Zadar s biciklističkom tradicijom, ali bez staza!

Poluotok i Voštarnica zadarskim su biciklistima najomraženija područja za vožnju bicikla, a kao najgore ulice, uz Ulicu dr. Franje Tuđmana na prvom mjestu, ocijenjene su Ulica Stjepana Radića, J.J. Strossmayera, Bana Josipa Jelačića, Marka Oreškovića, Splitska ulica i Put Biliga
U povodu Svjetskog dana biciklista koji se obilježava 16. srpnja, valja se prisjetiti raznih koristi vožnje bicikla za zdravlje, financije, očuvanje okoliša i bolju kvalitetu života cijelog društva, ali i raznih prepreka koje biciklistima u Zadru stoje na putu.
Nedostatak biciklističkih staza, manjak prometne kulture, nepoznavanje propisa i znakova i tehnički nedostaci na biciklima najčešći su uzroci ugrožavanja sigurnosti biciklista u prometu i destimulacije raširenijeg korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva.
Šteta jer Zadar je, kažu, idealan grad za bicikliranje tijekom cijele godine zbog geografskog položaja, malog nagiba terena i povoljnih klimatskih uvjeta. Uz poskupljenje goriva, vožnji bicikle ide u prilog i ekonomska računica tako da broj biciklista u Zadru raste, ali puno brže nego što raste broj kilometara ucrtanih biciklističkih staza.
Nesigurna vožnja
Na ovaj problem Udruga Eko-Zadar upozorava već niz godina. Još je 2008. u okviru projekta “Bez buke i smrada biciklom do grada” provela je anketno istraživanje koje je trebalo poslužiti kao pokazatelj potrebe za biciklističkom prometnom infrastrukturom koja vodi sigurnosti biciklista i drugih sudionika u prometu.
Kako kaže Atana Grbić, predsjednica Udruge Eko-Zadar, anketirano je tada 180 ispitanika svih dobnih skupina i rezultati su pokazali da 82 posto ispitanika kao jedan od tri najvažnija razloga vožnje bicikla navodi zdravlje i rekreaciju. Među najčešće odabranim razlozima većine biciklista našli su se još zabava i užitak, dobrobit za okoliš i životni stil.
– Zanimljivo, među najvažnijim razlozima za vožnju nisu isticani ekonomski razlozi kao ni neposjedovanje automobila. Naime, vozačku dozvolu B kategorije posjeduje 58 posto ispitanika, dok 43 posto punoljetnih ispitanika posjeduje automobil. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da su vozači bicikla u Zadru urbana populacija svih dobi koja vodi brigu o zdravom životu, brine o okolišu i odabire vožnju bicikla kao brzo, jednostavno i ekološki prihvatljivo prometno sredstvo, rekla je Grbić.
Znatan postotak ispitanika, njih 43 posto odgovorio je kako biciklom odlazi na posao, dok u školu ili na fakultet ide njih 36 posto. Bitan podatak je da 54 posto ispitanika ocjenjuju vožnju biciklom u Zadru – nesigurnom.
Odgovarajući na pitanje što ih sprječava u češćoj vožnji bicikla, 69 posto ispitanika reklo je da je to nedostatak biciklističkih staza. Visoko na ljestvici razloga našlo se i ponašanje vozača automobila te nepropisno parkirani automobili.
Među biciklistima koji su doživjeli prometnu nesreću visok je postotak ozlijeđenih (62 posto).– Prema rezultatima ankete, stvarni broj prometnih nesreća u kojima su sudjelovali biciklisti veći je od prijavljenih. Inače, viktimizacijska istraživanja redovito bilježe veći broj doživljenih nesreća, prekršaja i kaznenih djela u odnosu na službene statistike jer se mnoge nesreće i ne prijave, navodi Grbić.
Poluotok najomraženiji
Kako se pokazalo u istraživanju, za vožnju biciklom problematične su gotovo sve gradske prometnice koje povezuju centar grada s gradskim kvartovima. Poluotok i Voštarnica zadarskim su biciklistima najomraženija područja za vožnju bicikla, a kao najgore ulice, uz Ulicu dr. Franje Tuđmana na prvom mjestu, ocijenjene su Ulica Stjepana Radića, J.J. Strossmayera, Bana Josipa Jelačića, Marka Oreškovića, Splitska ulica i Put Biliga. Poluotok – Arbanasi daleko je najomiljenija ruta za vožnju bicikla, a slijede je Obala kneza Trpimira, Put Dikla i riva, to jest Obala kralja Petra Krešimira IV. te Borik i Puntamika.
