuna 1085. su u zemlji.  Na 731. mjestu je Intermod sa 129 milijuna kuna i 11% rasta, kao i rastom dobiti od 43%, sada na 15,8 milijuna. Njihovih 171 zaposlenih prosječno prima 5.200 kuna plaće. Sljedeći je Maraš iz Vrsi na 816. mjestu, a  krenulo ga je opet dobro jer se uzdigao za 110 mjesta sa 17,5% rasta  prihoda na sadašnjih 116,7 milijuna, dok je dobit ostala skromnih 3,8  milijuna, makar uvećana 300%. Njegovih 72 zaposlenih primali su prosječno 5.500 kuna plaće.
Odmah na 821. mjestu je četvrti, čisto turistički ovdašnji predstavnik u  najvećima - Borik sa 116 milijuna ( rast 8,3%) i uz rast dobiti od 50%, sada na 9,8 milijuna, makar je to 8,5% prihoda i ipak skromno u odnosu na  prosjek turističke branše, ovdašnje posebno. Zaposlenih je 182, a na bazi  sati rada primali su 5.900 kuna plaće. 
Na 908. mjestu, prethodno bez plasmana, a zbog 33% rasta prihoda do  sadašnjih 104 milijuna je tvrtka "Tri Bartola", poznata po benzinskim  pumpama i sa 6,5 milijuna kuna dobiti (rast 30%). Njihovih 37 zaposlenih prosječno su primali 3.700 kuna plaće. Imamo još jednog građevinara za trku, a i on je zbog 63% rasta na listi prvi put, a riječ je o Lavčeviću  Zadar sa 102 milijuna kuna prihoda i dobiti od svega 1,8 milijuna (smanjenje 30%). Ovih 98 zaposlenih imalo je prosječno 4.900 kuna plaće. 
I na kraju, na 997. mjestu imamo obrovačku prinovu, prvi put na listi  zbog 30% rasta prihoda, a riječ je o Eko Energiji (vjetroelektrane) s 95 milijuna kuna prihoda i vrhunskih 32,7 milijuna kuna dobiti (300%  uvećanja i sada 34,5% udjela u prihodima) vjerojatno i jer - nema zaposlenih. 
 
 

Vladavina Zagreba, energetičara,  bankara i trgovaca

Tisuću najvećih hrvatskih poduzetnika lani je zabilježilo rast prihoda od devet posto, ali im je dobit prije oporezivanja potonula za čak 17,5 posto. U plusu je poslovalo 879 tvrtki, dvije su bile na pozitivnoj nuli, a 119 ih je prijavilo gubitak.

