Ekipa djelatnika s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja već nekoliko godina istražuje podmorje Pašmanskog kanala kod otočića Ričula nedaleko od Turnja, a poznata je po tome što je pronašla koštice maslina stare 3.500 godina, ovih je dana otkrila još jedno senzacionalno arheološko otrkiće.
Naime, na morskome dnu približno šest metara dubini zadarski podvodni arheolozi su pronašli kamenu konstrukciju koja je, kako pretpostavljaju, prije najmanje 7.000 godina povezivala nekadašnju obalu s Galešnjakom, otočićem koji je danas svjetski poznat po svom srcolikom obliku! Osim toga našli su keramiku s ukrasom za koju su nedvojbeno utvrdili kako pripada razdoblju starijeg neolitika. Sve to dokazuje da su ljudi živjeli na ovom prostoru u razdoblju pet ili šest tisuća godina prije Krista.
Nađena impresso keramika
– Ove godine započeli smo još jednu istraživačku kampanju na prapovijesnom lokalitetu u podmorju između otočića Ričula i obližnje turanjske obale pod imenom Tukljača. Međutim, išli smo provjeriti jednu obližnju poziciju između Ričula i Galešnjaka, jer smo pregledom zračnih fotografija primijetili da se na nešto većoj dubini nazire pravocrtni obris za koji isprva nismo bili sigurni što je, je li prirodan ili djelo ljudske ruke.
Išli smo to dokumentirati te smo temeljitim pregledom dna našli tzv. impresso keramiku koja nedvojbeno pripada razdoblju unatrag barem 7.000 godina. Sada smo sigurni da je riječ o kamenoj konstrukciji. Taj zahtjevni građevinski poduhvat obavila je prapovijesna zajednica, i to iz razdoblja starijega neolitika. Dakle, ljudi su na Galešnjaku živjeli najmanje 5.000 prije Krista, rekao nam je voditelj istraživanja, dr. sc. Mato Ilkić.
On i njegov tim kojega još čine zamjenik voditelja dr. sc. Mate Parica, Vinka Milišić, Nikolina Stepan i Edi Visković, ističu kako to znači da je morska razina tada bila oko šest metara niža te su ti ljudi iz starijega neolitika očito neku tadašnju pličinu premostili konstrukcijom koju su izgradili od krupnijega amorfnog kamena kako bi mogli doći do otočića Galešnjaka. Pretpostavljaju da su prastari žitelji ovog područja u biti imali prometni pravac od kopna prema Ričulu te potom umjetnim nasipom do Galešnjaka.
Potvrđena starost koštica maslina
– Ričul je tada vjerojatno bio poluotok, te je zajednica iz starijega neolitika samo morala premostiti onodobnu pličinu do Galešnjaka kako bi se nastanila na tome srcolikom otoku. To su i učinili i to tako da su ispred sebe bacali ili slagali krupnije lomljeno amorfno kamenje te su tako izgradili pravocrtnu konstrukciju sve do Galešnjaka. Na njemu su bili zaštićeni skoro sa svih strana i lako su mogli braniti pristup tomu otoku, pojasnio je Ilkić, dodavši kako su pronašli i keramiku koja datira iz razdoblja starijeg neolitika za koju je karakteristično ukrašavanje s tzv. impresso ukrasima, odnosno utiskivanjem.
Istaknuo je kako su u međuvremenu dobili i rezultate radiokarbonske analize koja je potvrdila da su prethodno pronađene koštice maslina s podvodnog lokaliteta između Tukljače i Ričula uistinu stare 3.500 godina, a koje su za sada najstarije na ovom dijelu Jadrana. Ovi bioarheološki nalazi dokazuju da su se ljudi ovdje bavili maslinarstvom znatno prije nego što se to nekada vjerovalo, kada se mislilo da se uzgoj maslina proširio na našu obalu znatno kasnije i to posredstvom Grka. Dodao je kako su na ovom podvodnom arheološkom lokalitetu pronašli i ulomke spremnika od zapečene gline, općenito iznimno rijedak nalaz koji datira oko 1.500 godina prije Krista.
Naseljavanje prije 7000 godina
Na kraju je naglasio da podmorje uz Ričul i Galešnjak obiluje bogatim i raznovrsnim arheološkim svjedočanstvima koja govore o tome da su na tim otočićima i uz njih živjele ljudske populacije iz različitih prapovijesnih razdoblja. Prema dosadašnjim spoznajama prvi puta su se tu nastanili prije najmanje 7.000 godina. Potom su nakon duže vremenske stanke ponovno izgradili naselje prije 3.500 godina, kada su uzgajali i masline.
Istraživačka ekipa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru na kraju je dodala kako je ovogodišnju kampanju financiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Općina Sveti Filip i Jakov, a istaknuli su i značajnu logističku potporu Alana Mandića iz Turnja, koji im je dao brod za potrebe istraživanja, a ustupio im je i kuću gdje su smjestili ronilačku i ostalu opremu.
najnovije
najčitanije
Style
Sve informacije
Što su zaista ekstenzije i jesu li dobre za našu kosu?
Feelgood
Budite otvoreni
Empatija je puno više od stavljanja sebe u tuđu kožu
Nogomet
RAZGOVOR
Željko Živković: Zadarski nogomet treba se temeljiti na zadarskoj struci
Feelgood
Nesnosna tišina
7 suptilnih znakova da idete prema kraju braka
Zadar
IMPRESIVAN USPJEH
IMPRESIVAN USPJEH ZADRANKE Inga Petričević bit će u Parizu s najboljim frizerima planeta
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Crna Kronika
51-godišnjak