(Valja napomenuti da su u međuvremenu ucrtane biciklističke staze u Splitskoj ulici koja je u istraživanju 2008. nabrojana među najomraženijim.)
Ispitanici smatraju da bi označenim biciklističkim stazama trebalo omogućiti povezanost centra grada s gradskim četvrtima Voštarnica, Relja, Stanovi, Bili Brig i Bulevar te sigurniju vožnju prema Boriku.
Prema rezultatima ankete, postoji potreba za postavljanjem novih i povećanjem kapaciteta postojećih parkirališta za bicikle na ulazima u Poluotok, ispred važnih institucija, obrazovnih ustanova, sportskih objekata, kao i na najomiljenijoj ruti za rekreativnu vožnju bicikla Poluotok – Kolovare – Punta Bajlo.
U vrijeme provođenja ankete je u Zadru bilo samo 4,5 kilometara obilježenih biciklističkih staza (od Žmirića do Bilog briga), a kako kaže Grbić, situacija ni sad nije puno bolja.
– Grad Zadar, ističe dalje Atana Grbić, nije pokazao nikakav interes osigurati biciklističku infrastrukturu. Od početka mandata novog gradonačelnika nije obilježen niti jedan metar biciklističkih staza. Sa spuštanjem nogostupa je malo bolja situacija jer taj dio biciklističke infrastrukture koriste i osobe s invaliditetom. U međuvremenu, cijena goriva i parkirališta raste, a raste i vrijeme i nervoza koju izaziva vožnja automobilom. Bicikli su laka vozila te se povećanjem biciklističke infrastrukture može uštedjeti na cestovnim popravcima, a uz manje stradalih u prometnim nesrećama, smanjuju se i troškovi liječenja. Ispitivanja koja je provela Udruga Eko-Zadar pokazuje da bi biciklista bilo više da ih nije strah ‘gerilske’ vožnje.
Pravila često krše i sami biciklisti vozeći po pješačkim zonama, negdje opravdano, a negdje i ne. Svaki biciklist na cesti više, znači ispušnih plinova u zraku – manje; manje prometnih zastoja, manje buke i više zdravih stanovnika, kaže Grbić.Kako dodaje, bicikl ima i društvenu dimenziju.
– Zbog relativno niske cijene, lakog održavanja i izdržljivosti, bicikli povećavaju mobilnost u mnogim zemljama, dajući pritom doprinos razvoju jednakih mogućnosti za sve stanovnike. Osim obilježavanja biciklističkih staza, potrebno je prilagoditi i gradski prijevoz te poticati ozeljenjavanje pješačkih staza kako bi kretanje bilo ugodnije i sigurnije. Također, Liburnija mora dopuštati prijevoz bicikli u gradskim autobusima. Barem je takva praksa u gradovima kojima je važna kvaliteta života svog stanovništva, ističe Grbić.
Prekršaji biciklista
Kako navodi još jedan ekološki aktivist i organizator biciklijada, Edo Končurat, primjer takvog jednog grada je Ravenna u Italiji.– Tamo su u starom dijelu grada sve dvosmjerne ulice pretvorene u jednosmjerne i sve je premreženo biciklističkim stazama. Kod nas kažu da nemaju gdje ucrtati biciklističke staze jer da na nekim mjestima nema mjesta ni za nogostupe. Ne bi se trebao uzimati prostor od pješaka da se ucrtaju staze za bicikliste. Ako je cilj smanjiti promet motoriziranim vozilima, trebalo bi uzeti prostor od automobila. A kod nas su čak na nekim nogostupima ucrtana mjesta za parkiranje tako da ni ljudi u invalidskim kolicima ne mogu proći. Ispada da je automobil božanstvo kojem se sve treba podrediti, govori Končurat.
