Promijenjen život zbog kredita

U 4,5 godina Brščići su uredno platili 185 tisuća kuna glavnice i kamata, a sada banci duguju 145,3 tisuće kuna više od iznosa koji su dobili jer su otplatu stambenog kredita vezali uz švicarski franak koji je aprecirao za 37 posto. U međuvremenu im je banka povećala kamate za 40 posto

U Zagrebačkoj banci  smo  krajem 2006. podigli stambeni kredit od 553,9 tisuća  kuna. Iako smo u međuvremenu platili 185 tisuća kuna  glavnice i kamata, sada banci  dugujemo 699,2 tisuće kuna  ili 145,3 tisuće kuna više od  iznosa koji su dobili.
Sve je to posljedica rasta  kamate na kredit i švicarskog  franka, valute uz koju je vezana vrijednost glavnice i  anuiteta našeg kredita, riječi  su kojima nam se obratila  obitelj Brščić iz Vodnjana i  na svom jednostavnom  primjeru pokazala kako su  nekoć jeftini krediti postali  noćna mora njihovom, ali i  mnogim drugim kućanstvima.
Put u propast
Taj su dopis krajem lipnja  poštom poslali Uredu predsjednika RH, Vladi, Ministarstvu financija, HNB-u,  Uskoku, Ustavnom sudu,  parlamentarnim strankama,  medijima… Jučer nam je  član te obitelji rekao da su im  u međuvremenu odgovorili  jedino iz Ministarstva financija, navevši da su zaprimili  njihovu opasku i da će je  uputiti Vladi.
Agonija obitelji Brščić s  kreditom nije počela kad su  ga podigli. Krajem 2006. situacija s frankom izgledala je  idilično. Do tada je u odnosu  na kunu deprecirao za 12,4  posto, na 4,616 kuna s 5,27,  koliko je vrijedio na proljeće  2003. Kredite vezane uz “švicarce” banke su nudile s daleko nižim kamatama nego  one vezane uz euro ili kune  jer se u inozemstvu po najnižim kamatama, zbog politike niskih kamata koju vodi Švicarska središnja banka,  posuđivao upravo franak.  Obitelj Brščić je uživala u  blagodatima jeftine valute  iduće dvije godine – nakon  toga franak je zbog svjetske  financijske krize naglo  ojačao, s 4,45 na pet kuna.
Na pomolu novi udar
To je bila samo jedna nevolja. Drugu im je priuštila  Zagrebačka banka, s kojom  su ugovorili kredit s kamatom od 4,5 posto. Za svega  11 mjeseci podigla im ga je  na 5,15 posto,  potom nakon  svega četiri mjeseca na 5,8  posto, a nakon pet mjeseci  na 6,3 posto. Zbog rasta kamate za 40 posto banka im je  povećala anuitet za 22,7 posto, sa 601,62 na 738,14 franaka. Na koncu, kao posljedicu rasta kamata i franka,  od 37 posto, banka im je  povećala ratu kredita za 68  posto, s 2.731,35 na  4.591,23 kune. Ovi posljednji podaci datiraju od kraja  lipnja, kada je franak vrijedio 6,22 kune, a danas vrijedi 3,15 posto više, čak  6,416 kuna. Stoga obitelj  Brščić očekuje novi udar na  kućni proračun.
– Skoro da je normalno da  stambenim kreditom u 30  godina otplatimo dvije kuće,  ali sumnjam da je normalno  da otplatimo četiri, što ćemo  učiniti ako ostanu ti uvjeti,  odnosno da ih otplatimo  skoro šest ako poslušamo  darežljiv prijedlog Vlade da  produljimo rok otplate na 40  godina, stoji u priopćenju  obitelji Brščić. Oni se pitaju  kako je moguće da plaćaju  kamatu od 6,3 posto na stari  kredit, a u isto vrijeme Zaba  nudi u akciji “Dan za stan”  skoro isti kredit s kamatom  od 4,5 posto i fiksnu kamatu  za prve četiri godine te autokredite uz kamatu od 5,45  posto.
– Zar je moguće da u ugovoru piše da se kamata mijenja na osnovi promjene  tržišnih uvjeta i da su današnji uvjeti za novi kredit  povoljniji od tržišnih uvjeta  za stari kredit ili je pak moguće da tržišne uvjete diktira  obična samovolja. Zar je moguće da se danas mladima  sugerira da uzmu kredit, kako je i nama bilo nuđeno, a  nitko ih ne upozorava da ih  čeka to što mi proživljavamo. Trebalo bi privoljeti banke na primjenu razumne kamatne stope ili da svi zajedno bojkotiramo plaćanje  takvih kredita, zaključuje  obitelj Brščić.

Kredit u eurima poskupio za šest posto

U protekle četiri godine franak je aprecirao za 37 posto, a euro za  jedan posto u odnosu na kunu. Kamata na kredite u francima je porasla  za 50 posto, a ona na kredite u eurima manje od 10 posto u većini  slučajeva, iako nekima i više od toga. Ukoliko je netko u svibnju 2007.  podigao pola milijuna kuna kredita čija je otplata u idućih 20 godina  vezana uz euro, rata mu je na početku iznosila više od 3.500 kuna. Ta  ista rata u lipnju je iznosila od 3.700 kuna naviše, što predstavlja  povećanje od šest posto. Ta osoba je do danas platila 55 tisuća kuna  glavnice i više od 110 tisuća kuna kamata.
U idućih 16 godina ostaje joj za uplatiti 445 tisuća kuna glavnice i 280  tisuća kuna kamata. Te su kalkulacije izvedene pod pretpostavkom da  euro i kuna neće zabilježiti nikakve promjene te da se kamate neće  mijenjati do 2027.