Prihodi rasli dobit pala

Na slabiju profitabilnost svakako je utjecala kriza Agrokora jer, osim što njihovih  perjanica nema, mnoge  je pogodila ova kriza s obzirom da je velik broj kompanija  poslovno povezanih s koncernom. Najveći gubitnik je bankarski sektor, kojem je dobit srezana za 40 posto zbog otpisa i rezervacija za nenaplative plasmane. Potop  Agrokora pomeo je sa scene i pojedine tržišne lidere i uzdrmao brojne snažne kompanije (Franck, Ricardo, Granolio, Zvečevo, Sokol Marić) koje su zbog velikih gubitaka završile u predstečaju.
Istovremeno,  krizu Agrokora iskoristili su izravni konkurenti, osobito u segmentu  trgovine. 
Kolo vode energetičari, odnosno Ina je ojačala vodeće mjesto zahvaljujući  snažnom rastu prihoda od 21,8 posto (na 18,3 milijarde kuna). Na drugoj poziciji i  dalje je Hrvatska elektroprivreda, državni "uspavani dinosaur" koji je prošlu godinu   zabilježio pad prihoda od 0,4 posto, a  konkurenti (PPD, RWE Energija) snažno rasli.  U   društvu 10 najvećih  pobjednik je tvrtka Prvo plinarsko društvo, koja je lani više  nego udvostručila prihode i skočila s 14. na treće mjesto. Za veliki uzlet najvećeg  domaćeg distributera i trgovca plinom zaslužni su rast cijene i potrošnje plina te uspješne aktivnosti na europskim plinskim burzama.
Vodeće banke nazadovale su (ZABA za jedno mjesto, a PBZ za tri) zbog pada kamatnih prihoda i spomenutih problema s Agrokorom. Najveći telekom operater, Hrvatski Telekom, učvrstio se na petom mjestu, zahvaljujući rastu prihoda od dva posto.
Inin konkurent Petrol napredovao je za dva mjesta s rastom prihoda od 10 posto.  Među velikim naftašima najveći pomak napravila je tvrtka Crodux derivati dva. Zahvaljujući skoku prihoda od gotovo 40 posto (na 3,9 milijardi kuna), kompanija generala Čermaka popela se sa 17. na 12. mjesto.
Za jedno mjesto nazadovala je Pliva jer je lani ostvarila skroman rast prihoda od  1,1 posto. Zbog izostanka Konzuma vodeći trgovac na listi drugu godinu zaredom je  Lidl te se popeo s devetog na osmo mjesto s rastom prihoda od 16 posto. Međutim,  najveći pomak (s 19. na 14. mjesto) napravio je Spar, dok su ostali veliki trgovački  lanci (Plodine, Kaufland, Tommy) nazadovali, unatoč solidnom rastu prihoda.
U top 10 nisu ušle poznate grupacije, poput Atlantic grupe i Orbica, koje u svom  sastavu imaju veći broj kompanija sa sjedištem u različitim zemljama regije, a ovdje  se ne iskazuju konsolidirane bilance.

Top dobitaši

Što se tiče ostvarene dobiti prije oporezivanja, samo tri kompanije u najboljih 10  bilježe rast. Pritom je na vodeće mjesto izbila Ina, kojoj je dobit u 2017. više nego  utrostručena u odnosu na 2016. Među deset najvećih najviše je banaka: PBZ (2.),  ZABA (4.), Erste banka (6.) i Raiffeisen banka (9.). Bankari i kad "gube" dio kolača  ostaju najprofitabilniji i kako znamo u stranim su rukama. Hrvatski Telekom, koji se  tako zove, ali je naravno u njemačkim rukama, unatoč blagom padu dobiti, popeo se  za jedno mjesto. Među vodećim kompanijama su i dvije HEP-ove tvrtke (HEP ODS i  HEP proizvodnja) koje su zajedno ostvarile 1,43 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja. Pliva je pretrpjela pad profita za 11,3 posto, ali je zadržala odličnu sedmu poziciju.
Novi u društvu top 10 dobitnika je Supersport, najuspješniji hrvatski lanac kladionica, a i on je  nedavno prešao u ruke češke Sazka grupe.
  Agrokor -  od onih kojih nema do one koje ima
Na listi najvećih hrvatskih tvrtki najbitniji za hrvatsko gospodarstvo u prošloj, a i  ovoj godini, su -  oni kojih nema! Na listi već drugu godinu zaredom nema Agrokorovih tvrtki. Konzum (u 2015. je bio druga tvrtka po veličini u Hrvatskoj), Tisak (u  2015. dvadeseti), PIK Vrbovec (30.), Agrokor (34.), Agrokor trgovina (40.), Belje  (45.), Jamnica (46.), jer, kao i Ledo, Zvijezda, PIK Vinkovci, Vupik i ostala Agrokorova društva, ponovno nisu objavili financijska izvješća u za sva poduzeća obveznom  roku. Pažljivim pratiteljima medija i poslovne scene sigurno neće promaknuti tisućiti  na listi. To je AlixPartners Ukraina, podružnica Zagreb, s nešto manje od 100 milijuna kuna prihoda, s nula zaposlenih i 45 milijuna kuna dobiti, što ga stavlja na 27.  mjesto po bruto dobiti među svim poduzećima. To je tvrtka koja je za angažman oko  Agrokora otvorila zagrebačku podružnicu u Radničkoj ulici, a zove se AlixPartners  SV Ukraine Limited. Ona je rezultat ostvarila u samo osam mjeseci - angažirala ih je  skupina Borg, kako su pokazali e-mailovi u aferi "Hotmail" 28. travnja 2017. godine.  Prema bruto dobiti u odnosu na prihode, AlixPartners je 27. najuspješnija tvrtka u  državi jer  bruto dobit  u odnosu na prihode iznosila im je čak 47,9 posto. Inače AlixPartners nema nijednog zaposlenog (troškovi osoblja su im nula kuna).
 