Kako dodaje, činjenica je da sve više ljudi vozi bicikl, ali točnih podataka o broju biciklista u Zadru nema.
– Osim toga, dolazi nam sve više turista s biciklima i nije mi jasno da se barem zbog njih ne napravi bolja infrastruktura pa da se na tome i zaradi. Mogli bi se iznajmljivati bicikli, organizirati biciklistički razgledi grada… Ne znam kako će se Zadar uklopiti među europske gradove kad uđemo u Europsku uniju gdje je također intencija popularizacije bicikliranja. Tradicija bicikliranja u Zadru postoji preko sto godina, ali poboljšanje uvjeta za bicikliranje ostaje samo na demagogiji, govori Končurat, inače profesor u Prirodoslovno-grafičkoj školi i organizator Eko dana u okviru kojih se ove godine deseti put održala “Velika proljetna biciklijada – Jedan auto manje”.
– Ove godine je na biciklijadi sudjelovalo najviše biciklista do sad, čak preko 500. Veseli me što vidim da je sve više mladih i djece. Tako da ima puno interesa za vožnju bicikla, samo su uvjeti loši. Za bolju sigurnost odgovorni su i sami biciklisti. Potrebno ih je bolje educirati o prometnim pravilima, nošenju kaciga i slično, govori Končurat.
S količinom biciklističkih staza u Zadru nije zadovoljan ni sam dogradonačelnik Darko Kasap.– U Zadru postoji navika bicikliranja, a ona će kao i u svijetu biti sve veća s obzirom na ekonomske, ekološke, zdravstvene i praktične razloge. Zato bih bio sretan kad bi bilo puno više biciklističkih staza u Zadru i opredijeljenje gradske uprave je da se one ucrtavaju gdje god je to moguće. Prilikom otkupa zemljišta za uređenje nogostupa i prometnica na kojima se gradio kolektor visokih zona grada Zadra, vodili smo računa o tome. Ali na nekim mjestima, kao što je Put Bokanjca, gdje je i sam nogostup širok samo 60 centimetara, ucrtavanje staza nije bilo moguće, govori Kasap.
Kao i uvijek, i ovdje se javlja problem financija.
– Ne treba zaboraviti da je otkup zemljišta izuzetno skup. Sljedeće godine će Grad Zadar iz proračuna izdvojiti 10 milijuna kuna samo za otkup zemljišta za ceste, a gdje su još nogostupi i biciklističke staze, govori Kasap.
No, kako dodaje, u ulicama Benka Benkovića, Domovinskog rata i sve do Puta Stanova predviđene su biciklističke staze, a uskoro će se ucrtati i u Ulici Ante Starčevića (Bulevar), zatim u Ulici Hrvatskog sabora do Žmirića prema Boriku. Kako nastavlja Kasap, projektira se novo raskrižja na Žmirićima na kojem su predviđene biciklističke staze sve do odlagališta u Diklu tako da će to uskoro biti neprekidna biciklistička staza od Zadra sve do Vira.No građane još muči bicikliranje širim centrom grada i Poluotokom. Mnogi su se već uvjerili da je kazna za bicikliranje po pješačkoj zoni Poluotoka 500 kuna, a neki su se uvjerili i koliko opasno to može biti.
– Na Poluotoku je oko 1.100 parkirališnih mjesta, a u ovo doba godine jednom mjestu gravitira čak 13 vozila i naravno da nam je cilj destimulirati promet motornim vozilima na Poluotoku. Zato smo postavili nosače bicikla na nekoliko mjesta na Poluotoku i to na samu inicijativu građana. No zbog sigurnosti pješaka, a i samih biciklista, zabranjena je vožnja biciklom po Poluotoku već je treba gurati pokraj sebe, ali jedan dio biciklista se toga uporno ne pridržava. U cilju prevencije nezgoda, policija će pooštriti kontrolu nad ovakvim prekršajima, rekao je Kasap.
Prevencija i represija
Kako doznajemo iz Policijske uprave zadarske, prošle godine je u Zadru smrtno stradao jedan biciklist, a ove godine niti jedan. Teže ozlijeđenih je prošle godine bilo dvoje, a ove godine troje, dok je lakše ozlijeđenih prošle godine bilo 16, a ove šest.Kako govori Elis Žodan, glasnogovornik PU zadarske, u niti jednoj od tih prometnih nesreća, vozač bicikla nije nosio zaštitnu kacigu.
– S obzirom na zanemariv udio u ukupno prijeđenoj kilometraži na cestama koji zauzimaju vozači bicikla, oni u značajnom postotku participiraju u ukupnom broju poginulih osoba na cestama. Jedan od problema u stradavanju ove kategorije sudionika u prometu je u djelomičnom pomanjkanju prometne kulture te nepoznavanju prometnih propisa vezanih za prometovanje biciklom. Tu govorimo i o samim biciklistima (vožnja zabranjenim smjerom, vožnja suprotnom stranom kolnika, nepoštivanje semafora… ), ali i o onima koji se s njima susreću kao pješaci ili vozači drugih vozila. Moramo istaknuti da je na području PU zadarske vrlo malo izgrađenih prometnih površina namijenjenih za kretanje biciklista, ističe Žodan.
Upravo radi povećanja njihove sigurnosti, dodaje Žodan, radi se na prevenciji, ali i na represiji.– Da bi svi sudionici u prometu sigurno stigli do cilja, najavljujemo pojačanu prisutnost i nadzor u predstojećim mjesecima u kojima se zbog povoljnih vremenskih uvjeta očekuje povećan broj biciklista na cestama. Posebna pozornost usmjereva se na prekršaje biciklista: vožnja pod utjecajem alkohola, nekorištenje propisanog svjetla tijekom vožnje noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti, korištenje tehnički neispravnog bicikla i bez propisane opreme, nekorištenje reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće biciklističke odjeće za vrijeme kretanja kolnikom na javnoj cesti izvan naselja noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti, nekorištenje zaštitne kacige u vožnji vozača mlađih od 16 godina, nesigurno upravljanje biciklom, vožnja ‘bez ruku’, nepropisan prijevoz predmeta… Kazna za navedene prekršaje iznosi 300 kuna, kaže Žodan.
Na prevenciji se radi i kroz edukaciju u osnovnim i srednjim školama.
– U obilasku škola djeci se prezentira stanje sigurnosti prometovanja biciklom i okolnosti koje utječu na događanje prometnih nesreća u kojima biciklisti sudjeluju, a tiskan je i promidžbeni materijal i letak pod nazivom ‘Dijelovi bicikla bitni za vašu sigurnost’. U suradnji s biciklističkim udrugama, promidžbeni materijali se dijele prilikom svih aktivnosti vezanih za bicikliranje koje se odvijaju u našem gradu, zaključuje Žodan.Neki zaljubljenici su spremni platiti nemale svote za svoje bicikle pa ne čudi da su one često na meti lopova. Kako kaže Žodan, prošle godine je u Zadru ukradeno 26 bicikli, a do sad u ovoj godini njih 22. Otkrilo se tek po pet kradljivaca i ove i prošle godine, zato se upozoravaju vlasnici da što bolje zaštite svoje bicikle.
ZADARSKI CIKLOTURIZAM
Na automobilima i kamp-kućicama turista koji posjećuju Zadar često su zakačeni bicikli, a i sve je veći broj avanturista koji svoja putovanja odrađuju samo biciklom. Kako kaže Zvonko Šupe, direktor Turističke zajednica grada Zadra, Zadar je prepoznat kao cikloturistička destinacija.
– U Zadru, ali i cijeloj županiji i po otocima već je niz ucrtanih biciklističkih staza i turisti ih rado koriste. I u Zadru im nastojimo to približiti koliko god je moguće. Siguran sam da će na Poluotoku biti više mogućnosti za bicikliranje kad trajektno pristanište preseli u Gaženicu. Ipak, i sad mnogi turisti prepoznaju Zadar kao povoljan za vožnju biciklom, govori Šupe.
U Zadru se na nekoliko mjesta može unajmiti bicikl, a cijena najma po danu je između 150 i 200 kuna.
Kako ističe Šupe, u Turističkom informativnom centru na Narodnom trgu od nedavno se može dobiti nova biciklistička karta staze od Zadra do Vira sa fotografijama mjesta kroz koja prolazi.