Sunčana Glavak učenicima predstavila rad i ciljeve Europskog parlamenta

Ekonomsko – birotehničku i trgovačku školu Zadar jučer je u sklopu programa EPAS posjetila zastupnica u Europskome parlamentu Sunčana Glavak, jer je škola stekla status Škole ambasadora Europskog parlamenta, koju u Hrvatskoj nosi gotovo 60 gimnazija i strukovnih škola. Cilj projekta je podići razinu informiranosti mladih o Europskoj uniji, kao i svijest o zajedničkim europskim vrijednostima i pravima koja imaju. Zastupnica Glavak učenicima je govorila o svom radu i aktivnostima Europskog parlamenta, te o tekućim društveno – političkim zbivanjima u Europi.
– Najdraži dio posla upravo mi je rad s mladima. Kontakt s mladim ljudima, njihov interes za ono što mi radimo i želja da nauče što više o procesima Europskog parlamenta motiviraju nas da nastavimo s našim aktivnostima, jer znamo da imamo potporu mladih diljem Europe. Razmjena iskustava s učenicima, koji će provoditi europske vrijednosti, kojima starije generacije nisu imale pristup, je najvažniji do našeg posla, istaknula je Glavak.

Rad u odborima
Zastupnica Glavak svoje je izlaganje počela na način da je učenicima svakodnevni rad i djelovanje Europskog parlamenta približila objašnjujući u kojim je odborima Europskog parlamenta aktivna te na kojim projektima trenutno radi.
– Članica sam odbora u kojem se raspravlja o zaštiti okoliša, javnome zdravstvu i ispravnosti hrane, u sklopu kojega smo u pandemijskim prilikama imali puno posla. Na tjednoj smo se bazi sastajali dva puta. Zbog toga smo često bili su centru medijske pozornosti. Nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen javnosti predstavila, tzv. »Zeleni plan« o zaštiti okoliša, koji je donio potpuno novi pogleda na budućnost Europske unije, ponovno smo imali pozornost javnosti, započela je Glavak, te dodala kako je i aktivna ambasadorica Republike Hrvatske za izbor najboljeg mladog europskog poljoprivrednika.
– Prije nešto više od mjesec dana izabrali smo najboljeg mladog poljoprivrednika u zemlji. Imali smo rekordan broj prijava mladih koji se ne bave klasičnom proizvodnjom, već preko modernih tehnologija unapređuju poljoprivrednu proizvodnju, objašnjava Glavak, te dodaje kako je članica Europskog odbora za borbu protiv raka, u sklopu čijih aktivnosti sudjeluje i u organizaciji konferencije »Bori se i pobijedi«, gdje se osim stručnjaka iz onkologije, okupljaju i politički predstavnici. Okupljene je učenike pozvala da razmisle o budućnosti u jednoj od institucija Europske unije, koje mladima pružaju mnoštvo prilika za obrazovanje i usavršavanje.

Pogodnosti članstva u EU
Kako bi učenicima što više rastumačila utjecaj institucija Europske unije na svakodnevni život u lokalnim zajednicama, objasnila je kako se europska financijska sredstva koriste za financiranje različitih projekata i obnovu zemlje.
– Europski parlament planira proračun sa sljedećih sedam godina, iz kojega su i nama na raspolaganju mogućnosti financiranja raznih projekata. Za nas to znači da u svakom trenutku imamo pristup pomoći Europske unije, bez koje male lokalne zajednice vjerojatno ne bi same mogle sanirati nenadane troškove uzrokovane npr. prirodnim nepogodama ili nedavnim potresima, objašnjava Glavak i ističe kako je doprinos članstva u Europskoj uniji nemjerljiv.
– Niti jedna druga asocijacija ne bi nam na ovaj način mogla pomoći da mijenjamo i unaprjeđujemo vizuru naše zemlje. Cijela Europa je otvoreni svijet i učionica za one koje žele iskusiti život u multikulturnom društvu, kaže Glavak te dodaje kako je aktivna u posebnom odboru za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, koji se bavi vanjskim miješanjem u demokratske procese, koji su se intenzivirali pojavom pandemije i širenjem lažnih vijesti te ističe kako je aktivno uključena u projekt unaprjeđivanja medijske pismenosti mladih.
– Cilj nam je da mlade osvijestimo o opasnosti nepažljivog korištenja društvenih medija i dijeljenja sadržaja čiju točnost nismo ili ne možemo provjeriti, jer se velike ekonomske sile često širenjem lažnih informacija upliću u demokratske procese manje razvijenih zemalja, kaže Glavak.

Nesrazmjer u plaćama
Nakon što je zastupnica Glavak završila svoje predavanje, s učenicima je započela raspravu o aktualnim društveno – socijalnim problemima u Europskoj uniji, iz koje mi izdvajamo raspravu o problematici nejednakih plaća žena i muškaraca, te o položaju i zastupljenosti žena na visokim političkim i menadžerskim pozicijama.
– I na razini Europske unije i Republike Hrvatske žene su bolje obrazovane od muškaraca te u većem broju završavaju visokoškolske ustanove. Unatoč tome i dalje su manje plaćene od svojih muških kolega, što znači da žene u prosjeku jedan mjesec godišnje rade besplatno, kazala je Glavak i dodala kako plan i program rješavanja problema postoji, jer Europska unija, ali i parlamenti zemalja članica raznim rezolucijama svake godine pokušavaju riješiti tu problematiku.
– Problem je postao izraženiji tijekom pandemije, jer su žene često morale birati između toga hoće li ostati kod kuće ili će ići na posao i nisu mogle uskladiti sve obaveze, objasnila je Glavak i još jednom istaknula kako žene imaju i manje mirovine, koriste porodiljni dopust te ih nema dovoljno na visokim menadžerskim pozicijama, što sve utječe na njihovu zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada.
– Jako je puno žena zaposleno kao medicinske sestre, liječnice, obrazovne djelatnice i radnice u uslužnom sektoru, što znači da su veliki teret u pandemiji iznijele upravo žene. Ovo što Europski parlament želi učiniti jest da se plaće u menadžerskom sektoru učine jednakim za muškarce i žene, što je vrlo teško isposlovati s privatnim kompanijama, istaknula je Glavak i dodala kako je u Hrvatskoj situacija bolja iz godine u godinu.
– Situacija na tržištu rada slična je kao i u politici, gdje muškarcima smeta kada žene »zauzimaju« njihove pozicije. Razlika u plaćama i zapošljivosti nastaje zbog činjenice, da se ženu smatra manje vrijednim zaposlenikom ukoliko ona odluči roditi dijete i otići na rodiljni dopust, koji u većini zemalja nije plaćen 100 posto, a i njegova duljina varira, što znači da se majka mora vratiti na posao i onda kada nije spremna dijete prepustiti na brigu nekome drugome, zaključila je Glavak.