 

Trgovci, monopolisti i zaštićeni   naprijed, proizvodnja stoj

Makar pojedinačno nisu lideri, trgovci uvelike dominiraju ovim popisom jer trgovina na veliko i trgovina na malo dijele prvo i drugo mjesto (čak i bez Konzuma) prema  granskoj strukturi. Imaju 25% ukupnog prihoda, 25% tvrtki od tisuću najvećih i  20% zaposlenih. Bez Konzuma, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Tommy, Orbico, Medika, Philip Morris... svi su ostvarili promet između dvije te četiri i pol milijarde kuna  i u žestokoj su utakmici za profitiranjem na propadanju Konzuma, koji se, ako je vjerovati zadnjim izvješćima, ipak vraća. Treba reći da je profitna marža u trgovini vrlo  niskih 3,4 posto. Kod trgovaca automobilima čak i nižih 2,4 posto. Vodeći, kao  krupni komadi, dolaze iz sektora energetike, a koji je inače treća sektorska grupacija  po prihodima u zemlji. Odmah potom su naftaši. Visoko (7.) su telekomunikatori.  Kraljuju u svojim sektorima HEP, odnosno Ina, a u telekomunikacijama je dvovlašće  HT-a i VIP-a. U sektoru prometa vode HAC, HŽ, ARZ, JANAF i Plinacro, te je riječ o  državnim, mahom monopolističkim, tvrtkama. Tu su profiti veći. Ipak, najbolje s tim  stoje, nasuprot njih, dominantno privatizirani i tržištu okrenuti   hotelijeri koji su inače  10. prema sektorskim prihodima, a profitne marže su im prosječno 15%.
Nedodirljivi vladari, naše, a kažu i svjetske poslovne scene su bankari (neki su vrijeme u kojem živimo cinično nazvali bankarski socijalizam),  iako su sada peti sektor  po ukupnom prihodu. Dvije banke drže pola tržišta, a četiri-pet što u talijanskima,  što u austrijskim rukama (i ono dalje je u tuđim rukama) drže preko 80% tržišta. Novih igrača vjerojatno neće biti. Pred koju godinu ih je osakatila konverzija kredita u  švicarskim francima, sada financiranje Agrokora, a tako osakaćeni imali su bruto  maržu od 18 posto na kojoj bi im pozavidjeli svi "neosakaćeni". Graditeljstvo nam je  zbirno osmi sektor, ali od svih do sad spomenutih prvi - gubitaški sektor koji još gaca  po kaljuži krize iz 2008. godine i nikako da se iz nje izvuče, makar posljednjih godina u poslu rastu (u Zadru posebno, a inače graditeljstvo u Zadru spada u jače sektore).  Među najvećih dvadeset gubitaša nalaze se četiri građevinske tvrtke koje su   u  nekoj fazi predstečajnog ili stečajnog postupka. Na žalost, najveći gubitaš nam dolazi iz proizvodnje i davnog ponosa Hrvatske - brodogradnje, a riječ je o Uljaniku. Industrija ionako nikog ne zanima, a rekli bi ni proizvodnja općenito, dok najviše rangirana industrija je metalska na 12. mjestu prema sektorima. Dakle, trgovina vlada,  slijede energetičari, naftaši, telekomunikacije, bankari, itd., a manje-više u stranim  rukama.
 
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno