Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Kamena konstrukcija stara 7 tisuća godina spajala je Galešnjak s kopnom

18.06.2019. 13:29
Kamena  konstrukcija stara  7 tisuća godina  spajala je  Galešnjak s  kopnom


Ekipa djelatnika s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja već nekoliko godina istražuje podmorje Pašmanskog kanala  kod otočića Ričula nedaleko od Turnja, a poznata je po tome što je pronašla koštice maslina stare 3.500 godina, ovih je dana otkrila još jedno  senzacionalno arheološko otrkiće.
Naime, na morskome dnu približno šest metara dubini zadarski podvodni arheolozi su pronašli kamenu konstrukciju koja je, kako pretpostavljaju, prije najmanje 7.000 godina povezivala nekadašnju obalu s  Galešnjakom, otočićem koji je danas svjetski poznat po svom srcolikom  obliku! Osim toga našli su keramiku s ukrasom za koju su nedvojbeno  utvrdili kako pripada razdoblju starijeg neolitika. Sve to dokazuje da su  ljudi živjeli na ovom prostoru u razdoblju pet ili šest tisuća godina prije  Krista. 
Nađena impresso keramika
– Ove godine započeli smo još jednu istraživačku kampanju na prapovijesnom lokalitetu u podmorju između otočića Ričula i obližnje turanjske obale pod imenom Tukljača. Međutim, išli smo provjeriti jednu  obližnju poziciju između Ričula i Galešnjaka, jer smo pregledom  zračnih fotografija primijetili da se na nešto većoj dubini nazire pravocrtni obris za koji isprva nismo bili sigurni što je, je li prirodan ili djelo  ljudske ruke. 
Išli smo to dokumentirati te smo temeljitim pregledom dna našli tzv.  impresso keramiku koja nedvojbeno pripada razdoblju unatrag barem  7.000 godina. Sada smo sigurni da je riječ o kamenoj konstrukciji. Taj  zahtjevni građevinski poduhvat obavila je prapovijesna zajednica, i to  iz razdoblja starijega neolitika. Dakle, ljudi su na Galešnjaku živjeli najmanje 5.000 prije Krista, rekao nam je voditelj istraživanja, dr. sc. Mato  Ilkić.
On i njegov tim kojega još čine zamjenik voditelja dr. sc. Mate Parica,  Vinka Milišić, Nikolina Stepan i Edi Visković, ističu kako to znači da je  morska razina tada bila oko šest metara niža te su ti ljudi iz starijega  neolitika očito neku tadašnju pličinu premostili konstrukcijom koju su  izgradili od krupnijega amorfnog kamena kako bi mogli doći do otočića  Galešnjaka. Pretpostavljaju da su prastari žitelji ovog područja u biti  imali prometni pravac od kopna prema Ričulu te potom umjetnim nasipom do Galešnjaka.
Potvrđena starost koštica maslina
– Ričul je tada vjerojatno bio poluotok, te je zajednica iz starijega neolitika samo morala premostiti onodobnu pličinu do Galešnjaka kako  bi se nastanila na tome srcolikom otoku. To su i učinili i to tako da su  ispred sebe bacali ili slagali krupnije lomljeno amorfno kamenje te su  tako izgradili pravocrtnu konstrukciju sve do Galešnjaka. Na njemu su  bili zaštićeni skoro sa svih strana i lako su mogli braniti pristup tomu  otoku, pojasnio je Ilkić, dodavši kako su pronašli i keramiku koja datira  iz razdoblja starijeg neolitika za koju je karakteristično ukrašavanje s  tzv. impresso ukrasima, odnosno utiskivanjem.
Istaknuo je kako su u međuvremenu dobili i rezultate radiokarbonske analize koja je potvrdila da su prethodno pronađene koštice maslina s podvodnog lokaliteta između Tukljače i Ričula uistinu stare 3.500  godina, a koje su za sada najstarije na ovom dijelu Jadrana. Ovi bioarheološki nalazi dokazuju da su se ljudi ovdje bavili maslinarstvom  znatno prije nego što se to nekada vjerovalo, kada se mislilo da se uzgoj  maslina proširio na našu obalu znatno kasnije i to posredstvom Grka.  Dodao je kako su na ovom podvodnom arheološkom lokalitetu pronašli i ulomke spremnika od zapečene gline, općenito iznimno rijedak  nalaz koji datira oko 1.500 godina prije Krista.
Naseljavanje prije 7000 godina
Na kraju je naglasio da podmorje uz Ričul i Galešnjak obiluje bogatim i raznovrsnim arheološkim svjedočanstvima koja govore o tome da  su na tim otočićima i uz njih živjele ljudske populacije iz različitih prapovijesnih razdoblja. Prema dosadašnjim spoznajama prvi puta su se  tu nastanili prije najmanje 7.000 godina. Potom su nakon duže vremenske stanke ponovno izgradili naselje prije 3.500 godina, kada su  uzgajali i masline. 
Istraživačka ekipa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru na kraju  je dodala kako je ovogodišnju kampanju financiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Općina Sveti Filip i Jakov, a istaknuli su i  značajnu logističku potporu Alana Mandića iz Turnja, koji im je dao  brod za potrebe istraživanja, a ustupio im je i kuću gdje su smjestili ronilačku i ostalu opremu.